U Sjedinjenim Američkim Državama vršeno je istraživanje o tome šta je sve uticalo na smrtnost prije petnaest godina, a šta utiče danas. Rezultati su bili iznenanađujući jer su otkrili rasprostranjeno povećanje preranih smrtnih slučajeva među ženama.
„Nas je šokiralo to što smo ustanovili da su stope smrtnosti kod žena pogoršane u oko polovini američkih države,“ kaže istraživač Dejvid Kindig, profesor nauka o zdravlju stanovništva na Medicinskom fakultetu sa Univerziteta Viskonsin.
Istraživači su utvrdili da je od 3.140 okruga, 1.334 (42,8%) imalo porast preranih smrtnih slučajeva među ženama u periodu između 1992. i 2006. godine. Kod muškaraca, ova stopa je povećana u 108 okruga (3,4%). Istraživači su definisali prerani smrtni slučaj koji se dogodio prije starosti od 75 godina.
U prosjeku, prerani smrtni slučajevi su smanjeni za 1,5% žena i 9,8% za muškarce. Međutim, promjene su veoma varirale od okruga do okruga. Na primer, u nekima okruzima je procenat smrtnosti kod žena smanjen za čak 40,7%, dok je u drugim povećan i do 37%.
Duži životni vek je najsnažnije povezan sa višim prihodima, fakultetskim obrazovanjem, dok su stope smrtnosti među ženama najjače povezana sa stanovanjem u ruralnim južnim i zapadnim krajevima zemlje, pušenjem i nižim stopama obrazovanja.
Međutim, još jedno iznenađenje je to što su istraživači otkrili da dostupnost primarne zdravstvene zaštite nije imala značajan odnos prema stopama smrtnosti.
Za potrebe ove studije, istraživači su koristili zdravstvene podatke iz dva perioda, i to od 1992. do 1996. i od 2002. do 2006. godine.
Istraživači su zatim uzeli u obzir lokaciju svakog okruga, gustinu naseljenosti, rasni i etnički sastav stanovništva, prihod domaćinstva, nivo obrazovanja, nivoe pušenja i stepene gojaznosti, kao i dostupnost medicinske nege.
Zaključak
Ovi rezultati daju podršku tvrdnji da je potrebno unapređenje zdravlja proširiti i izvan fokusa dostupnosti zdravstvene zaštite i obuhvatiti jača pravila koja se odnose na društvene i ekološke odredbe zdravlja sa odgovarajućim investicijama u tim oblastima.
Iz istraživanja se vidi da je dužina životnog vijeka povezana sa: životnim okruženjem, pušenjem, alkoholizmom, obrazovanjem, zanimanjem, vaspitanjem, ishranom, životnim navikama, ponašanjem u saobraćaju, ekologijom, higijenom i mnogim drugim faktorima.
(Krstarica)
