BiH, Afganistan, Turska – U organizaciji Američkog instituta za afganistanske studije, Marmara univerziteta, Džordž Mejson univerziteta i Svjetske organizacije za razvoj resursa i edukacije (WORDE), u Istanbulu je održana trodnevna konferencija pod naslovom “Projekat za islamsku suradnju za miroljubivu budućnost Afganistana”.
Glavni cilj istanbulske konferencije o Afganistanu bio je da spoji ulemu iz Afganistana sa ulemom iz muslimanskog svijeta kako bi razmijenili mišljenja i našli način izlaska iz začaranog kruga afganistanske krize.
“Afganistan zalužuje mir i stabilnost nakon svih ovih godina nasilja i patnje. Afganistanska ulema je među najpozvanijim da se aktivno uključi u pronalasku pravog puta do mira i sigurnosti u Afganistanu. Stoga smo pozvali našu braću i prijatelje, ulemu iz muslimanskog svijeta, da pomognu afganistanskoj ulemi u njihovom naporu da naša djeca imaju mirnu i sigurnu budućnost u Afganistanu” – naglasio je bivši afganistanski mudžahid dr. Mi'amet Nadžumi, član Afganistanskog savjetodavnog odbora “Projekta za islamsku suradnju za miroljubivu budućnost Afganistana”.
U Istanbul je doputovala brojna delegacija ugledne afganistanske uleme iz najudaljenijih džemata Afganistana da bi sa kolegama iz Turske, Egipta, Indonezije, Jordana, Pakistana i, naravno, Bosne i Hercegovine podijelila brigu i nadu za mir i sigurnost u Afgansitanu.
U uvodnom govoru muftija istanbulski Mustafa Čagriči je izrazio dobrodošlicu afganistanskoj ulemi i ponudio svaku pomoć turske uleme u traženju pravog rješenja za unutarmuslimansko razumijevanje i izvanmuslimansko poštivanje.
“Turska ulema ima bogato i korisno iskustvo od jednog stoljeća i spremna se aktivno uključiti u traženju pravog rješenja za unutarmuslimansko razumijevanje u pravcu mira i sigurnosti u Afganistanu. Ako je Turska danas model za mnoge muslimanske zemlje, onda je to zbog toga što smo svi mi u Turskoj uložili maksimum truda da osiguramo poštivanje ljudskih prava i demokracije, kao dva temeljna principa, koji nisu u sukobu sa islamom, već naprotiv to su osnovni principi islama, koji nas uči da su prava na život, vjeru, slobodu, imetak i čast, prirodna prava svakog čovjeka” – naglasio je muftija istanbulski Mustafa Čagriči.
U svom polusatnom izlaganju pakistanski alim dr. Muhammed Tahir al-Qadri je oštro osudio nasilje i jasno poručio da islam nema nikakve veze sa terorizmom, niti sa pojedincima i grupama koje se pozivaju na islam terorizirajući ne samo nemuslimane, već prije svih same muslimane.
“Mi ulema moramo dignuti svoj glas i suprotstaviti se nasilju onih koji naš muslimanski ummet sramote i nanose mu ogromnu štetu. Oni koji govore da im samoubilački napadi na nevine civile na ulici, u hotelu, restoranu, pa čak i džamijama, osiguravaju raj i hurije u raju, ja im kažem da ih umjesto raja i hurija čeka velika džehennemska vatra. Takvi su zlo za našu zajednicu, za naš ummet i zato im se moramo suprotstaviti. Život hiljade nevinih ljudi, koje smo mi ulema dužni zaštiti svojim stavom, svojom fetvom, svojom jasnom osudom, je važniji od mog jednog života, kojeg mi je Allah darovao i kojeg Allah može uzeti kad hoće i kako hoće. Zato nemojmo se bojati tih nasilnika, već se bojmo Allaha i uradimo ono što je do nas, a to je suprotstavimo se nasilju koje se čini u ime naše vjere i našeg ummeta” – bio je oštar i jasan pakistanski alim Muhammed Tahid Al-Qadri na istanbulskoj konferenciji.
Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je imao dva obraćanja na konferenciji o Afganistanu u Istanbulu o temi: “Uloga žene u islamskom miru i sigurnosti” i “Iskustvo drugih u premošćivanju religijskih studija sa modernom znanošću”. Na sesiji o prvoj temi govorili su još turska književnica Nazife Sisman i afganistanska aktivistica za ljudska prava Nargis Nehan. Gospođa Sisman je govorila o potrebi da se žene uključe u javni život i da se ne boje izazova u borbi za svoja prava. “To su prirodna prava svih nas, koja nam je dragi Allah osigurao i zato ih se ne trebamo odricati” – kazala je gospođa Sisman.
U svom obraćanju gospođa Nehan je govorila o trenutnom položaju afganistanske žene, koji nikako nije dobar i zamolila ulemu da svojim odnosom i stavom pomognu da se ženama u Afganistanu osiguraju osnovna prava, koja im islam garantuje, a to je miran i siguran život.
“Najvažnije je da žena u afganistanskom društvu ima pravo na edukaciju i samorealizaciju. Svjesni smo poteškoća kroz koje prolazi naša zemlja, ali to nije razlog da se ženama uskraćuju osnovna prava. Mi se kroz naše udruženje “Jednakost za mir i sigurnost” borimo za ravnopravan položaja žene u Afganistanu i zahvalni smo svima koji nam u tome pomažu, posebno svjesnoj i savjesnoj ulemi, koja ima mnoga načina da naše stanje promjeni na bolje, ako Bog da” – kazala je gospođa Nehan.
U svom obraćanju na sesiji “Uloga žene u islamskom miru i sigurnosti” reisu-l-ulema dr. Cerić je kazao da je počašćen pozivom da sudjeluje na konferenciji u Istanbulu o Afganistanu, koji je tema svjetskih medija nekoliko zadnjih decenija te između ostalog rekao:
– Na prvi poziv da prisustvujem ovoj konferenciji nisam se odzvao, jer nisam znao ko su organizatori. Drago mi je što sam upoznao organizatore ove konferencije, posebno što sam se upoznao sa brojnom uglednom ulemom iz Afganistana, kojoj iskazujem posebno poštovanje i suosjećanje za njihovo zalaganje za mir i sigurnost u Afganistanu. Ne znam šta je rukovodilo organizatore da meni dodijele ovu ulogu da sjedim u društvu dvije muslimanske aktivistkinje za ljudska prava iz Turske i Afganistana, ali sam sretan što mi je pripala ova časti i što mogu da pred ovom uglednom svjetskom ulemom kažem svoje mišljenje o ženi, našoj majki, ženi našoj sestri i ženi našoj supruzi.
Tužan sam što smo se kao muslimani doveli u takvu situaciju da se gotovo na svim konferencijama o ljudskim pravima moramo pravdati svijetu za naš odnos prema ženi iako se zna da je Allahov Poslanik Muhammed, a.s., već u sedmom stoljeću, kao niko dotada, oslobodio ženu ropstva i osigurao joj ravnopravan položaj sa muškarcem. Zamislite šta bi se dogodilo da hazreti Hatidža nije podržala Muhammeda bin Abdullaha kad joj je saopćio da mu se čudne stvari događaju, da čuje neki glas koji mu naređuje da “Čita i uči u ime svog Gospodara”!? Dakle, zahvaljujući ženi, hazreti Hatidži, prvom muslimanu-muslimanki, Muhammed bin Abdullah je shvatio svoju poslaničku misiju. Ima li veće časti i ugleda od ove Hatidžine časti i ugleda u povijesti islama!? Dakako da nema!
Nadalje, zar ima većeg priznanje od toga da Allah Uzvišeni spušta objavu svom Poslaniku zato što se jedna žena, poimenice Havla bint Sa'labah, požalila na svog muža koji ju je uvrijedio rekavši joj: “Ti si meni kao moja majka”. Pa kad ni sam Poslanik nije odmah razumio žalbu Havle bint Sa'labah, Allah Uzvišeni podsjeća Poslanika ovim riječima: “Allah je čuo govor žene s kojom si vodio raspravu oko njezinog muža i koja se zatim Allahu požalila, jer Allah čuje vašu raspravu zato što On sve čuje i sve vidi” (Kur'an, 58:1). Zar ovaj primjer nije putokaz ženi kako da skrene pažnju na svoja prava i podsjeti one koji je ne slušaju da ima načina da je slušaju, a to je njezin jasan i glasan glas protiv onih koji ne poštuju njezina prava. Stoga koristim se ovom prilikom da izrazim svoje suosjećanje sa svim djevojčicama svijeta, posebno sa djevojčicama Afganistana, kojima je uskraćeno pravo na edukaciju. Oni koji to rade čine grijeh prema Bogu i prema ljudima, jer su ljudi jedini živi organizam na zemlji koji ne može automatski preživjeti, kao što to mogu životinje i biljke, već mora sve učiti i naučiti. Prve riječi Poslaniku Muhammedu, a.s., nisu bile: “Vjeruj”, već su bile: “Čitaj i uči u ime tvog Gospodara”, pa, stoga, oni koji brane ženskoj djeci da čitaju i uče, oni uskraćuju osnovno pravo živom ljudskom biću da “čita i uči” kako živjeti i preživjeti na ovom svijetu, što je ravno zločinu protiv čovječnosti.
Pozivam, stoga, ulemu, posebno ulemu u Afganistanu, da štite prava žene i da se pobrinu da se i ženska djeca obrazuju te da vlastitim primjerom pokažu veličinu islama u promociji odgoja i obrazovanja mladeži, i muške i ženske. No, uvažavajući brigu i pomoć nas muškaraca, ja bih savjetovao ženama da se same bore za svoja prava, jer nisam siguran da će ih imati ako budu čekale našu mušku milost – zaključio je reisu-l-ulema Cerić svoje izlaganje na konferenciji o Afganistanu u Istanbulu.
Izvor: MINA
