PITANJE: Obzirom da ulazimo u mjesec Ramazan, možete li pojasniti stepen obaveznosti posta i kakve su posljedice njegovog ostavljanja od strane onih koji su sposobni postiti?
ODGOVOR: Post je jedan od pet ruknova islama, što znači da njegovo neizvršavanje utiče na potpunost vjere.
Ukoliko osoba, pri punoj svijesti, zaniječe bilo koji od pet temelja vjere: šehadet, namaz, zekat, post ili hadž, ona prestaje biti musliman, tako da je potrebno da se iskreno pokaje, učini teubu za taj postupak, kako bi se vratila u islam. Teuba podrazumijeva da osoba nakon nje izvršava ono od ibadeta i propisa što ranije nije, odnosno što je zanijekala.
Osoba koja bez opravdanog razloga ne posti u Ramazanu, neposlušna je svome Gospodaru, izaziva Njegovu srdžbu, a posljedice toga su brojne i nesagledive, kako na ovom tako i na budućem svijetu.
Ovosvjetske posljedice mogu biti različita iskušenja, kao što je: gubljenje nafake, glad, bolest, problemi u porodici, na poslu, nesreće raznih oblika, osjećaj izgubljenosti, nezadovoljstvo i slično.
Što se Ahireta tiče, osoba koja namjerno ostavlja post, kruni svoju vjeru, izostavlja njenu petinu koju ne može nadoknaditi, čini veliki grijeh kojeg nikada ne može poništiti, koji će je pritiskati na Sudnjem danu, jer Poslanik a.s. kaže: „Osoba koja namjerno, bez opravdanog razloga, propusti dan posta u Ramazanu, ne može ga nadoknaditi makar postila nakon toga čitav svoj vijek!“
PITANJE: Koje kategorije bolesnika imaju pravo ne postiti u Ramazanu?
ODGOVOR: Uzvišeni Allah dž.š., govoreći o postu kaže: “… a onaj ko od vas bude bolestan ili na putu neka naposti isti broj dana.” Takođe kaže Uzvišeni: “Allah dž.š. želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža.”
Iz citiranih ajeta se jasno razumije da bolesnik i osoba koja je na putu (musafir) imaju pravo ne postiti u toku mjeseca posta.
Dužnost bolesne osobe jeste da vodi računa o svom stanju i da ne pogoršava svoju bolest, tako da će po pitanju posta konsultovati stručnog i pouzdanog ljekara, koji je neće nagovoriti na neposlušnost Gospodaru i postupiti onako kako on procijeni. Ukoliko post negativno utiče na zdravlje osobe, tj. pogoršava njenu postojeću bolest, osoba je dužna ne postiti, tj. zabranjen joj je post, jer u tom slučaju proizvodi suprotan efekat od onoga zbog kojeg je propisan od strane Allaha Uzvišenog, a to je: “Allah želi da vam olakša, a ne želi da vam oteža.” To jest, Allah Uzvišeni želi da onaj koji izvršava propis posta osjeti radost, ljepotu i slast ovoga ibadeta, da osjeti blagostanje i puninu, a ne bol, slabost ili tegobu, tako da ljudi koji imaju opravdanih razloga, kao što je bolest, iznemoglost zbog starosti i sl., trebaju biti realni i ne ići preko svojih mogućnosti u ibadetu, već prihvatiti olakšice koje je Uzvišeni dao, jer su Allahu dž.š. dragi i oni koji izvršavaju propise i oni koji koriste Njegove olakšice koje je dao onima koji ih zaslužuju.
PITANJE: Kakav je status trudnice prema obavezi posta?
ODGOVOR: Žena u bilo kojem mjesecu trudnoće dužna je postiti, ukoliko joj post ne škodi. Međutim, ukoliko post škodi njenom ili djetetovom zdravlju, nije dužna i ne smije postiti, jer ne smije svojim postupkom ugroziti trudnoću. Stoga je najbolje da trudnica ili dojilja konsultuju ljekara, koji će utvrditi kakvo je opće stanje žene u trudnoći i da li post škodi ili ne u tom periodu, tako da ukoliko utvrdi da škodi – neće postiti, već će propuštene dane nadoknaditi kasnije, nakon isteka Ramazana.
PITANJE: Mora li se izgovoriti nijet za post nakon sehura?
ODGOVOR: Nijet je jedan od ruknova posta, to jest nešto što se mora učiniti. Mjesto ishodišta nijeta jeste srce i razum, tako da osoba koja ustane na sehur s namjerom da posti dan koji nastupa, učinila je nijet koji je nužan za ispravnost posta. Nijet koji je u srcu se može potvrditi i riječima, međutim, ukoliko se zaboravi izgovoriti nakon sehura može se izgovoriti i kasnije, kada se osoba sjeti, a post neće biti pokvaren, već će biti ispravan.
PITANJE: Može li se klanjati sabah namaz nakon sehura prije nego što se čuje ezan?
ODGOVOR: Da bi se mogao klanjati sabah namaz, ili bilo koji drugi namaz, potrebno je da nastupi njegovo namasko vrijeme, a kada nastupi vrijeme namaza on se može obaviti bez obzira da li je to prije ili poslije ezana.
Sabahsko vrijeme nastupa nakon zore, to jest nekoliko minuta nakon zadnjeg momenta do kojeg možemo uzimati hranu i piće. Zato svako ko ustaje na sehur treba ga odložiti do pred kraj njegovog vremena, nakon toga oprati zube, sačekati 20-tak minuta, u međuvremenu se pripremiti za namaz, tj. uzeti abdest, proučii nešto od Kur'ana, ili činiti zikr, a potom klanjati namaz, pa tek onda leći i nastaviti spavanje.
PITANJE: Da li je potpun post onima koji ne ustaju na sehur?
ODGOVOR: Ustajanje na sehur je jedna od stvari na čije prakticiranje nas podstiče Poslanik a.s., ukazujući da je u njoj berićet, to jest blagoslov Uzvišenog Allaha. Prenosi se da je Poslanik a.s. rekao: “Ustajte na sehur, tj. sufurajte, jer je u sehuru berićet.” Ustajanje na sehur ne znači da je osoba dužna jesti preko svojih mogućnosti, kako neki čine, već se sehurom može računati ustajanje da se popije nešto vode ili drugog pića, pojede nešto od hrane i slično, a da se nakon toga provede ostatak vremena do sabahskog namaza u zikru, učenju Kur'ana, ili nekom drugom korisnom poslu. U svakom slučaju, ustajanje na sehur neće pokvariti post ili negativno uticati na njega, ali će se smatrati lošim i pokuđenim ako osoba poslije toga trpi pojačanu glad i žeđ, ili prespava sehur i sabah namaz.
PITANJE: Kako ću postupiti ako se nenamjerno iftarim?
ODGOVOR: Osoba koja se nenamjerno, to jest u zaboravu iftari, prekinut će sa jelom i pićem odmah kada se sjeti da posti, nakon toga će nastaviti da posti i post će joj, inša Allah, biti ispravan.
Međutim, ukoliko osoba svjesna da posti, greškom, to jest bez namjere, pojede ili popije nešto od hrane i pića, kao npr. da tokom abdesta ili ispiranja usta voda prodre u organizam i slično, pokvarila je post i dužna je napostiti taj dan nakon isteka Ramazana.
PITANJE: Šta će učini osoba koja se u toku dana posta razboli?
ODGOVOR: Osoba koja se razboli u toku dana posta može prekinuti post, odnosno popiti lijek, kako se njena bolest ne bi pogoršala. Propušteni dan posta će nadoknaditi nakon Ramazana, dan za dan.
PITANJE: Da li injekcija u toku dana posta kvari post?
ODGOVOR: Stavovi islamskih pravnika po ovom pitanju su različiti. Jedan od onih koji smatraju da injekcije koje osoba ne može izbjeći, zbog svog zdravstvenog stanja, neće pokvariti post, jeste dr. Jusuf el-Kardavi. On kaže da injekcija, bez obzira da li se dala u venu ili mišić, neće pokvariti post. (Fetava muasire, 1. dio, 305. str.)
Mi savjetujemo svakome ko može izbjeći injekcije u toku dana posta da to učini, jer će time svoju savjest smiriti i otkloniti svaku sumnju po tom pitanju. Ukoliko ne postoji način da se odloži injekcija do poslije iftara, jer se radi o injekciji koja je lijek i od nje zavisi poboljšanje ili pogoršanje zdravstvenog stanja, onda će je osoba primiti i ona mu, inšaAllah, neće pokvariti post.
Ukoliko se pak radi o injekcijama, to jest infuzijama, sa hranjivim sastavom, koje mogu u potpunosti zamijeniti obrok, koje osoba sa tom namjerom i uzima, njima će post biti pokvaren.
PITANJE: Jedan naš čitalac se obratio sljedećim zahtjevom: „Obzirom da je mjesec Ramazan vrijeme kada većina davaoca zekata izvršava svoju obavezu, molio bih da pojasnite kako se daje zekat na različite vrste imovine.“
ODGOVOR: Što se tiče propisa zekata, postoje različite vrste imovine od kojih za svaku važe posebni propisi. Ja ću se ovom prilikom osvrnuti na neke od vrsta imetka koje su najrasprostranjenije kod nas.
- Zekat na zlato i srebro
Musliman je dužan izdvojiti iz svoje imovine i dati zekat na zlato, bez obzira da li je ono u obliku zlatnog nakita, zlatnih legura, zlatnog novca ili zlatnog posuđa (koje je haram muslimanima da ga upotrebljavaju), ukoliko njegova vrijednost doseže vrijednost nisaba 91,6 grama čistog zlata. Nisab za srebro, nakit i predmete od srebra iznosi 641,5 grama srebra. Zekat na zlato i srebro je 2,5% od ukupne vrijednosti zlata i srebra. Ulema je saglasna da se na dijamante, bisere, safire, rubine i druge vrste dragog kamenja ne daje zekat. Prema našoj, hanefijskoj pravnoj školi zekat se daje na nakit koji je u upotrebi i koji nije u upotrebi.
- Zekat na novac
Na novac, bez obzira u kojem obliku bio, koji se nalazi u posjedu vlasnika, na bankovnom računu, pozajmljen drugoj osobi ili deponovan na određenom mjestu, daje se zekat 2,5% od ukupne vrijednosti novca, ukoliko prelazi granicu nisaba.
Na novac koji je pozajmljen drugom fizičkom ili pravnom licu daje se zekat samo ukoliko postoji određena sigurnost da će taj novac biti vraćen.
Zekat na dionice se daje u procentu od 2,5%, a postoje dva načina za obračunavanje. Ukoliko vlasnik dionica trguje ili ima namjeru da sa dionicama trguje na berzi, u tom slučaju one se tretiraju kao trgovačka roba i obračunava se 2,5% od ukupne vrijednosti dionica na dan obračuna ili najbliži datum kada se sa dionicama trgovalo na berzi. Prilikom obračuna će se oduzeti troškovi transakcija koji podrazumijevaju troškove berze, brokerske kuće i ostale troškove. Ukoliko vlasnik dionica ne trguje sa dionicama, niti ima namjeru u skorije vrijeme trgovati, u tom slučaju se obračunava zekat od 2,5% na ostvarenu dobit u toku godine.
Zekat na pozajmice, godišnja primanja, obveznice, vrijednosne papire, osiguranja koja uključuju štednju (teqaful), obračunava se po stopi od 2,5% na ukupnu vrijednost.
Što se tiče zekata na plate i ukupna godišnja primanja, to podrazumijeva plate i primanja koja su mnogo veća od prosječnih primanja u društvu i da nakon podmirivanja osnovnih životnih potreba i troškova osobe i njegove porodice realno ostaje iznos novca iznad nisaba, a to je za ovu godinu 3.211 eura.
- Zekat na nekretnine
Zekat na nekretnine se obračunava po stopi od 5% na novac kojeg vlasnik dobije od iznajmljivanja nekretnine, bilo da se radi o zemljištu, kući, stanu, poslovnom prostoru, vikendici ili drugoj vrsti nekretnine. Ovaj zekat se daje odmah po dobijanju iznosa od iznajmljivanja, nakon što se odbiju troškovi koje je vlasnik imao, a vezani su za tu nekretninu, ukoliko oni na godišnjem nivou dostižu vrijednost nisaba. Zekat se ne daje na vrijednost nekretnine koje vlasnik ili članovi njegove porodice koriste ili je izdao nekretninu bez naknade. Ukoliko se vlasnik nekretnina bavi prodajom istih, onda se one tretiraju kao trgovačka roba i dužan je dati 2,5% od ukupne vrijednosti nekretnina, nakon što odbije troškove.
- Zekat na trgovačku robu i poslovanje
Zekat na trgovačku robu podrazumijeva robu kojom osoba trguje radi ostvarivanja dobiti. Poslovni prostori, automobili, proizvodna i druga sredstva kojima se trgovac ili firma svakodnevno služi u poslu ne ulaze u obračun zekata. Zekat na trgovačku robu iznosi 2,5%. Prije obračunavanja zekata vlasnik trgovačke robe treba napraviti popis robe, kako u trgovini tako i u skladištima, odrediti njihovu vrijednost po aktuelnim tržišnim cijenama (za robu u maloprodaji maloprodajne, a za robu namijenjenu za veleprodaju veleprodajne cijene), dodati iznos novca zarađen od prodaje robe u toku obračunske godine, a zatim oduzeti obaveze prema dobavljačima, poreze, rate kredita ili pozajmica i ostale obaveze.
Firme koje se bave prodajom usluga, kao što su marketinške, informatičke, ugostiteljske i slične firme, zastupništva, obračunavat će zekat na dobit od prodaje usluga nakon što oduzmu troškove poslovanja.
PITANJE: Koji je smisao sadekatu-l-fitra, da li je on na istom stepenu obaveznosti kao zekat?
ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr je vrsta materijalnog davanja koje je usko povezano sa mjesecom Ramazanom, tačnije sa postom, a njegova svrha jeste čišćenje posta od negativnosti i nečistoće koja se na njemu može naći, što je posljedica namjernog i nenamjernog činjenja različitih manjih grijeha, kako bi se uzdigao prema Uzvišenom Allahu čist.
Obaveznost sadekatu-l-fitra temelji se na praksi Poslanika a.s., to jest njegovim hadisima u kojim propisuje ovo davanje.
U predanju Abdullaha ibn Omera r.a. se kaže: „Poslanik a.s. je naredio davanje sadekatu-l-fitra za svakog slobodnog muslimana i roba, muškarca i ženu, odraslog i djeteta…“
Hanefijska pravna škola davanje sadekatu-l-fitra smatra vadžibom, obavezom koja je po obaveznosti niža od farza, ali čije su posljedice neizvršenja jednake neizvršenju farza, a to znači da lice koje je obveznik ovog propisa ne smije ni u kom slučaju dovesti u pitanje njegovo izvršenje, posebno ona osoba koja posti mjesec Ramazan, jer u tom slučaju rizikuje da njen ibadet ne bude primljen, ili ne bude nagrađen potpunom nagradom.
Obveznik sadekatu-l-fitra jeste ona osoba kojoj preko njenih potreba i potreba njene porodice u danima Bajrama pretekne onoliko imetka koliko je dovoljno da se izmiri sadekatu-l-fitr.
U jednoj predaji koja se veže za Poslanika a.s. spominje se da „post osobe lebdi između čovjeka i Allaha dž.š., to jest ne uzdiže se prema Uzvišenom Allahu, sve dok se ne izdvoji sadekatu-l-fitr“!
PITANJE: Da li je u obavezi izdvojiti sadekatu-l-fitr lice koje nije postilo ili je djelimično postilo Ramazan?
ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr je obavezno dati i lice koje nije postilo ili je to činilo djelimično. Dakle, izvršavanje obaveze posta nije uslov obaveznosti davanja sadekatu-l-fitra, jer kako je spomenuto u predajama koje se prenose od Poslanika a.s., vitr se daje kako na punoljetne, tako i na maloljetne osobe, a poznato je da maloljetne osobe nisu dužne postiti.
PITANJE: Da li je osoba dužna izdvojiti sadekatu-l-fitr za goste koji kod nje provedu Ramazan ili jedan dio Ramazana?
ODGOVOR: Osoba koja je staratelj porodice dužna je dati sadekatu-l-fitr za sebe i za one koje je dužna izdržavati od članova svoje porodice. Što se tiče onih koji provedu nekoliko dana Ramazana kao gosti kod određene osobe, oni su dužni iz sopstvenih sredstava izdvojiti sadekatu-l-fitr za sebe, to jest za njih nije dužan izdvajati sadekatu-l-fitr njihov domaćin.
PITANJE: Koliko je iznos fidje i kako da se ona izvrši.
ODGOVOR: Što se tiče fidje, to jest načina da osoba koja zbog bolesti ili iznemoglosti nije bila u stanju postiti nadoknadi propuštene dane posta, njena visina je jednodnevna ishrana osobe, što uključuje dva obroka. Drugim riječima, visina fidje jednaka je iznosu sadekatu-l-fitra, jer se i on utvrđuje na osnovu jednodnevne ishrane osobe, tako da će za svaki propušteni dan posta osoba izdvojiti po jedan iznos sadekatu-l-fitra.
(Glas islama 266, Pitanja i odgovori, strana 24)
Da je sreće da u Ramazanu komenterišemo ovakve teme.
Dobro bi bilo da SP u okviru verskih tema uvede poseban forum gde bi vjernici razmjenjivali mišljenja, informisali se o verskim propisima …itd.