Sandžački prvaci u posjeti Luksemburgu

3
9

Luksemburg – U nedjelju večer (26.02.), Bošnjaci u Luksemburgu su bili u prilici da se druže sa članovima visoke delegacije iz Sandžaka, koju su sačinjavali Jahja Fehratović, Emir Elfić i Hako Duljević. U njihovom društvu su se nalazili i ugledni Bošnjaci iz dijaspore – Ahmet Ahmetović iz Cassela, Šefadil Ličina iz Pariza, te Mithat Bećirović iz njemačkog grada Bielfelda. Svi nabrojani se nalaze na čelu važnih institucija za Bošnjake, kako u Sandžaku i Bosni, tako i u dijaspori. Također, značajno je napomenuti i podatak da su većina od pomenutih, ujedno i vrlo uspješni privrednici.

Skup je održan u prostorijama džemata AIC SUD, koji se nalazi u drugom luksemburškom gradu, po broju stanovnika – Ešu (Esch/Alzette), dok je organizator bila Bošnjačka kulturna zajednica u Luksemburgu (BKZL). Nakon što je prisutnima izražena dobrodošlica od strane imama džemata, Nedžada ef. Zilkića, a nakon toga i od strane predsjednika BKZL-a, Faruka Ličine, članovi delegacije su se obratili prisutnim Bošnjacima, među kojima je bio primjetan veliki broj omladine. Tema njihovog obraćanja se vezala za ponosni Sandžak, te o izazovima i perspektivama koje se vežu za proces povratka njegove ukinute autonomije. Uistinu, slušaoci su bili u nesvakidašnjoj prilici da uživaju, u punom smislu te riječi, tokom izlaganja pomenutih članova delegacije. Njihov nastup se odlikovao visokom dozom samouvjerenosti, britkosti jezika i ideja, te iznošenju jasnih ciljeva za budućnost. Također, ono što nas je posebno radovalo je njihova zavidna pozicija u smislu da su se uistinu mogli pohvaliti i sa odličnim, do sada postignutim rezultatima, proisteklim iz njihovog angažmana i odgovornosti koje su ponijeli. To njihovo samopouzdanje, odlučnost, samouvjerenost, istrajnost, ponos i idejnost, uspjeli su u značajnoj mjeri prenijeti i na prisutne slušaoce.

Bosna – ime, Sandžak – prezime, dijaspora – nadimak

Tokom njihovog stimulativnog izlaganja, doista se moglo čuti veliki broj korisnih informacija i mudrosti, ali bih ovom prilikom želio da u prvi plan stavim samo jednu, sa željom i neskrivenom nadom da će je svaki Bošnjak koji pročita ovaj prilog, duboko urezati u svoje pamćenje, te da će se za istom tokom svog života i djelovanja povoditi. – Naime, neko od prisutnih izlagača je primetio da – „svaka osoba zasniva i očituje svoj identitet prvenstveno kroz svoje ime, prezime i nadimak. U tom kontekstu, moramo zapamtiti da za svakog Bošnjaka Bosna predstavlja ime, Sandžak prezime, a dijaspora nadimak“. Tri cjeline koje se ne mogu zamisliti jedna bez druge, iz razloga jer jedna drugu nadopunjuju, te na taj način sačinjavaju jednu zaokruženu cjelinu.

S okončanjem njihovih obraćanja, uslijedila su pitanja prisutnih slušaoca, te naravno, doista kvalitetni odgovori.

Radna večera

Po završetku tribine, organizirana je zajednička večera, a nakon toga vrlo konstruktivan sastanak delegacije i članova Odbora BKZ u Luksemburgu. Prisutni su također bili i predsjednik Islamske zajednice u Luksemburgu (SHOURA), kao i predsjednik bošnjačkog omladinskog udruženja – Unija mladih aktivista (UMA). Tom prilikom, u prijateljskoj i bratskoj atmosferi, razgovarano je o projektima za koje je predviđeno da se realiziraju u bliskoj budućnosti, a koji će, nadati je se, biti od velike koristi za bošnjački narod. Po okončanju sastanka, delegacija je nastavila svoj put ka Francuskoj, gdje je također predviđeno održavanje tribina i susreta sa tamošnjim Bošnjacima. U tom kontekstu, podsjećamo da je i tribina u Luksemburgu bila samo jedna u nizu koju je navedena delegacija obavila, tokom njihove svojevrsne turneje i posjete bošnjačkoj dijaspori u Zapadnoj Evropi. Naime, tribini u Luksemburgu i Francuskoj, prethodile su uspješne tribine u Njemačkoj, Holandiji i Belgiji.

Autonomija Sandžaka je neminovnost

Nakon ovog uspješnog skupa, Bošnjaci u Luksemburgu su i više nego uvjereni da je projekat povratka autonomije Sandžaka realnost čije je realizacija neminovna i samo je pitanje vremena, kada će do nje doći. Do takvog utiska su došli iz više razloga, a jedan od njih je i taj što su bili u prilici ponovno se uvjeriti i posvjedočiti, da su sandžački prvaci tu autonomiju izgradili u sebi, te da ona u potpunosti prožima njihova, a sigurno i naša bića, i da snažno utiče na određivanje našeg osjećaja pripadnosti i identiteta. Također, primjećujemo da nije samo Muftija, taj koji je sebe uvakufio i podredio plemenitom cilju oživljavanja autonomije, to jest povratka ravnopravnosti i ponosa Bošnjačkog naroda. Naprotiv, takvih uspješnih, harizmatičnih pojedinaca je još puno, i svakim danom ih je sve više, kako u sjevernom, tako i u južnom dijelu Sandžaka, ali ništa manje ni u matici Bosni, te naravno – dijaspori. Takav će biti, ako Bog da, čitav naš Pokret.

Muhamed Ćeman


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

  1. Vala po sandzaku jos nismo muzli bikove pa neceemo ih ni must a strojili jesmo i strojit ce mo ih. Vidim dragane imas dosta nekih simbola tvoje vjere i nacije lijepo je to. To su vam turci ostavili da su tako losi bili nebi vas nidje ni bilo a sad psujete a uhvatio vas belaj sa bijelom kugom nestajete u vidu magle.

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.