Luxemburg – Povodom izlaska iz štampe knjige “Sandžak u arhivskim dokumentima”, razgovor sa autorom Sulejmanom V. Aličkovićem
Razgovarao: Muhamed ĆEMAN
-
Uvaženi gospodine Aličkoviću, u čemu je po Vama primarni značaj ove knjige?
U osvjezavanju sjecanja na skorasnju historiju to jeste na nase latentno ophodjenje prema nacionalnim “trendovima” proslosti. Ta uspavanost sirih masa glede ovih procesa sazrjevanja naroda ide na srce nasoj, cesto korumpiranoj a nekada nedovoljno pametnoj politickoj eliti i oportunistickom naucnom kadru koji nikada nije stao u odbranu naroda, cast pojedincima. Ovi dokumenti ispunjavaju prazninu u nasoj kolektivnoj svijesti o tome kako su lokalno-nacionalisticki programi ispunjavani na nasu stetu. U teritorijalnom i kulturoloskom smislu. Oni dopiru taman tolko daleko da stave u pitanje komunisticku akulturaciju koja je pokusala da homogenizuje raznoliko nasljedje balkanskih naroda. Zelim reci, ne mozemo negirati niti osmanski, ni austrougarski a ni komunisticki uticaj na nas.
A poseban znacaj je to sto se vecina dokumenata prvi put pojavljuje i tako stavlja na uslugu mladim ljudima. Od kojih ocekujem pozitivan pristup materijalnim dokazima, lisen ideoloske i politicke podanosti. Nauka mora biti maksimalno objektivna i samo tako cemo izbjeci tendenciozna tumacenja i vjestacke konflikte.
-
Koji historijski period je obrađen u Vašoj knjizi?
Od kraja XVIII do polovine XX vijeka. Najpogubniji period po nas narod i po narode generalno. To je bilo vrijeme, nacionalistickih budjenja i ludila te slabljenja velikih imperija. Prolece naroda, kako su ga neki nazvali, nas prvi test van osmanske drzave.
-
Poznato je da nemali broj dokumenata koja govore o Sandžaku na stranom je jeziku. Interesira me, da li ste imali pristup arhivama na recimo turskom jeziku, te odakle ste generalno crpeli podatke tj. naučnu građu?
Kao sto sam vec rekao u prethodnom pitanju, dokumenti se prvi put pojavljuju i vecina ih dolazi iz ruku privatnih lica sa teritorije Sandzaka. Manji broj dokumenata je na turskom i njemackom a veci na bosanskom i srpskom. Sandzacke kuce su pune starih dokumenata ovog tipa koji tek treba da vide svjetlost dana. A o ostacima iz starije historije i da ne govorim, tu pisem posebnu studiju.
-
S kojim poteškoćama ste se najčešće susretali tokom rada na knjizi?
Doci do originala nije uvijek bilo lahko. Neki jednostavno nisu htjeli dati bivajuci da se radi o porodicnom nasledju. Neki su zeljeli zadrzati privatnost. A poneki su bili preskupi tako da nisu u ovoj knjizi.
-
Predgovor za knjigu je napisao prof. dr. Emir Ramić, a pogovor Akademik Alija Džogović?
Tacno, predgovor je napisao prof. dr. Ramic stavljajuci poseban akcent na moj dosadasnji rad na afirmaciji posebnosti bosnjackog etnosa na prostorima Sandzaka.
Pogovor je delo uvazenog akademika Alije Dzogovica gdje uopsteno govori o mom radu iz domena onomastike, etnologije i narodnog stvaralastva.
-
Poznato mi je da su odmah po izlasku knjige iz štampe, uslijedile kritike i napadi od strane nekih srpskih autora. Da li su i u kojoj mjeri njihova osporavanja utemeljena?
Utemeljena su onoliko koliko i oficijelna politika SANU a. Napada se sve sto nije proslo kroz njihovu cenzuru pa cak i ako nije jos ni procitano.
-
Koji su onda razlozi njihovog žustrog reagovanja?
Negiranje drugih historijskih teza do one da smo svi Srbi. Makar mi nudili i original dokumenta o nasem visestoljecnom postojanju na teritoriji danasnjeg Sandzaka i sire.
-
U zadnjim godinama primjetan je trend da o Sandžaku i o Bošnjacima generalno, sve više pišu sami Bošnjaci. Ranije to i nije bio slučaj, već su o Bošnjacima ponajviše pisali oni koji im nisu željeli dobro. U čemu je značaj promjene stanja nabolje u tom pogledu?
Iako je uvijek bilo slobodnih intelektualaca medju nama koji su pisali o svom narodu, ipak po prvi put to mozemo da radimo sa platformi zajednickih institucija (BANU, BKZ, INTRNACIONALNI FAKULTET U NP. itd. ) Posebno isticem rad akademika Ibrahima Pasica, akadamemika Dzevada Jahica, akademika Aliju Dzogovica. Njihov intelektualni angazman zasluzuje posebnu paznju. Tu već stasava i mlada generacija na čelu sa dr Admirom Muratovićem
-
Mnogima ostaje nejasno, da li je knjiga izdata u Sandžaku ili pak u Luksemburgu? Ujedno bih Vas zamolio da nam kažete, koja je cijana knjige, te na koji način se može doći do nje?
Knjiga je izdata u Prijepolju, izdavac je BKZ Novi Pazar u cijim prostorijama je mozete i kupiti. Za inostranstvo mi se mozete javiti na mail : [email protected] ili [email protected]. Cijena je pristupacna.
Uvaženi gospodine Aličkoviću, ostaje mi da Vam zahvalim na ovom razgovoru i da Vam još jednom čestitam na izdavanju ove knjige, s kojom ste nas veoma obradovali.
Hvala vama na ukazanom postovanju i hvala na cestitkama. Selamim sve vase i moje citaoce.
(IMEDIA)
