Podgorica – Zastupljenost Bošnjaka-Muslimana u instiucijama zakonodavne vlasti je na zadovoljavajućem nivou, dok takva situacija nije u izvršnoj i sudskoj vlasti, i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kazao je predsjednik Bošnjačke stranke (BS), Rafet Husović.
On je agenciji MINA rekao da se može reći, kada je riječ o političkim pravima, da je bošnjačko-muslimanski narod zastupljen u institucijama zakonodavne vlasti, preko svojih predstavnika, na zadovoljavajućem nivou.
Husović je kazao da u parlamentarnoj većini, Demokratskoj partiji socijalista, Socijaldemokratskoj partiji i preko autentičnih predstavnika u BS, ima desetak poslanika koji pripadaju tom narodu, što je blizu onog broja kojim Bošnjaci-Muslimani participiraju u stanovništvu.
“Međutim, kada se ova računica prenese na lokalni nivo, u opštinama gdje živi bošnjačko-muslimansko stanovništvo, onda je politička participacija daleko niža od realnog nivoa. To se posebno odnosi na opštine Bijelo Polje, Pljevlja, Berane, na sjeveru, zatim u Podgorici, Baru i Ulcinju na jugu”, rekao je on.
Husović smatra da će se kroz novi model izbornog zakonodavstva dosta toga riješiti i da će se , nakon narednog izbornog ciklusa, u državnom parlamentu i u lokalnim skupštinama, naći adekvatan broj političkih predstavnika Bošnjaka-Muslimana.
On je rekao da je drugi aspekt participacija u izvršnoj vlasti, u institucijama gdje se donose odluke. “Svjesni smo da ako tamo nema pripadnika manjinskih naroda, onda nema ni njihovog djelotvornog uticaja”.
Husović je kazao da je učešćem BS u Vladi tek započeto sa dugoročnim procesom, ulaskom pripadnika bošnjačkog naroda u izvršnu vlast.
“Nije riječ samo o Vladi, o ministarskim resorima, već o mnogobrojnim državnim institucijama kao što su uprave, fondovi, agencije, službe, javna preduzeća, zatim vojska i policija”, naveo je Husović.
On je ocijenio da je posebna priča u opštinama, gdje u službama, sekretarijatima, javnim preduzećima i ustanovama nema ni izbliza odgovrajućeg broja Bošnjaka-Muslimana.
“Tamo gdje su podaci dostupni, a koje je iznio i ombudsman, više je nego jasno da je učešće pripadnika bošnjačko-muslimanskog naroda marginalno, negdje čak i na nivou statističke greške. Tu treba raditi na poboljšanju nacionalne zastupljenosti, naravno, ne na uštrb kadrovske osposobljenosti”, smatra on.
Husović je rekao da je sličan problem i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ambasadama i konzulatima. „Gdje ćemo ponuditi dobre i kompetentne kadrove koji bi trebalo da nađu svoje mjesto i na kvalitetan način predstavljaju Crnu Goru u inostranstvu”.
“Svakako, značajan segment je i sudska vlast. Znamo da je i sudstvu i tužilaštvu neadekvatna nacionalna zastupljenost pripadnika manjina, čak i u opštinama gdje manjine žive u značajnijem broju. To je problem koji, takođe, nije od juče, ali ga treba rješavati”, ocijenio je Husović.
On smatra da je kulturna baština i identitet izuzetno važan aspekt kroz koji se sagledava položaj bošnjačko-muslimnaskog naroda.
Husović je ocijenio da su napravljeni izvjesni pomaci na tom polju, preko osnivanja nacionalnih savjeta, konstituisanjem Fonda za manjine.
On smatra da je to dobar okvir kojim se stvaraju pretpostavke za kontinuiranu brigu države o kulturno-istorijskom nadsljeđu manjinskih zajednica.
“Tek slijede najvažniji koraci-izgradnja kulturnih institucija, te ulazak bošnjačke kulture i bosanskog jezika u školske programe, javni servis i druge medije”, rekao je on.
Husović je rekao da BS, učešćem u vladajućoj koaliciji, nastoji da, stalnim potenciranjem ekonomskih ulaganja u područja u kojima žive pripadnici manjina skrenu pažnju na rješavanje vitalnih pitanja za manjinske zajednice.
ťU tom cilju, naša prepokupacija je, već duže vrijeme, iniciranje adekvatnih zakona o ravnomjernom regionalnom razvoju, odnosno definisanje zakonskih rješenja kojim bi razvoj sjevera, juga i centralnog dijela bio državna strategijaŤ, rekao je Husović.
Prema njegovim riječima, BS se bavi zaštitom identiteta i političkom artikulacijom njenih nacionalnih interesa i pitanjem ekonomskog razvoja i utemeljenjem institucija kulture.
Husović je rekao da je BS napravila dobru saradnju sa dijasporom i iseljeničkim organizacijama, kao i sa političkim subjektima u Bosni i Hercegovini.
ťPosebno smo se bavili jačanjem političkih, kulturnih i ekonomskih veza sa Turskom i postigli dobre rezultate. Imali smo nekoliko susreta u Turskoj, zatim ovdje u Crnoj Gori sa šefom diplomatije Ahmedom Dautogluom i predsjednikom Turske Abdulahom GulomŤ, podsjetio je Husović.
On je rekao da su ti susreti bili veoma korisni i sadržajni, i da vjeruju da će kroz nekoliko velikih infrastrukturnih projekata, kroz investiciona ulaganja turskih firmi, u medijskoj sferi i na kuturno-obrazovnom planu, u narednom periodu, imati i opipljive rezultate.
ťTo će biti dobro i za bošnjački narod i jačanje njegovih tradicionalnih rodbinskih i drugih veza sa Turskom, ali i za državu Crnu Goru, za njen ekonomski prpsperitetŤ, rekao je on.
Husović smatra da je krajnje vrijeme da se izborno zakonadavstvo, usaglasi sa Ustavom, jer su rokovi u kojima je to trebalo uraditi više puta probijani.
Prema njegovim riječima, stavovi BS-a su jasni kada je u pitanju izbor političkih predstavnika za državni parlament ili za opštinske skupštine.
“Naravno uvažavajući specifičnosti Crne Gore, gdje bi se vodilo računa i o onim manjinskim zajednicama koje su toliko male da ne mogu proći prag cenzusa, da se i njima obezbjedi model da imaju svoje mandate u parlamentu.
On smatra da je veoma važno da se taj model autentične zastupljenosti primjeni i u lokalnim skupštinama, širom Crne Gore, gdje manjinske zajednice žive u značajnijem broju.
“Koliko je važno da manjine budu prisutne u državnom parlamentu, ne manje je važno da su njihovi predstavnici u skupštinama opština, jer tamo se odlučuje o onome što je svakodnevni život građana – putevi, komunalna infrastruktura, opštinska preduzeća, urbanizam, zapošljavanje”, smatra on.
Husović očekuje da u januaru bude postignut konačan dogovor u vezi sa usaglašavanje izbornog Zakona sa Ustavom.
„Saglasni smo da se afirmativna akcija u izbornom procesu, za autentične zastupnike manjinskih zajednica, ostvari na način što će se izjednačiti zakonski i tzv. prirodni izborni prag“, rekao je Husović.
On je kazao da bi dodatni model afirmativne akcije podrazumijevao da se zbrajaju glasovi svih izbornih lista unutar jedne manjinske liste, tako dobijeni zbir glasova tretirao bi se kao jedna lista.
„O visini procenta, koje bi sve partije imale pravo da učestvuju u zbrajajnju glasova, spremni smo da razgovaramo“, kazao je Husović.
Izvor: BosnjackaStranka.org
