BiH – Akademiju su otvorili najmlađi Bošnjaci i Bošnjakinje prigodnim programom. Zatim se prisutnima obratio Adnan Balihidžić koji je govrio o značaju Dana nezavisnosti BiH. Književnica iz Toronta Nejra Edrenić je recitovala poemu iz svoga bogatog književnog opusa. Zatim se prisutnima obratio profesor Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada koji je između ostalog rekao:
„Dopustite mi da vam se zahvalim što ste nam se pridružili u obilježavanju, za nas izuzetno važnog dana u novijoj historiji BiH, Dana nezavisnosti BiH. Za nas je to dan zlatnim slovima upisan u hiljadugodišnoj historiji BiH, jer smo toga 01.03.1992. godine održali referendum o nezavisnosti države BiH. Na osnovu tih rezultata, a imajući u vidu i razvoj događaja na terenu, Vijeće ministara Evropske unije je 06.04. 1992. godine u Briselu donijelo odluku o međunarodnom priznavanju Republike BiH. Ovime je započeo historijski hod po mukama BiH kao suverene i samostalne države, zasnovane u najtežim ratnim okolnostima i na nesalomljivoj i jasno izraženoj volji njenih građana i naroda da, kao svoji na svome, žive zajedno sa svima onima koji BiH doživljavaju kao svoju domovinu. Nažalost, moram konstatovati da se u pogledu doživljavanja BiH, kao zajedničke države ni danas osjećaj poštovanja prema njoj nije znatno promijenio. Očito je da iz ove naše historije svako izvlači parcijalne zaključke i samo ono što mu treba, pa smo opet u situaciji da se grčevito moramo boriti da BiH, i u budućnosti, ostane i cjelovita i samostalna i odgovorna, i da niko ne bude amnestiran za sve loše što čini svojoj domovini. Shvatimo konačno realnosti i na tome gradimo budućnost. BiH ostaje samo jedna država, nema izdvajanja ni pedlja krvlju natopljene njene zemlje i nema više nikakvog kusura i potkusurivanja prema bilo kome. Kada to shvatimo i prihvatimo neće nam trebati ni tutorstvo ni ovakav oblik djelovanja organa Evropske unije u našoj državi. Tada ćemo moći govoriti o stvarnoj nezavisnosti BiH. Neka današnje obilježavanje Dana nezavisnosti bude početak za nove uspjehe u razvoju države Bosne i Hercegovine”.
Na prijadlog Instituta za istraživanje genocida, Kanada i Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, te uz podršku mnogih bošnjačkih i bosanskohercegovačkih organizacija u Sjevernoj Americi, usvojena je Rezolucija o udruživanju svih raspoloživih sredstava, duhovnih i materjalnih kapaciteta i jedinstvenom djelovanju sjevernoameričkih Bošnjaka za očuvanje i jačanje nezavisnosti, teritorijalng integriteta, suvereniteta i jedinstva države Bosne i Hercegovine koju je pročitao Esad Trokić.
1. mart 2014.
Imajući u vidu Presude Internacionalnih i nacionalnih sudova, američki i kanadski Bošnjaci, odlučni da se bore protiv diskriminacije po bilo kojoj osnovi, za vladavinu prava i pravdu za žrtve agresije i genocida, poštivajući Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, Evropsku konvenciju za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, Evropsku Povelju o lokalnoj samoupravi, Povelju Ujedinjenih Nacija, odlučni da putem ove Rezolucije upotrebe sva demokratska sredstva u cilju implementiranja pravosnažne presude Internacionalnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i pravosnazne presude Internacionalnog suda pravde usvajaju:
REZOLUCIJU
o udruživanje svih raspoloživih sredstava, duhovnih i materjalnih kapaciteta i jedinstvenom djelovanju sjevernoameričkih Bošnjaka za očuvanje i jačanje nezavisnosti, teritorijalng integriteta, suvereniteta i jedinstva države Bosne i Hercegovine
I
Internacionalni sud pravde je utvrdio da su genocid počinili Vojska i Policija „Republike Srpske” i da je Srbija imala obavezu da spriječi genocid, što nije učinila, već je svoje činjenje usmjerila na pomaganje i podršku bosanskih Srba za preduzimanje ofanzivnih operacija na planu obezbjeđenja materijalno-tehničkih i logističkih sredstava, isplaćivanje plaća oficirima iz Beograda i na druge načine. Presuda Internacionalnog suda pravde je nadređena svim ustavnim aranžmanima koji se danas nude žrtvama agresije i genocida uključujući i Dejtonski ustav.
II
Pozivajući se na pravosnažnu presudu Internacionalnog suda pravde, sjevernaoamerički Bošnjaci smatraju Dejtonski ustav i institucije kreirane Dejtonskim ustavom ilegalnim, štetnim za državu, društvo, narode i građane u Bosni i Hercegovini. Priznavanje rezultata prisilnog protjerivanja, etničkog čišćenja, zločina genocida i drugih krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom je u suprotnosti sa međunarodnim pravom, a na štetu države Bosne i Hercegovine i njenih naroda i građana, posebno žrtava koje su bile objekat napada.
III
Internacionalna zajednica je prihvatila volju građana Bosne i Hercegovine izraženu referendumom od 1. marta 1992. godine priznanjem Republike Bosne i Hercegovine kao suverene države. Embargo na uvoz oružja legalnim vojnim snagama države Bosne i Hercegovine omogućio je da snage bosanskih Srba neometano izvrše prisilno protjerivanje stanovništva kao i činjenje međunarodnih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava isključivo zbog njihove pripadnosti određenoj (zaštićenoj) ljudskoj grupi. Konačan rezultat takvog destruktivnog djelovanja su agresija i genocid u Bosni i Hercegovini koji se završavaju genocidom u Srebrenici, u julu 1995 godine, u srcu Evrope, nad Bošnjacima upravo zbog njihove pripadnosti navedenoj zaštićenoj ljudskoj grupi, kojom prilikom je smrtno stradalo više od 8000 lica.
IV
Nakon agresije i genocida, ustav Republike Bosne i Hercegovine je nelegalno, putem agresije i genocida suspendovan i ilegalno zamjenjen Dejtoskim ustavom. Sjevernoamerički Bošnjaci udružuju kompletan svoj duhovni i materjalni potencijal i prelaze u jedinstveno djelovanje da uvjere američke i kanadske političke faktore u štetnost Dejtonskog ustava po državu Bosnu i Hercegovinu. Cilj agresije i genocida protiv građana Republike Bosne i Hercegovine je bio stvaranje etnički čiste Velike Srbije i etnički čiste Velika Hrvatske na račun teritorije Republike Bosne i Hercegovine. Istina i pravda za žrtve agresije i genocida će biti tek ostvareni nakon što će izvšiocima agresije i genocida biti oduzeto ono što su ostvarili kao svoj cilj. Apsurdno je da su nagrađene retrogradne i uništavačke snage koje su organizovano, sistematski, planski izvršavali zločine na putu ka ostvarenju svojih političkih i ideoloških ciljeva i interesa a na štetu države Bosne i Hercegovine kao međunarodno priznate, suverene, jedinstvene i nedjeljive države.
V
Dejtonskim ustavom, vlast nad žrtvama agresije i genocida u Bosni i Hercegovini je nezakonito stavljena u ruke onih koji su izvršili agresiju i genocid i onih koji su kolaborirali sa izvšiocima agresije i genocida. Zato sjevernoamerički Bošnjaci ne prihvatju sadašnju situaciju jer bi to podrazumijevalo da same žrtve agresije i genocida legalizuju agresiju i genocid.
VI
Ovom Rezolucijom sjevernaomerički Bošnjaci izražavaju jedinstven stav da su oba entiteta “Federacija Bosne i Hercegovine” i “Republika Srpska” nelegalna i nelegitimna, jer su rezultat agresije, genocida i ilegalnog, nelegitimnog Dejtonskog ustava. Sa ovom Rezolucijom sjevernoamerički Bošnjaci se obavezjuju na jedinstvenu borbu svim legalnim, demokratskim sredstvima za uspostavu jedinstvene države Bosne i Hercegovine, koja neće biti bazirana na Dejstonskom ustavu.
VII
Sjevernoamerički Bošnjaci pozivaju istinske patriote u i van Bosne i Hercegovine da se odmah oslobode svojih ugnjetača i počnu kontrolisati svoju sudbinu, prepoznavanjem i diferencijacijom od prodanih čuvara Dejtonskog ustava.
VIII
Zahtjevi, peticije i deklarativna izjašnjavanja sjevernoameričkih Bošnjaka i njihovih organizacija i foruma nisu više dovoljna. Da se zainteresira i mobiliše ameirčko i kanadsko javno mnijenje, potrebno je da se ujedini sjevernoamerička dijaspora, koja će zajedno sa svojim prijateljima Amerikancima i Kanađanima, te putem klubova prijatelja Bosne i Hercegovine u Američkom kongresu i Senatu, te Kanadskom parlamentu reči jasno da Bosna i Hercegovina više ne može funkcionisati kao država na osnovama Dejtonskog ustava.
IX
Aktivnosti sjevernoameričke bošnjački dijaspore će takođe biti Referendum za ukidanje Dejtonskog ustava. Glasovi više od million na silu protjeranih građana Bosne i Hercegovine u dijaspori bi moglo obezbjediti odlučno referendumsko da.
X
Sjevernoamerička bošnjačka dijaspora će mobilisati patriotsku inteligenciju u i van Bosne i Hercegovine za akademsko tumaćenje svijetu potrebitosti promjena Dejtonskog ustava.
XI
Putem svojih predstanika u matici, sjevernoamerička dijaspora će nastojati usmjeravati opravadani socijalni bunt građana Bosne i Hercegovine na promjenu Dejtonskog ustava. Kriza u Bosni i Hercegovina je socijalna, ali i politička. Da su sa sredstvima međunarode zajednice obnovljene fabrike umjesto što se plaćala Dejtonska administracija danas ne bi bilo 550.000 nezaposlenih, niti bi kriminalci došli u poziciju da mogu u bescijenje kupovati kapitalna dobra koja su desetine generacija podizala i unapređivala kao vlastita domaćinstva. Svjesno i namjerno su uništavana državna materijalna dobra kako bi po povoljnim uvjetima bila privatizirana od strane takozvanih podobnih pojedinaca ili grupa.
XII
Sjevernoamerička dijaspora poziva građane Bosne i Hercegovine, posebno one u dijaspori koji su porijekolom iz entiteta Republika Srpska da se masovno odazovu na registraciju i glasanje na Općim izborima 2014. godine. Osnovna odrednica podrške političkim opcijama na izborima će biti borba protiv negiranja agresije i genocida i borba protiv ilegalnog, nepravednog, anticivilizacijskog, nehumanog dejtonskog ustrojstva države.
(bošnjaci)
