VIJESTI.BA: Ministre Ramiću, u 10 opština u RS-u bošnjačka djeca ne pohađaju nastavu u školama. Kako gledate na činjenicu da negiranje bosanskog jezika poprima sve ozbiljnije razmjere?
RAMIĆ: Problem koji se javlja sa negiranjem bosanskog jezika je pokušaj vraćanja cijelog procesa na početak. Naime, OSCE je još 2002. godine posredovao u potpisivanju sporazuma kojim je tada postavljen privremeni okvir za odvijanje obrazovnog procesa u povratničkim zajednicama. Taj sporazum ima niz nedostataka, a prije svega što definiše minimalan broj „različitih“ učenika, kako bi se nastava odvijala prema planovima i programima iz susjednog entiteta ili kantona. Taj proces se trebao kretati u pravcu potpunog ukidanja diskriminacije u obrazovnom sistemu. Danas se pokušava problematizirati i ono što je riješeno tada, na samom početku uključivanja povratnika u RS u obrazovni sistem tog entiteta.
VIJESTI.BA: Pohađanje instruktivne nastave privremeno je rješenje. No, šta je sa konačnim rješenjem? Nazire li se kraj ovom problemu?
RAMIĆ: Na sceni su privremana rješenja u mnogim oblastima. Mi smo 20 godina u nekim privremenim rješenjima. Za dugoročna rješenja su potrebni kompromisi, više razumijevanja problematike i prije svega prihvatanje različitosti i tzv. evropskih standarda. U obrazovnom sistemu mi zapravo primjećujemo samo one probleme koji su prisutni u javnom medijskom prostoru. Nažalost, problem je kompleksniji nego se to prikazuje u javnosti. Obrazovni proces je jako problematičan kada se posmatra iz ugla neke od manjinskih etničkih grupa u prostorima općina, kantona ili entiteta.
VIJESTI.BA: Kako ocjenjujete ponašanje dijela međunarodne zajednice koji treba da brine o pravima povratnika, a koji se oglašava osudama ove prakse, no konkretnih reakcija još nema?
RAMIĆ: Povratnička populacija s pravom očekuje snažniji angažman na zaštiti njihovih individualnih i kolektivnih prava na području entiteta RS od svih aktera na političkoj sceni. Poruke dijela međunarodne zajednice upućene vlastima RS očito je da nisu dale potrebni rezultat i potreban je drugačiji pristup. Jedino što razumiju u Banja Luci jeste moć. Nekad je to bila palica koju su koristili u OHR, a danas je to prije svega novac. Vjerujem da se međunarodna zajednica drugačije ponaša, prije svega kada je u pitanju finansiranje određenih projekata u RS i vlasti tog bh. entiteta bi vodile računa o ljudskim pravima svakog čovjeka.
VIJESTI.BA: U kojoj mjeri je pitanje jezika ispolitizovano u RS? Sa druge strane, ima li u ovom slučaju i politizacije kod stranaka u FBiH?
RAMIĆ: Vlasti RS vjerovatno smatraju da im negiranje svega bosanskog u RS donosi određenu političku korist. Ranije su to bili prefiksi u nazivima gradova, danas je jezik, sutra nešto drugo… Tako da je cijeli ovaj proces negiranja bosanskog jezika isključivo zbog političke koristi. Sad kad kažete stranaka iz FBiH, vjerovatno mislite na DF, jer su oni nekako čudno angažirani u cijelom ovom slučaju, a zaista protekle opće izbore uopšte nisu imali kandidate na listama u RS. Istina, podržali su projekat Domovine i sad bi neki neupućen čitalac brojnih saopćenja DF-a trebalo da stekne utisak da su oni baš zabrinuti. Malo je tih neupućenih povratnika u RS, a angažirani nezadovoljnici nisu dovoljni da se DF na ovom problemu profiliše.
VIJESTI.BA: DF Vas optužuje da ste “obmanuli bošnjačke roditelje i djecu u Zvorniku, a potom i javnost da će učenicima bošnjačke nacionalnosti povratkom na nastavu biti omogućeno učenje bosanskog jezika”. Kako odgovarate na ove navode?
RAMIĆ: Ta obmana je uspjela 100 posto, jer su sva djeca povratnika u Zvornik danas u školskim klupama. Nije li to malo čudno? Istina je da smo djecu vratili u školske klupe, gdje se nastava odvija po nastavnom planu i programu tuzlanskog kantona, a jezik se izučava iz udžbenika Bosanski jezik i po planu i programu za bosanski jezik. Niko od njih više ne traži da podnose zahtjev da im se odobri nacionalna grupa predmeta.
VIJESTI.BA: Šta je, prema Vašem mišljenju, cilj ovakvih poruka iz DF-a?
RAMIĆ: Ubiranje jeftinih političkih poena i pokušaj političkog profiliranja.
Razgovarala: Nevena Šarenac
Izvor: Vijesti.ba
Pogledajte vijest na izvornom sajtu:
Razlog negiranja bosanskog jezika u RS je isključivo politička korist
