Savjetovanje o dopunskoj nastavi na bosanskom jeziku u dijaspori

0
0

9daacef596bdd25b08f0223bab831fc7Švicarska – U petak, 22. novembra 2013. s početkom od 20. sati u prostorijama Kluba SCHAR u Waliselenu kod Ciriha, održano je savjetovanje o pokretanju dopunske nastave na bosanskom jeziku i za bošnjačku djecu u dijaspori koja pretežno vode kosovsko porijeklo, kako u ovom tako i u drugim naseljima u Kantonu Cirih u Švicarskoj, u kojem se inače računa da živi i radi oko 10 hiljada Bošnjaka s Kosova…

Savjetovanju su prisusvovali vodeći ljudi iz Predsjedništva Kluba SCHAR, na čelu sa predsjednikom Isakom Fazlijem, Azarom Zuljijem i drugima, te jedan broj intelektualaca i poznatih bošnjačkih aktivista porijeklom iz prizrenskih regija Župe i Podgore, poput Seja Ramanija, Jasmina Muratija, Ibra Skenderija, Asipa Diljija, Rafeta Feratija, Mehmeda Durakija i njegove supruge Zikrete, koja je inače učiteljica, Kaplana Fazlića i drugih…
Aktivno učešće na skupu su uzeli i predstavnici Bosanske dopunske škole iz Švicarske Mensud Aličušić i predstavnik Islamskog bošnjačkog centra (IBC) u obližnjem naselju Schliren, Muris Begović, inače imam u tom renomiranom Centru, koji okuplja i Bošnjake s Kosova pored onih većinskih iz dijaspore Bosne i Sandžaka.
Poslije obimne rasprave u kojoj su učestvovali gotovo svi prisutni, između ostalog razmatran je i problem nepokretanja odjeljenja dopunske nastave na bosanskome jeziku, koje je inicirano prije nepune dvije godine… A prije toga je uslijedilo i izlaganje Ćerima Bajramija, zamjenika ministra u Ministarstvu dijspore, koji se, pored ostalog, osvrnuo i na sistematske poteze u Vladi Kosova na insitucionalizaciji dopunske nastave u dijaspori, te s tim u vezi iznio i niz uspjeha koje su postigla albanska udruženja nastavnika i roditelja u izvođenju dopunske nastave na albanskom jeziku u evropskim zemljama, zasebno u Švicarskoj, odnosno na Kantonu Cirih, uz koordinaciju i potporu države Kosova, u čijim se naporima u posljednje vrijeme intenzivno uključuje i Republika Albanija. Nažalost, kako je i sam Bajrami rekao, iz BiH, kao matice svih Bošnjaka, od strane države nema ovakvih inicijativa za poboljšanje prilika u dopunskoj nastavi na bosanskom jeziku za bošnjačku djecu u dijaspori.
Inače se zna da se ova nastava u zapadnim zemljama organizira po jezičkoj i nacionalnoj pripadnosti useljenika, a ne po zemlji porijekla, što, međutim, ne znači da države odakle je porijeklom dijaspora ne učestvuju u njenoj organizaciji i radu.
Uglavnom su se svi prisutni složili da se treba pokrenuti ovo odjeljenje, makar za početak i u prostorijima Kluba SCHAR, u tesnoj saradnji sa obližnjim udruženjem Džemata kosovskih Bošnjaka, u čijem se sjedištu već izvodi vjeronauka sa bošnjačkom djecom koja su porijeklom s Kosova, tako da bi ta djeca u odvojenom terminu mogla paralelno pohađati i jedan ili dva časa maternjeg jezika i kulture u prostorijama Udruženja SCHAR, koje se zapravo nalazi u istoj ulici…
Prisutni gospodin Mensud Aličušić, čelni čovjek Bosanske dopunske škole, inače iz Mostara u BiH, iznio je niz jako bitnih informacija o cijeloj problematici vezanoj oko pokretanja ove nastave, te o potrebnim predradnjama i neophodnoj dokumentaciji, odnosno odobrenjima od strane švicarskih vlasti, itd… Zapravo je poenta njegovog izlaganja bila – da su oni iz Bosanske dopunske škole svu tu ‘papirologiju’ uglavnom odradili unazad nekoliko godina, uz zasebno isticanje zalaganja oko priznanja bosanskog jezika i dobijanja adekvatnih dozvola i cetifikata za dopunsku nastavu od strane državnih organa Švicarske.
Pored njega, o iskustvu te škole i nastave koja se izvodi u IBC, govorio je i Muris ef., ističući da oni sami plaćaju (donacijama od strane roditelja djece-učenika) nekoliko učitelja koji izvode tu nastavu u njihovom centru, a koja je inače priznata i izdavanjem prigodnih svjedončanstava i ocjena koja se ovjeravaju od školskih organa opštine i Kantona Cirih.
Mnogi prisutni, kao i sam Muris ef., su dodatno isticali problem asimilacije koji je uzeo maha. Po njima ono što je specifično s ovim u vezi za sve Bošnjake u dijaspori, posebno za one s Kosova, jeste slaba zainteresiranost naših ljudi da se oragniziraju oko ovog veoma važnog pitanja za očuvanje izvornog identiteta mladih naraštaja u emigraciji. U tom pravcu, bilo je dodatnog isticanja da je ključni problem na ovom putu zapravo okupljanje bošnjačke djece za dopunsku nastavu – koja se svakako izvodi po dobrovoljnom učešću – odnosno da problem leži kod dobrog dijela bošnjačkih roditelja i njihovog poimanja potrebe očuvanja svog nacionalnog identiteta i maternjeg jezika.
Na skupu nije bilo nimalo dileme o potrebi jedinstvenog nastupa svih Bošnjaka u dijaspori, pogotovo na Kantonu Cirih i u Švicarskoj, te da Bošnjaci s Kosova (is)koriste ovo iskustvo Bošnjaka u dijaspori porijeklom iz BiH, uz povezivanje i sa onima iz Sandžačke regije u uspostavi međusobne komunikacije s ciljem zajedničkog nastupa prema organima vlasti na nivou Kantona i opština.
Otvoreno je zatraženo od aktivista iz Kluba SCHAR i intenziviranje pomoći od Ministarstva dijaspore i Ministarstva obrazovanja, nauke i tehnologije Vlade Republike Kosova, u snabdijevanju potrebnom literaturom i udžebenicima, ali i izviđanja mogućnosti plaćanja nastavnog kadra u dijaspori.
Zasebno je zatraženo da se iz aktuelnog procesa institucionalizacije dopunske nastave u dijaspori, koji je iniciran iz institucija Kosova, ne isključuju i Bošnjaci porijeklom s Kosova u dijaspori, odnosno dopunska nastava na bosanskom jeziku. Tim prije što je to, kako je podvučeno, i obaveza MONT-a i po zakonima Republike Kosova.
Poslije par sati intenzivnog dogovaranja, predsjednišvo Kluba SCHAR je ostalo i dalje u zasjedanju da bi do ponoći konkretiziralo zaključke i odredilo članove Radne grupe za koju su se dogovorili tokom skupa. Ova grupa aktivista, kako je istaknuto i od samih predlagača, bi bila zadužena za sve buduće korake vezane za pokretanje odjeljenja dopunske nastave na bosanskom jeziku.
 Uzimajuči u obzir da je Klub SCHAR jedno od najstarijih kosovkih i bošnjačkih udrženja u dijaspori Švicarske (22 godine rada!) za očekivati je da će i ovaj iskorak biti učinjen baš u ovom okruženju, uz njegovo širenje i prema drugim centrima koji okupljaju Bošnjake u dijaspori i ove i drugih država Evrope, kako onih porijeklom s Kosova tako i kod onih iz drugih balkanskih zemalja i regija. Zapravo su to odjeljenja za svu bošnjačku djecu u dijaspori, a u nekim zemljama ona već postoje i postižu konkretne rezultate u učenju maternjeg jezika, kulture, sa elementima historije i geografije zemlje porijekla.
(Info-KS)

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.