Sa Zlatara – heljdom u Evropu

0
0

indexNova Varoš – Mještani sela Radijevići na padinama planine Zlatar kod Nove Varoši, pod nadzorom stručnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta iz Zemuna seju davno zaboravljene sorte

Seju žita: heljdu, raž i speltu, bez ikakve upotrebe pesticida, koje su sve traženije na tržištima i van Srbije.

Heljda, žitarica žutih cvetova, jedina je vrsta čija je intezivna proizvodnja moguća u opštinama jugozapadnog dela Srbije sa surovom planinskom klimom, zbog crne boje brašna, je decenijama nakon Drugog svjetskog rata smatrana sirotinjskom hranom pa je bila gotovo iskorenjena sa srpskih njiva.

Intenzivna proizvodnja obnovljena je prije petnaestak godina, kada je zbog izuzetno hranljivih i ljekovitih svojstava za heljdom naglo porasla potražnja u prodavnicama zdrave hrane. Pite i drugi proizvodi od brašna heljde, danas se kao specijaliteti nude gostima u najboljim i ekskluzivnim hotelima i restoranima.

“Alternativne vrste žita, kao što su heljda, golozrni ječam, spelta i raž, izvanredno uspevaju u brdskim rejonima. Gajenje ovih vrsta biljaka je prilično zanemareno u našoj zemlji, a one su u svijetu postale interesantne, jer se od njih dobija niz proizvoda. Velika prostranstva ovog dijela Srbije, prije svega livade i nezagadeni tereni, odmah se mogu koristiti za organsku proizvodnju, bez gubljenja vremena na postepen prelazak sa konvencionalne poljoprivrede na sistem biljne prozvodnje na ekološkim osnovama“, izjavila je Tanjugu profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu Snežana Oljača.

Gledanje ljudi danas se promjenilo – heljda odavno više nije sirotinjska hrana, već proizvod cenjen i na najzahtevnijim tržištima. Danas u svijetu postoje mnogi proizvodi od heljde koji imaju široku primjenu u ishrani ljudi. Koristi se za pripremu hleba, testenine i raznih vrsta peciva. Značajna primjena heljde je i u proizvodnji anatomski prilagodenih jastuka koji se prave od ljuspica, omotača heljdinog semena.

Proizvodači heljde sa padina Zlatara su već oduševili posjetioce na najvećem svjetskom sajmu organskih proizvoda Biofiš u Nemačkoj, a uveliko primenjuju i iskustva iz Slovenije, gdje postoji dobro razvijen način proizvodnje i prerade alternativnih žita.

U novovaroškom selu Radijevići, koje se smatra srpskom prestonicom heljde, Jekoslav Purić heljdu uzgaja na preko 30 hektara i najveći je proizvodač ove žitarice ne samo u Srbiji, već i na Balkanu. On kaže da je proizvodnja heljde zbog malih prinosa i uslova gajenja za poljoprivrednike predstavlja veliki finansijski rizik.

Često su dovoljna samo dva dana “vrućeg vetra” u vrijeme cvetanja da desetkuju rod, a stalna pretnja zasadima su i krda divljih svinja i jata ptica, kojima je zrno heljde omiljena hrana, kaže Purić, koji je prvi u Srbiji počeo i setvu spelte, sirotinjske žitarice.

“Nedavna žetva krupnika koja je obavljena krajem avgusta donjela nam je rod od 30 tona na zasejanih osam hektara”, ističe on dodajući da je zadovoljan količinom roda.

Žitarica koja predstavlja “rođaku” pšenice, poreklom je iz južne Azije, stolećima je korišćena za ishranu, napominje on, ističući da je odličan prinos od 3.75 tona po hektaru, a zrno odličnog kvaliteta, čemu su pogodovale blaga zima i proljećne kiše.

“Sejao sam je u parcelama gdje je prethodno bila heljda i krompir, proizvod je u potpunosti organski”, navodi Purić.

On planira ovih dana setvu na većem površinama, veći dio roda samleće nakon guljenja zrna, za šta je nabavio mašinu iz Nemačke.

Legenda kaže da se heljda na području Nove Varoši gajila još od Kosovskog boja. Ona je izmedu dva svjetska rata slovila kao sirotinjska hrana.

(priboj033.com)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.