BIH – Saudijka bosanskih korijena, profesor engleskog jezika i književnosti, Lejla Bašagić, kći je Husrefa Bašagića, jednog od prvaka organizacije Mladih Muslimana i potomak dr. Safvet-bega Bašagića, simbola bošnjačke književnosti.
U razgovoru za Preporod gospođa Lejla nam govori o životnom putu njenih roditelja i duboko ukorijenjenoj ljubavi prema Bosni i Hercegovini koju prenosi i na svoju djecu.
Preporod: – Gospođo Lejla, dolazite iz Saudijske Arabije?
Lejla: -Da. Prije pet dana sam došla u posjetu Sarajevu?
Preporod: – Sarajevu ili rodbini?
Lejla: – Sarajevu i rodbini.
Preporod: – Gdje ste rođeni?
Lejla: – U Džiddi, u Saudijskoj Arabiji.
Prvi jezik jezik roditelja
Preporod: – Ali Vi govorite izvrsno bosanski jezik, sa nepogrješivim hercegovačkim akcentom!?
Lejla: – Da. Moji roditelji su porijeklom Bošnjaci, babo iz Nevesinja, majka iz Mostara. U kući se govorio samo bosanski – mama, babo, stara majka Fatima, dedo Smail, sestra i ja koristili smo samo bosanski u našoj međusobnoj komunikaciji. Kada sam pošla u školu imala sam pet godina i nisam znala niti jednu jedinu riječ arapskog jezika, samo naš jezik. Tek u školi sam počela učiti arapski.
Preporod: – Prvo maternji pa jezik domovine?
Lejla: – Može se tako reći. Prvi moj jezik je bio jezik mojih roditelja koji su željeli da znamo i govorni i pisani bosanski jezik. Rasli smo uz bošnjačku književnost. Safvet-beg Bašagić je bliski rođak mog oca i kultura knjige je uvijek njegovana u našoj porodici, a to je mislim najbolji način da se njeguje jezik.
Preporod: – Kako ste u rodu sa dr. Safvet- begom Bašagićem?
Lejla: – Moj otac i Safvet-beg Bašagić su amidžići.
Preporod: – Koliko znate o dr. Safvet- begu Bašagiću i njegovom doprinosu duhovnoj i kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine?
Lejla: – Od babe znam da je naš rođak Safvet završio studij u Beču i da je tamo odbranio doktorsku disertaciju koja govori o Bošnjacima i Hercegovcima u orijentalnoj književnosti. Znam da je bio utemeljitelj naučnog pristupa u istraživanjima te književnosti u BiH, kao i da je bio osnivač bošnjačkih kulturnih društava, poput Gajreta. Otac je govoreći o njemu kod nas razvijao ljubav prema znanju i nauci. Uvijek je govorio da dobar vjernik treba biti obrazovan i najbolji u svom poslu kako bi mogao biti od koristi široj zajednici.
Građevinski inženjer musliman jedva dočekan u Meki
Preporod: – Vaš otac, Husref Bašagić, kod nas je poznat kao jedan od prvaka organizacije Mladih muslimana. Recite nam kada je vaš otac „napustio“ bivšu Jugoslaviju i otišao u Saudijsku Arabiju?
Lejla: – Mislim da je to bilo 1953. godine. Prvo je otišao u Beč, pa onda u Saudijsku Arabiju. Nakon tri godine boravka tamo vratio se u Beč po majku. Moja majka Hatidža Hadžiomerović je iz Mostara. U Beču je boravila nakon što je završila studij hemije na Prirodno – matematičkom fakultetu u Zagrebu. Njih dvoje su se vjenčali u Beču 1956. godine. U Saudijskoj Arabiji su se ponovo vjenčali po islamskim propisima. Ja sam rođena 1958., a moja sestra Selma 1962. godine. U početku smo živjeli u Meki, zatim u Džidi pa opet u Meki, da bismo se na kraju skrasili u Džidi, zbog klime prije svega. Džida je jedan otvoren i lijep grad. Stanovnici Džide su u velikom broju ljudi porijeklom iz svih krajeva svijeta, tu su došli poput nas i ostali.
Preporod: – Kako se Vaš otac snašao u Saudijskoj Arabiji? Je li uspio odmah dobiti posao?
Lejla: – Da odmah je dobio posao. Babo je po zanimanju građevinski inženjer, specijalnost mu je hidrotehnika. Bio je, kako se to kaže, jedva dočekan. Odmah je dobio saudijsko državljanstvo. Naime, znate da u sveti prostor Meke ne može ući nemusliman. Stručnjak njegovih kvalifikacija i pri tom musliman bio je više nego poželjan. Njegova nafaka je bila da se nađe na pravom mjestu u pravo vrijeme. Radio je na projektima oko Zem-zema, na vrelu Ajn Zubejda, kao i drugim projektima vodosnabdijevanja u Meki. Iskustvo koje je stekao radeći na hidrocentrali u Jablanici – bio je jedan od inženjera koji su je gradili – mu je itekako koristilo. Iako je u to vrijeme u Saudijskoj Arabiji bilo dosta inženjera iz Njemačke, oni nisu mogli ući u sveti prostor Meke. Oca su zvali gdje god je bio neki veći građevinski problem.
Preporod: – Kažete da su sa vama živjeli stara majka i dedo.
Lejla: – Da, babo ih je doveo da žive sa nama. Stara majka i dedo su i ukopani kod nas.
Saudijska porodica Bošnjak porijeklom iz Gornjeg Vakufa
Preporod: – Vi ste profesor engleskog jezika i engleske književnosti?
Lejla: – Da. Studij sam završila u Džidi, a moja sestra Selma je završila studij orijentalnih jezika, kao i engleski jezik u Londonu. Ona je jedno vrijeme radila kao profesor engleskog jezika. Danas ne radi, potpuno se posvetila porodici. Ja nisam nikada radila. Moj muž Fejsal Bošnjak (Bushnak) je uspješan biznismen. Radi zajedno sa svojim bratom Adilom Bošnjakom ( Bushnak) na desalinizaciji vode, imaju licencu. Sa njima radi i moj sin Ibrahim.
Preporod: – Mislite na dr. Adila Bošnjaka (Bushnak), poznato lice Sarajevo Business Foruma i osnivača Bushnak group, koji putem nevladine organizacije Mostovi nade radi na plasmanu bh. proizvoda vani i zapošljavanju mladih iz BiH.
Lejla: – Da. On je taj zbog koga smo ponovo počeli dolaziti u BiH.
Preporod: – Otkuda prezime Bošnjak (Bushnak)?
Lejla: – Pa i porodica mog muža je porijeklom iz Bosne, iz Gornjeg Vakufa, s tim da su njihovi preci duže od nas u Saudijskoj Arabiji. Njihov dedo Ahmed Čošabić je nekada davno došao tamo i ostao. Ne znam koje je to godine bilo. Prezime je promijenio u Bošnjak (Bushnak), jer su u Saudijskoj Arabiji za svakoga ko je dolazio iz Bosne govorili ‘Bušnjak’. Tako su oni odlučili da to bude njihovo prezime.
(Akos)
