Iz Bosanske Krupe i Pisarovine u Hrvatskoj deseci osoba su stradali u najvećoj svjetskoj pomorskoj nesreći.
Iz Bosanske Krupe na sjeverozapadu BiH četiri Bosanca – Ejdo Rekić (u to vrijeme tridesetosmogodišnjak), Husein Sivić (četrdesetogodišnjak), Ćerim Balkić (dvadesetšestogodišnjak) i godinu mlađi Redžo Delalić stradali su u potonuću jednog od najvećih i najpoznatijih prekookenaskih brodova Titanic u noći sa 14. na 15. april prije stotinu i pet godina.
Tim je povodom u njihovom rodnom gradu podignuto spomen-obilježje, ozvaničen početak gradnje spomen-muzeja i podsjetilo se na tu najveću pomorsku svjetsku nesreću.
U spomen-parku je zasađeno 40 breza [Al Jazeera]
Odredište Krupljana trebalo je biti Harrsburg, gradić u Pennsylvaniji u Americi, gdje se, prema podacima, već tada u iseljeničkoj koloniji nalazilo više od pet stotina Krajišnika – Bosanaca i Hercegovaca. Četvorica Krupljana ukrcala su se na Titanik u srijedu, 10. aprila 1912. godine. Kartu su kupili u Švicarskoj, u Sent Galenu u Agenciji Viktor Klaus Wildi i to za treću klasu i platili ih oko hiljadu i 200 (1.200) današnjih švicarskih franaka.
Praunuk Ejde Rekića, Nijaz Tatarević, godinama istražuje i prikuplja arhivsku građu o potonuću Titanica.
“Ranije nismo znali da su poginuli na Titanicu, već samo da su najvjerovatnije stradali na nekom brodu,“ kaže Tatarević i dodaje kako su tek kasnije, odnosno prije osam godina, utvrdili smo da se njihova imena nalaze među poginulim na Titaniku.
„Iz Arhiva BiH dobili smo podatke koji to potvrđuju. Dobili smo i knjigu Stotinu godina Bošnjaka u Americi, u kojoj je jedan dio upravo posvećen potonuću ovog Broda.“
Rad u rudniku
Prema prikupljenim podacima Ejdo Rekić je prvi put bio u Americi 1906. godine, gdje je radio u rudniku.
“Nakon šest godina provedenih u Americi, moj pradjed Ejdo se vratio u Bosansku Krupu, kako bi obišao obitelj“, kazuje Nijaz Tatarević, “i po povratku poveo je sa sobom trojicu prijatelja, Sivića, Balkića i Delalića. Međutim, nisu stigli do Amerike – nalaze se na spisku 1.514 onih čiji je život završio u tri stotine metara dugom Titaniku, čija olupina leži na morskom dnu u vodenom ambisu dubokom 3.784 metra. Godinama kasnije obitelj je primala penziju iz Amerike. Vijest o smrti ove četvorice Krupljana bila je tajna, a saznanje o okolnostima tragedije trajalo je gotovo stoljeće.”
Tatarević podsjeća da su putovali kao austrijski državljani i sa austrijskim pasošima. „Stoga smo ostvarili kontakt i sa Arhivom u Beču, kako bi dobili kopije dokumenata. Također, iz Agencije u Švicarskoj trebali bi dobiti kopije karata za putovanje. Osigurali smo uslove za gradnju i otvaranje malog spomen-muzeja za Krupljane sa Titanica, a veliku podršku nam pruža i pružiće Američki Institut.“
Četrdeset breza
Iz Pisarovine kod Zagreba u Hrvatskoj na Titanicu je stradalo trideset mještana, od kojih je troje preživjelo i to: Nikola Lulić iz Konjskog broda kod Perušića u Lici, Ivan Jelševec iz Topolica kod Siska i Mara Osman Banski iz Čazme.
U okviru obilježavanja stote godišnjice potonuća broda Titanic 2012. godine u Pisarovini je osnovana Udruga Titanic 100 s ciljem čuvanja uspomena na stradale. Ubrzo je okupila članove iz 34 grada i šest država. Svi oni zajedno prikupljaju građu i provode aktivnosti na obilježavanju godišnjica.
U znak sjećanja na stradale, ali i mještanina Pisarovine Stjepana Turčina, na imanju obitelji Žunec u Bratini – Pisarovina izgrađena je Spomen-kuća „Titanik 100“ .
U okviru Spomen- kuće je muzejska postavka sa više od 700 dokumenata, šest originala sa Titanica i spomen-parkom u kojem je zasađeno 40 breza – krugovi sa 30 breza za stradale hrvatske, pet za slovenačke i četiri za bosanskohercegovačke državljane – što je 39 i jedna, četrdeseta, breza za sve ostale putnike Titanika.
Na brezama se nalaze pločice sa imenima poginulih putnika. U Spomen-parku će biti izgrađen komandni most sa Titanika i tri putničke kabine, biće uređena i šetnica od 270 metara – simbolično dužina broda.
U Bosanskoj Krupi počela je izgradnja spomen-muzeja
Spomen-muzej i Park posvećeni su i mornarima sa hrvatskog broda Carpathia za 84 člana posade, koji su pritekli u pomoć i spasili preživjele putnike „Titanika“.
Naime, dan nakon isplovljavanja Titanika iz engleske luke Saunthamptom Carpathia je krenula u suprotnom smjeru – iz New Yorka prema Rijeci, a prvi SOS signal u pomorskoj povijesti njihovo je putovanje pretvorio u legendu.
Obilježavanje godišnjice tragedije Titanika povezalo je i otvorilo saradnju između Bosanske Krupe u BiH i Pisarovine u Hrvatskoj.
Dogovoreno je unapređenje saradnje, a vezanost za posljednje putovanje Titanika pretvoriće u turistički proizvod.
Izvor: Al Jazeera
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
