Reisulema u Mekki govorio o Sandžaku

Mekka – Reisulema pozvao Svjetski forum uleme i muslimanskih intelektualaca da dignu glas protiv ugrožavanja prava muslimana u Bosni i Sandžaku.Usvajanjem rezolucije od deset glavnih tačaka, u ponedjeljak (02.08.2010) završena je trodnevna konferencija u Mekki povodom pedesetogodišnjice Rabite – Svjetske muslimanske lige.

Prva tačka rezolucije posvećena je odgoju i obrazovanju kao temeljnim uvjetima za moralni i intelektualni preporod muslimanskog svijeta. Stoga, konferencija sugerira osnivanje kraljevskog instituta za školovanje budućih imama, hatiba i muftija u duhu potreba današnjeg vremena.

U drugoj tački rezolucije muslimani se pozivaju na bratstvo i zajedništvo, posebno ulema i intelektualci kao nosioci i pronosioci islamskih ideala. Svjetski forum uleme i muslimanske inteligencije pri Rabiti treba da uradi strateški plan za koordinirani rad uleme za izazove 21. stoljeća sa posebnim osvrtom na njegovanje unutar muslimanske tolerancije i međukulturnog dijaloga sa drugim i drugačijim.

U trećoj tački rezolucije govori se o kriznim žarištima muslimanskih zajednica u svijetu od kojih palestinska kriza zauzima prvo mjesto, posebno zbog izraelske politike otimanja palestinske zemlje i podizanja izraelskih naselja te zbog sve agresivnije judizacije Jerusalema. Konferencija osuđuje izraelsku politiku prisvajanja Jerusalema i potkopavanja temelja džamije al-Aqsa i traži od nadležnih međunarodnih organizacija za zaštitu svjetske kulturene baštine da zaustavi izraelsko prekrajanje islamskih povijesnih lokacija.  Također, konferencija u Mekki je izrazila zabrinutost zbog nestabilnosti u Iraku, Somaliji, Sudanu, Kirgistanu te drugim područjima gdje vladaju međumuslimanski konflikti. Konferencija predlaže formiranje mirovne misije pod pokroviteljstvom Rabite, koja će raditi na rješavanju međumuslimanskih nesporazuma. U okviru ove tačke konferencija je, po prvi put, pozvala muslimanske zemlje da priznaju nezavisnost Kosova, pozivajući se na odluku Međunarodnog suda pravde o legitimnosti proglašenja nezavisne kosovske države.

Četvrta tačka rezolucije tretira pitanje muslimanskih manjina u svijetu i skreće pažnju na problem islamofobije koja se širi  u svijetu, posebno oko zabrane nikaba (ili hidžaba) u nekim europskim zemljama. Konferencija poziva muslimanske zemlje da obrate pažnju na probleme s kojima se manjinske muslimanske zajednice susreću u svijetu te da im se pomogne u ostvarivanju osnovnih ljudskih prava. Konferencija podržava projekat izgradnje džamije u svim glavnim gradovima u svijetu.

U petoj tački rezolucije mekkanska konferencija se zalaže za međukulturni dijalog u svijetu sa posebnim naglaskom na važnost inicijative kralja Abdullaha bin Abdulaziza za međuvjerski i međucivilizacijski dijalog, koji je saudijski kralj inaugurirao u Mekki 2008. god., zatim ga promovirao u Madridu te dao da se usvoji na generalnoj skupštini UN-a, kao oficijelni dokument UN-a.

Konferencija predlaže da se ustanovi svjetska katedra za dijalog „Kralj Abdullah bin Abdulaziz Al-Saud” na vodećim univerzitetima u svijet.

Šesta tačka rezolucije ukazuje na opasnost ekstremizma i terorizma u svijetu i zato predlaže održavanje međunarodne konferencije u jednoj od svjetskih metropola, gdje bi se došlo do općeg koncenzusa u borbi protiv svih oblika ekstremizma i terorizma te utvrdile metode uspostave mira i sigurnosti u svijetu.

Sedma tačka rezolucije posvećena je medijima i kulturi u smislu da mediji imaju snažan utjecaj na duhovnu i kulturnu svijest društva te je, stoga, važno da mediji djeluju savjesno i odgovorno. Sloboda se ne smije pretvoriti u anarhiju, ali se ni korupcijskom cenzurom ne smije gušiti sloboda. Konferencija apeluje na pisane i elektronske medije da sarađuju u cilju što bolje prezentacije kulture islama, posebno u pravcu promoviranja međuvjerskog i međukulturnog dijaloga. Stoga, konferencija predlaže medijima da obrate pažnju na zaključke sa nedavno održane konferencije u Jemenu o temi: „Suvremeni mediji između slobode izražavanja i netrpeljivosti prema vjeri”, u kojima se mediji pozijavu da njeguju slobodu izražavanja, ali i prava onih koji drže do svojih vjerskih uvjerenja, da ih se ne vrijeđa i ne ponižava ni na koji način, posebno ne na osnovu njihovih vjerskih uvjerenja.

U osmoj tački konferencija ukazuje na važnost ekonomskog rasta i razvoja u muslimanskim zajednicama i zato Rabita podržava sve vidove halal zarade putem koje muslimani mogu izdržavati svoju porodicu i aktivno sudjelovati u razvoju društva. Bez ekonomske nezavisnosti nema ni kulturne nezavisnosti. Stoga, muslimani treba da vrijedno rade da bi živjeli u slobodi svoje vjere i kulture.

Deveta tačka se bavi poteškoćama i zaprekama na putu bržeg i boljeg razvoja muslimanskih zajednica. Među najvećim poteškoćama s kojima se muslimani susreću gotovo u svim sredinama su nedostatak kontinuarane koordinacije između raznih i mnogobrojnih organizacija koje djeluju sa predznakom islama, zatim nedostatak stručnog osoblja koje je sposobno da se nosi sa izazovima vremena. Posebno otežavajuća okolnost je  pojava samozvanih pojedinaca i grupa koje osporavaju pozitivan napredak. Oni ne priznaju institucionalno učenje islama, već samozvano i nestručno djeluju na način koji uveliko zbunjuje i zavodi dobronamjernu muslimansku mladež koja s pravom traži svoje mjestu i ulogu u muslimanskoj zajednici.

Na kraju deseta tačka konferencije nudi pogled u budućnost, pozivajući muslimane da se drže načela moralnosti, poslovnosti i aktivnog odnosa prema izazovima vremena na način jedinstva i suradnje za dobrobit ne samo muslimanskih zajednica već sveukupnog čovječanstva. Naglašava se da je od posebne važnosti  da ulema bude budna, savjesna i odgovorna u svom radu i djelovanju. Unutar sebe muslimani su suočeni sa siromaštvom, nepismenošću, bolešću, podjelama, nasiljem te ekstremnim i iskrivljenim mišljenjima. Iz vana na muslimane se gleda sa sumnjom i prijeti im se vojnom silom. Mnogi muslimani žive težak život pod pasivnom i aktivnom okupacijom stranih sila.  O islamu se govori sa zlom namjerom a na muslimane se gleda kao opasnost. Zbog svega toga, konferencija smatra nužnim da Rabita – Svjetska muslimanska liga napravi sveobuhvatnu strategiju za unutarnji opravak muslimanskih zajednica te za otvoren i konstruktivan dijalog sa svijetom, koji je još uvijek opterećen predradusadama i stereotipima o islamu i muslimanima. Stoga, konferencija predlaže da se formira stalna ekspertna grupa koja bi pratila što se događa unutar muslimanskih zajednica, kao i da promatra kako svijet gleda na islam i muslimane te na temelju toga da ponudi adekvatne odgovore koji bi pomogli da se otklone predrasude i stereotipi o islamu i muslimanima u svijetu. Na kraju rezolucije konferencija je uputila zahvalnost saudijskom kralju Abdullahu bin Abdulazizu Al-Saudu na pokroviteljstvu konferencije i na stalnoj brizi i pomoći radu i djelovanju Rabite – Svjetske muslimansnke lige.

***

Pedeset godina Rabite – Svjetske muslimanske lige zaslužuje ozbiljan osvrt i analizu ne zato da bi se mijenjala njezina prošlost, već da bi se bolje osmislila njezina budućnost. Rabita djeluje kroz vijeća, akademije i forume, kao što su: Konstitutivno vijeće, kojim predsjedava vrhovni muftija Kraljevine; Vrhovno vijeće za džamije; Islamska fikhska akademija; i Svjetski forum uleme i muslimanskih intelektualaca.

Konstitutivno vijeće kojeg čine 60 članova uleme iz cijeloga svijeta donosi opću strategiju rada i djelovanja Rabite. Vrhovno vijeće za džamije pomaže izgradnju i obnovu džamija u svijetu i pomaže rad i djelovanje džamija kroz pomoć imamima, hatibima i drugim radnicima oko džamija. Islamska fikhska akademija je najviše muslimansko tijelo u kojem sjede najpriznatiji islamki autoriteti u oblasti islamske doktrine (aqaida) i islamskog prava (fikha). Akademija proučava aktualna pitanja i izdaje savjetodavna mišljenja (fetve) o svim pitanja koja se tiču islama i muslimana koji traže odgovore za svoje životne potrebe.

Svjetski forum uleme i muslimanskih intelektualaca je nedavno osnovan i služi za ulemansko-intelektualnu koordinaciju kod suočavanja sa izazovima današnjice, naročito nakon posljednjih pogoršanih odnosa između islamskog svijeta i Zapada. Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je punopravni član Islamske fikhske akademije, dok je u slučaju  Svjetskog foruma uleme i muslimanskih intelektualaca član Izvršnog odbora među petnaest uglednih alima i intelektualaca.

***

Konferencija u Mekki bila je prilika da se u utorak 03.08.2010 održi sastanak Izvršnog odbora Svjetskog foruma uleme i muslimanskih intelektualaca pod predsjedavanjem dr. Abdullaha Muhsina Turkija, generalnog sekretara Rabite, kojem je prisustvovao i reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić.

Nakon usvajanja strateškog plana Foruma, članovi Izvršnog odbora su podnijeli izvještaj o stanju muslimana u njihovim sredinama. Opća je ocjena da muslimani prolaze kroz velika iskušenja, koja treba shvatiti kao izazov za nova rješenja, naročito u oblasti širenja duha međusobne tolerancije i uvažavanje te promocije suživota i tolerancije u svijetu.

Reisu-l-ulema Cerić je govorio o položaju muslimana u Bosni i Hercegovini i naporima Islamske zajednice da bude pozitivni faktor u postratnom oporavku bosanskog društva. On je ukazao na probleme s kojima se suočavaju muslimani ne samo u Bosni i Hercegovine, već i na Balkanu, posebno u Srbiji, tačnije u Sandžaku te između ostalog rekao:

-Svjestan sam da je danas mnogo mjesta u svijetu gdje muslimani imaju više problema nego što ih imamo mi na Balkanu i Europi. Uz sve poteškoće kroz koje su prošli, uključujući i genocid, i kroz koje danas prolaze, muslimani na Balkanu i Europi imaju budućnost u Europi zato što se Europa još uvijek nije odrekla principa demokracije i ljudskih prava, kao temeljnih vrijednosti za suživot i toleranciju. Međutim, nas brine sporo osvješćenje, priznanje i izvinjenje za zločin protiv muslimana počinjen krajem prošlog stoljeća u Bosni i Hercegovini. Posebno nas pogađa negacija genocida. U kontekstu takvog odnosa prema genocidu nad Bošnjacima, ne mogu a da ne iskažem zabrinutost za odnos srpskog režima prema muslimanima Bošnjacima u Sandžaku, Srbija. Riječ je o neprimjerenom omalovažavanju legitimnih i legalnih predstavnika Islamske zajednice i legalnih i legitimnih predstavnika nacionalnog vijeća Bošnjaka u Sandžaku  od strane srbijanskog režima. Imajući na umu gorko iskustvo da Beograd teško uči na svojim greškama i zato stalno ponavlja iste greške, dužan sam da skrenem pažnju ovom Forumu na Sandžak u smislu da se Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji sa sjedištem u Novom Pazaru na čelu sa muftijom Muamerom Zukorlićem pruži puna podrška u njegovom nastojanju da sačuva nezavisnost, jedinstvo te čast i ugled islama i muslimana u Srbiji. Ovaj Forum, kojeg čine uvažena ulema i muslimanski intelektualci, doživljavam kao glas ummeta u zaštiti osnovnih ljudskih prava muslimana ma gdje bili. Mnogi muslimani u svijetu danas pate zato što im se krše osnovna ljudska prava, kao što su prava na život, vjeru, slobodu, imetak i čast. Zato ulema i muslimanski intelektualci moraju biti sa narodom, moraju živjeti sa njima i suosjećati se  sa njihovim problemima te pomoći im da nađu adekvatna rješenja za mnoga pitanja koja ih muče. No, moramo shvatiti da se naši problemi ne mogu rješavati izolirano od drugih. Onoliko koliko budemo spremni da se borimo za prava drugih, utoliko će biti ostvarljiva i naša borba u zaštiti naših prava. Stoga, visoko cijenim osnivanje ovoga Foroma od strane Rabite i vjerujem da će ovaj Forum pridonijeti međumuslimanskom razumijevanju i međukulturnom dijalogu – zaključio je reisu-l-ulema Cerić svoju riječ na sastanku izvršnog dobora Svjetskog foruma uleme i muslimanskih intelektualaca.

Izvor: MINA