Šio na Pešteru, i u salonima Pariza

10
25

Poznaju ga svi na Pešteru, gotovo da nema porodice u “srpskom Sibiru” kojoj Todor Grbović (79), vitalni starina iz Štavlja kod Sjenice, nije sašio odjelo, kostim, kaput ili neki drugi komad garderobe. Šio je majstor Tošo i narodnu nošnju, za svoju dušu, za prijatelje, za odabrane klijente, ali i za razna kulturno-umjetnička društva, ne samo u ovom kraju nego i, kako voli da kaže, za čuvare tradicije “širom Srbije i Evrope”.

– Rano sam počeo da se bavim šivenjem, još kao mladić od 20 godina, otac mi je kupio prvu šivaću mašinu, koju još čuvam. Dešavalo se da s pokretnom “radionicom” krenem od sela do sela i šijem ljudima šta im je po volji. Šio sam odjela za svadbe, za čuvene pešterske vašare i razne druge svetkovine, a klijenti su mi bili različiti ljudi, i bogati domaćini i obični narod, svako je želeo da se lijepo obuče – priča Todor i naglašava da je dugo godina “oblačio” jednog hodžu iz Duge Poljane i popa iz Sjenice.

– Mada ću uskoro zagaziti u devetu deceniju života i više se profesionalno ne bavim šivenjem, moja radionica je uvijek spremna, još dobro vidim i još mogu da skrojim i sašijem sve sve što mušterija poželi, ne volim samo ove tanke “kineske” štofove – priča Todor.

S ponosom ističe da je punih šest godina “uzimao mjeru” i mnogim damama u Parizu.

– Radio sam i u Francuskoj, išao sam da pomognem mom rođaku Vuksanu Grboviću, koji je u Parizu imao krojački salon, ali i da nešto zaradim. Razne mušterije su nam dolazile i svašta izvoljevale, tamo sam se susreo sa najboljim i najnovijim štofovima i poslednjim modnim trendovima i mnogo naučio, još su mi u glavi ti “francuski krojevi”, šio sam i za našu dijasporu, posebno srpsku narodnu nošnju koju su naručivala razna udruženja i klubovi – ističe majstor Tošo.

(Novosti)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

10 KOMENTARI

    • Ко ти је крив кад си докторирао на српском језику и ниси научио босански, а већ 25 година си бушњак! 🙂 На босанском језику, српски је присвојни придев од Србија, па пошто је Пештер у Србији, онда је српски Пештер, као што је нпр. српска кобасица, или шљивовица коју толико волиш, или у ЦГ црногорско приморје или у ХР хрватско море, а није црногоријански или хрватијанско, како би ти рекао на српком!? Тако и српски др Биџикус из српске Сјенице на српском Пештеру. Говори болан босански да те сви Срби разумеју!? 🙂

    • Па Баџикусе, с обзиром да имаш мало знања не остаје ти ништа друго но да се смејеш блентаво.
      Пештера је стара српка реч за пећину.

  1. Aferim starino.
    Ziv ti nama bijo jos puno godina.
    Da si jos u Štavlju je dokaz da si od postenih ljudi koji se nema rad cega bojati ni stideti posle ovih turbuletnih god.
    Evo Milice nemoj brate tako.
    Pa meni su prve komsije sa sajkacom.
    I nikad nijesam imao sa time problema a ni oni sa nama.ko zelijo rat i nemire dobijo u svojoj kuci a nas zaobislo.
    Toliko od mene.

    • Па ни мени никад није сметала нити друга вера нити другачија капа. Ја живим у мирном и силовитом уверењу да ми је вера права и истинита. И то уверење ме нагони да никога ко другачије верује не ометам у томе. Јер за тим нема никакве потребе. Бог је по нашем, биће само себи довољно. Нисмо му ни ми потребни а камоли ви. Али ето створио нас је из своје превелике љубави. Друго име нашег Бога је љубав, па се стога надам да ће и нама и вама она у судњем дану бити на помоћи.

      • Е мој Моргене, уби те неписменос. Ништа не знаш, ко теле си неко. xD
        То је агенцијска вест. Доле су потписане Вечерње новости.

      • На страну то што је Пештер српски да српскији не може бити. Етимологија саме речи Пештер јр чисто српска. А ти плачи.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.