Šta narod jede!? Vršle se prave od svinjskih iznutrica sa aromom piletine!

6
376

Foto: You tube/retsushitto

Princip kod izrade viršli i pašteta je veoma sličan tako da većina proizvođača sve iznutrice, kožu, nokte, papke, crijeva, žile, salo, masnoće, kosti, ligamente, i sve ono manje kvalitetno meso životinja, fino samelje do neprepoznavanja, doda povrće, soju i začine, i upakuje to kao ukusnu namirnicu zvanu pašteta i viršla.

Iako spadaju među najukusnije proizvode, paštete, mesni namazi, viršle i ostali oblici suhomesnatih proizvoda spadaju među najgore proizvode koji možemo sebi priuštiti! Svi oni koji se bave ishranom ih nikako ne preporučuju, a načinu i konkretni sastojci koji se koriste za izradu ovih delikatesa su najčešće poslovna tajna.

Ipak, zahvaljujući društvenim mrežama na internetu i rijetkim svjedočenjima zaposlenih u klanicama, može se doći do nekih informacija koje otkrivaju činjenice koje većinu konzumenata viršli šokira i dobro se zapitaju da li će ubuduće kupovati ove proizvode.

Princip kod izrade viršli i pašteta je veoma sličan tako da većina proizvođača sve iznutrice, kožu, nokte, papke, creva, žile, salo, masnoće, kosti, ligamente, i sve ono manje kvalitetno meso životinja, fino samelje do neprepoznavanja, doda povrće, soju i začine, plus konzervanse i stabilizatore, i upakuje to kao ukusnu namirnicu zvanu pašteta i viršla.

Slika

U ogromnim metalnim kadama tone svinjskih ostataka miješaju se sa roze premazom koji se formira kad se pileći trupovi procijede kroz metalne rešetke i poliju vodom. U mješavinu se dodaju praškasti konzervansi, arome i crvena boja, ona se potopi u vodu, pa se sipa u plastične cijevi da bi se skuhala i upakovala. U sve to se dodaju i veštački aditivi, arome i boje, kako bi viršle  i pašteta dobile boju i ukus.

Ali, ni tu nije kraj, jer se pored svega ovoga u viršle za finalni izgled i ukus dodaje i skrob. U većini slučajeva radi se o krompirovom skrobu, brašnu ili izmrvljenom dvopeku koji je izmešan sa solju.Skrob daje veću zapreminu viršli, vezuje sastojke i čini da mehanički obrađeno meso i svinjski ostaci budu ukusniji. Zbog toga i viršle nakon kuvanja postaju dvaput veće.

Zbog svega ovoga nutricionisti upozoravaju da ovakve namirnice treba zaobilaziti prilikom svakodnevne ishrane. Iako su veoma izazovne i ukusne, potrudite se da ih jedete što manje.

U prilog tome pogledajte jedan od retkih video klipova na kojima se vidi način na koji se pravi smesa za paštete i viršle. Pošto većina proizvođača i kada prikazuje proizvodnju, izbegava da prikaže sam proces, već se fokusiraju na zapakovani proizvod, pogledajte ovaj uznemiravajući video koji prati sve faze proizvodnje pomenutih namirnica.

(Telegraf)

 


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

6 KOMENTARI

  1. Халал месо (а тако се коље и по Србији сем што нема верског обреда) је укусније од меса индустријски закланих животиња. Виршле и паризер су нешто најгоре што може да се купи од прехрамбених производа. Сва „срећа“ стављају много соје која, барем, није штетна, ако није генетски модификована. Осим тога све те намринице су препуне нитрита и разних конзерванаса. По неким западним земљама могу да се купе халал сухомеснати производи. Пробао сам халал пилеће виршле, али нису биле ништа боље од „класичних“. Нажалост у Србији не постоји обавеза произвођача да тачно декларишу садржину намирница у производима. На западу она постоји, али ни то није никаква гаранција. У месу има превише хормона и антибиотика, па није ни чудо да се и на деци виде промене. Треба куповати намирнице од земљорадника јер већина још увек гаји здраву храну која се на западу јако скупо плаћа.

  2. Taj vid proizvodnje virsli bez kontrole kvaliteta jedino je jos u Srbiji zastupljen. Narod kupuje i jede a da nezna sta je pojeo. Kada citamo od cega je proizvod napravljen izgleda savrseno, a da ima mogucnosti da se utvrdi pravi sadrzaj proizvoda videli bi sta jedemo. Sve razvijene zemlje imaju strogu kontrolu proizvoda, i vi kada kupite neki proizvod na zapadu i procitate sadrzaj znate to je to. Zamislite , dve najvece fabrike za preradu pileceg mesa u Nemackoj ( Wisenhof i Shtole ), poseduju Halal sertifikat. Svijet svake godine smanjuje proizvodnju Svinjskog mesa , jedino je u Srbiji obrnuto.

    • Не знам зашто свињско месо пишеш великим словом. Није ваљда из поштовања… Свињско месо је врло укусно, нажалост и најмање је здраво. Ствари које нам пријају врло често су лоше о здравље (слаткиши, свињетина итд.). Свиње су животиње које имају највеће искоришћење онога што су унеле. Тако је и њихово месо јефтино да се произведе. У Србији постоји дуга традиција њиховог узгајања и њихов узгој, у великој мери, допринео је економском опоравку земље после ослобођења од Османлија.

  3. heheh kako to ove balije sto izadju na Ibarsku magistralu KRCKAJU CVARKE TO JE MERAK, A DA NE POMINJEM PO BOSNI KO POBJEDJUJE NA CVARCIJADAMA…PA POSLE HOCE DRZAVU, AUTONOMIJU….LAKAT

  4. Smisao halal hrane je upravo da se ovakva vrsta hrane ne koristi… Dodaj jos i siroko koriscene raznoraznih hemikalija pri proizvodnji – pa nije ni cudno da ljudi sve vise izgledaju kao utovljeni junici.

    Bilo bi dobro prosiriti pojam halal-hrane – dodati mu ekolosko uzgajanje zivotinja i biljaka kao i druge moralne/humane i higijenske aspekte. NEsto za ucenjake za promozgati zajedno sa strucnjacima iz oblasti?

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.