Protesti u Crnoj Gori protiv zakona o slobodi vjeroispovjesti se nastavljaju

2
124

 

Mitropolija crnogorsko-primorska i večeras je u više crnogorskih gradova organizovala molitvene šetnje u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, javlja reporterka Al Jazeere Milica Marinović.

Taj akt Srpska pravoslavna crkva vidi kao pokušaj otimanja njene imovine u Crnoj Gori.

Marinović navodi da na skupu u Podgorici prisustvuje nekoliko hiljada građana, među njima i čelnici opozicionog Demokratskog fronta koji su prošle sedmice pokušali fizički u Parlamentu da spriječe donošenje tog zakona.

Tanjug navodi da se i u Beranama danas okupilo više hiljada građana ispred zgrade Opštine, odakle su u mirnoj protestnoj šetnji uputili do tri kilometra udaljenog manastira Ðurđevi stupovi.

Protesti je održan i u Bijelom Polju, navodi Tanjug.

Vlada odbacije sve optužbe

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je prošle sedmice usvojila Skupština Crne Gore, predviđa da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njenom vlasništvu do 1918, i za koje sada nisu regulisani imovinsko-pravni odnosi.

Srpska pravoslavna crkva protivi se Zakonu, navodeći da je to udar na Crkvu.

Vlada Crne Gore odbacila je takve optužbe, navodeći da je novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti u skladu s međunarodnim zakonskim propisima.

Tokom protesta protiv novog crnogorskog zakona policija je uhapsila više osoba.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

2 KOMENTARI

  1. Šta nas boli briga za SPC i njihove svetinje, koje doduše nisu ni bile njihove, već je Aleksandar Karadjordjevic dekretom ukinuo autofekalnost crnogorske crkve. Verovatno postoji neki usmeni dogovor, o “podrzavanju”, ali nije to nasa stvar

  2. Bilo bi posteno da se kaze da su se mnoge medjunarodne organizacije, kao i drzavne ustanove CG oglasile i izjavile da je zakon nelegalan i diskriminatorski. Treba uci dublje u pricu ako se vec govori o toj temi.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.