Saliji: Bošnjaci s Kosova i dalje ne mogu putovati u BiH

0
6

Kosovo – Bošnjaci nisu samo stanovnici Bosne i Hercegovine, nego žive i na Kosovu, u Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Albaniji, rekao je u intervjuu za Agenciju FENA Arsim Tarik Saliji, sekretar Udruženja Bošnjaka Kosova u Sarajevu i kosovski analitičar.

Udruženje Bošnjaka Kosova u Sarajevu osnovano je u aprilu ove godine i to je prvo Udruženje koje okuplja Bošnjake Kosova koji žive i rade u BiH. Cilj osnivanja je upoznavanje bh. građana s kulturnim vrijednostima i tradicijom Bošnjaka Kosova, kao i zalaganje za školovanje studenata i srednjoškolaca Kosova u BiH i edukativnim institucijama, bez obzira na njihovu spol, religiju, nacionalnu i političku pripadnost.

“Kada god nekom u BiH kažem da sam sa Kosova, oni odmah misle da sam Albanac jer, nažalost, misle da na Kosovu žive samo Albanci i Srbi”, kaže Saliji.

Pojašnjava da se porijeklo Bošnjaka na Kosovu može podijeliti u dvije glavne grupe: muhadžiri koji su se doseljavali tokom 18. 19. i 20. stoljeća, u periodu Prvog i Drugog svjetskog rata, a dolazili su iz Sandžaka, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske. Oni su koncentrisani u Pećko-istočkoj i Kosovsko-mitrovačkoj regiji, a nešto manje u Prištini. Najviše su se naseljavali u središtu grada Peći, Istoku i Vitomirici.

Drugu grupu čine Bošnjaci starosjedioci koji žive uglavnom na jugu Kosova u regionu Prizrena: Župa, Gora i Podgora, te u samom gradu Prizrenu.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, broj Bošnjaka koji žive na Kosovu je oko 30.000. Najveći procenat Bošnjaka je u opštinama Prizren, Dragaš i Peć.

U ime Udruženja Bošnjaka Kosova (UBK) kao jedinog udruženja u BiH sa sjedištem u Sarajevu, Saliji ističe problem nemogućnosti putovanja u BiH s kosovskom ličnim dokumentima.

Navodi da su bošnjački ministri u kosovskom Parlamentu uputili pismo institucijama BiH, Vijeću ministara, Predsjedništvu BiH, ali i visokom predstavniku Valentinu Inzku, u kojem traže priznavanje kosovska dokumenta.

“Ovo pitanje za nas je od ključne važnosti jer smo izloženi svakodnevnim zahtjevima i pritiscima pripadnika bošnjačkog naroda zbog njihovih potreba za putovanjem u BiH te potrebe za obrazovnim i kulturnim vezama s institucijama u BiH”, kaže Saliji i dodaje kako do sada nije bilo nikakvog odgovora.

Naglašava da je sloboda kretanja univerzalno pravo koje je zaštićeno međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima, “međutim, Uputstvo o postupanju diplomatsko-konzularnih predstavništva BiH po zahtjevu za izdavanje viza za ulazak građana Kosova na teritoriju BiH od Ministarstva vanjskih poslova BiH, potpuno je suprotno principima slobode i načelima slobodnog kretanja ljudi u Evropi”.

“Dakle, Ministarstvo sigurnosti BiH – Služba za poslove sa strancima, prima zahtjeve za ovjeru pozivnog (garantnog) pisma i, kada ocijeni opravdanim, u iznimnim slučajevima, izvrši ovjeru pozivnog pisma za građane s Kosova, a nakon ovjere pozivno pismo je nužno proslijediti Ministarstvu vanjskih poslova na nadležno postupanje, u najbližim diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, u kosovskom slučaju u ambasadama BiH u Skoplju ili u Podgorici”, pojašnjava Saliji.

U suštini, ova odluka nije izmijenila prethodnu, nemogućnost putovanja građana Kosova u BiH.

“Ometanjem naših osnovnih ljudskih i nacionalnih prava – da se posjete članovi porodice u BiH, da se uspostave i održavaju redovni međubošnjački kontakti u obrazovanju, kulturi, ekonomiji, informisanju, samo doprinosi diskriminaciji jedne zajednice, što dalje podstiče klimu stigmatizacije kako Bošnjaka tako i građana Kosova u odnosu na BiH”, kaže Saliji.

Zbog svih ovih problema Bošnjaci Kosova traže od nadležnih institucija BiH da priznaju osobna dokumenta građanima Kosova i omoguće slobodu putovanja s njima u BiH bez ikakvih ograničenja.

“Stoga će članovi Udruženja Bošnjaka Kosova u Sarajevu zatražiti prijem kod ministra sigurnosti i ministra vanjskih poslova BiH, te kod visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka sa zahtjevom da priznaju kosovska dokumenta, jer od BiH niko ne zahtijeva da prizna nezavisnost Kosova”, kaže on.

Dodao je i da se zbog nedostatka knjiga iz tzv. nacionalne grupe predmeta za osnovne i srednje škole i lektira otežava bošnjačkoj zajednici uživanje prava na obrazovanje na maternjem jeziku.

“Postoji i problem sa studentima zbog nepriznavanje kosovskih diploma te nemogućnosti upisa na bh. univerzitete. Oni koji uspiju da upišu studije na državnim ili privatnim fakultetima, moraju platiti visoke školarine kao ostali strani državljani”, kazao je na kraju intervjua za Fenu Arsim Tarik Saliji, analitičar s Kosova i sekretar Udruženja Bošnjaka Kosova u Sarajevu.

(Info-KS)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.