Srbija – Vlasti u Srbiji vjeruju da će to biti prilika da se ta zemlja pokaže kao konstruktivan i ozbiljan politički partner.
Srbija će danas formalno od Švicarske preuzeti predsjedavanje OSCE-om na Stalnom vijeću te organizacije u Beču.
Srbijanske vlasti vjeruju da će to biti prilika da se ta zemlja pokaže kao konstruktivan i ozbiljan politički partner u jeku ukrajinske krize koja je zaoštrila odnose Zapada i Rusije.
Ministar vanjskih poslova Ivica Dačić će pred Stalnim vijećem izložiti prioritete predsjedavanja, a Srbija će, kako je rekao, imati veoma ozbiljnu dužnost – da se trudi biti kredibilan predsjedavajući koji uživa povjerenje svih strana i koji će preduzimati mjere i korake u pravcu deeskalacije sukoba i konflikata.
Dačić je u nedavnoj izjavi Tanjugu rekao da je predsjedavanje OSCE-om veliko priznanje, ali i prilika da se pokaže kao ozbiljan politički partner.
“Za nas će biti suštinski važno hoćemo li opravdati ta očekivanja. Svi nas podržavaju u tome i to će za nas biti jedna velika obaveza, a istovremeno deo naših ukupnih spoljnopolitičkih aktivnosti za poboljšanje međunarodnog položaja zemlje, a time i neodvojivi i neraskidivi deo sveukupne politike vlade”, naveo je Dačić.
Ostvariti strateški cilj
Zadatak će biti da se stvore takvi međunarodni uslovi da se ekonomija i društvo mogu razvijati, i zemlja ostvari strateški cilj, a to je članstvo u EU, istakao je Dačić.
Navodeći da Srbija želi da se pokaže kao ozbiljan politički partner, Dačić je podsjetio da su od zemlje koja je bila predmet rasprave na OSCE-u i koju su suspendovali iz članstva, a koja je prije 15 godina organizovala referendum protiv dolaska OSCE-a na Kosovo, postali zemlja koja predsjedava ovom veoma važnom i ozbiljnom organizacijom.
Prioriteti će, dodao je, biti vezani za konflikte u mnogim zemljama, prije svega u Ukrajini, ali i zapadni Balkan će svakako biti važna tema srbijanskog predsjedavanja OSCE-om.
Upitan gdje će, u funkciji predsjedavajućeg OSCE-a najprije otputovati, on je najavio da će poslije sjednice Stalnog vijeća 15. januara, sljedeća aktivnost biti sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o odnosu svjetske organizacije i OSCE-a, a zatim će usljediti i posjeta SAD-u, Kongresu i Helsinškom komitetu.
“Koju misiju i koju zemlju ću prvo posetiti još nije odlučeno. U suštini smo razgovarali da započnemo sa nekim zemljama zapadnog Balkana”, kazao je on.
Kriza u fokusu
Odluka o sukcesivnom predsjedavanju Švicarske i Srbije 2014. i 2015. donesena je prije tri godine u Beču, sjedištu OSCE-a.
Time je Srbija postala prva zemlja bivše Jugoslavije koja dolazi na čelo te organizacije, a na toj funkciji će je sljedeće godine zamijeniti Njemačka.
Srbija je od 2000. godine članica OSCE-a, organizacije za koju se kaže da se “prostire od Vancouvera do Vladivostoka” i koja u svom članstvu ima 57 država.
Osim rješavanja krize u Ukrajini, ova godina će biti važna i jer će tokom predsjedavanja Srbije biti obilježena 40. godišnjica Završnog akta iz Helsinkija.
OSCE se smatra netipičnom međunarodnom organizacijom s obzirom da nema osnivački ugovor u formi pravnog akta koji bi države potpisale i ratifikovale, ali funkcioniše na osnovu većeg broja značajnih političkih dokumenata, koji su politički obavezujući, a među kojima je najvažniji Završni akt iz Helsinkija.
Odluke se u toj organizaciji donose konsenzusom, što omogućava da sve države učesnice imaju jednako pravo glasa.
Aktivnosti OSCE-a se zasnivaju na sveobuhvatnom konceptu sigurnosti i provode se kroz tri dimenzije – vojno-političku, ekonomsko-ekološku i takozvanu ljudsku dimenziju.
(Agencije)
