Pred Beranama je godina ozbiljnih iskušenja

0
16

Berane – Iako je tek počela, 2012. definitivno neće biti godina velikih budžetskih brojki, niti grandioznih projekata finansiranih iz opštinskih kasa, a na neophodno racionalizovanje svih vidova potrošnje glasno i jasno upozorili su u razgovoru za Pobjedu i gradonačelnici Bara i Budve, Žabljaka i Berana, četiri grada koji su po mnogo čemu svojevrsna ogledala crnogorskog juga i sjevera.

Koliko god se razlikovali i po veličini, raspoloživim resursima i drugim brojnim prirodnim i socijalnim potencijalima i naslijeđenim bremenima, i iz tako različitih uglova, osnovni zaključak je istovjetan: pred svima je godina ozbiljnih iskušenja!

Uvažavajući, dakle, pomenute i niz drugih okolnosti, finansijski planeri u sve četiri opštine racionalizovali su budžete za ovu godinu, a razvojne ambicije prilagodili realnim mogućnostima. Službeni optimizam stavljen je pod kontrolu, investicioni prioriteti su fiksirani, a administrativni aparat i broj zaposlenika u javnim preduzećima, ustanovama i institucijama podvrgnut je, makar u posljednje dvije decenije – najozbiljnijoj analizi. Konkretno „na terenu“ stvari izgledaju ovako:

Budva: vraćanje dugova

Ovogodišnji budvanski budžet projektovan je na 37 miliona i 950.000 eura i znatno je niži od budžeta iz prethodnih berićetnijih godina, ali je zato dužnički saldo smanjen za oko 17 miliona. Uspješno se saniraju i dugovanja za plate zaposlenima u javnom sektoru, a kao posebno važnu gradonačelnik Lazar Rađenović ističe činjenicu da se smanjuje i dug prema bankama čiji su mehanizmi prinudnog namirivanja raznovrsni i veoma neprijatni po dužnike.

– Budžet je racionalan i restriktivan, ali za uslove u kojima smo i dovoljno optimističan, kada je riječ o realizovanju prioritetnih projekata, kaže Rađenović. No, i ove godine naš osnovni cilj je dalje smanjenje dugovanja koja iznose više od 40 miliona eura, ali i izvršavanje svih ostalih obaveza, uz planirano investiranje, prvenstveno u komunalnu infrastrukturu, kako bi grad, u tom pogledu, narednu turističku sezonu dočekao još spremnije.

Na to obavezuju i veoma dobri rezultati prošlogodišnje sezone, ali i praznični uvod u tekuću godinu. Budva će, obećava njen gradonačelnik, očuvati imidž najpoželjnije turističke destinacije i na tom poslu se neće škrtariti, a tom cilju biće podređene sve naredne aktivnosti, počev od reorganizacije opštinskih službi, pa do efikasnijeg rada svih javnih preduzeća, ustanova i institucija. Takav pristup otvoriće i nove šanse za nove investitore – uvjeren je on.

Bar: čekajući investitore

Ovogodišnji barski budžet je, poput budvanskog „restriktivan i racionalan“. Manji je od prošlogodišnjeg za oko 37 procenata i iznosi oko 17 miliona eura. Nešto manje od polovine predviđeno je za investiranje i, po mišljenju gradonačelnika Žarka Pavićevića, novca za realizovanje prioritetnih projekata, koji se odnose uglavnom na unapređenje gradske infrastrukture, ne bi trebalo da fali.

Prošlogodišnji budžet realizovan je za oko 10 miliona eura manje nego što smo planirali, a razlog tome je odustajanje dijela investitora od kupovine parcela za izgradnju objekata raznovrsnih namjena, pa po tom osnovu nijesmo mogli ostvariti očekivane, iako su se uoči prošle godine planovi činili sasvim realnim. Kriza je, dakle, učinila svoje, pa smo u ovu fiskalnu godinu ušli racionalnije, bez obzira na nagovještaje novog investicionog optimizma.

Po riječima Pavićevića, dobra je okolnost što nema bojazni od prezaduženosti opštine, jer su dugovi znatno manji od potraživanja. Naprimjer, ukupni dug ( izvođačima radova, bankama i državnim fondovima) iznosi nešto manje od osam, a potraživanja premašuju cifru od 20 miliona eura.

Nastojaćemo da tokom ove godine izbalansiramo tu vrstu problema i vjerujem da ćemo sa planiranim budžetom uspjeti da bez osobitih teškoća realizujemo projekte sa liste prioriteta, a za grandioznije zahvate moraćemo da sačekamo bolja vremena i nove ambiciozne investitore, zaključuje on.

Žabljak: prvo plati, pa…

Statistički i ekonomistički, prijestonica crnogorskog zimskog turizma ni u najboljim godinama nije se mogla racionalno upoređivati sa Budvom, ili Barom. Ipak, za ljubitelje svakovrsnih različitosti samo par cifara:

Prošlogodišnji žabljački budžet bio je planiran na milion i 800 hiljada, a ostvaren je sa oko 64 odsto. Iako još nije usvojen, s obzirom da je Skupština donijela odluku o privremenom finansiranju, ovogodišnja opštinska kasa biće teška oko milion i 200 hiljada eura. Preko 30 puta lakša od budvanske, a oko 16 puta od barske.

Uprkos brojnim teškoćama, druga polovina prošle godine signalizirala je nove razvojne šanse, jer osim što smo imali jednu od najboljih ljetnjih turističkih sezona u posljednje dvije decenije, definitivno smo donošenjem prostornog plana širom otvorili vrata svim zainteresovanim investitorima, objašnjava gradonačelnik Isailo Šljivančanin. Pozitivne reakcije već stižu, čak je obavljen i niz preliminarnih razgovora sa predstavnicima nekih kompanija, a važna je i činjenica što ćemo tokom ove godine donošenjem svih studija o lokacijama biti u prilici da otvorimo proces legalizacije ogromnog broja bespravno sagrađenih objekata.

Prema grubim računicama, prihodi od legalizacije iznosiće najmanje pet godišnjih budžeta na prosječnom prošlogodišnjem nivou, a trošiće se striktno namjenski. Šljivančanin, naime, uvjerava da ni jedan cent neće biti utrošen na plate, nego isključivo u komunalnu i socijalnu infrastrukturu.

Berane: godina štednje

– U restrikcije svih vidova potrošnje i racionalizaciju u svim segmentima ušli smo još u prvoj polovini prošle godine, podsjeća gradonačelnik Berana Vuka Golubović. Broj zaposlenih koji plate primaju iz budžeta smanjen je za oko 230, troškovnici u opštinskoj administraciji, javnim preduzećima, ustanovama i institucijama svedeni su na najnužnije mjere, a lista investicionih prioriteta rađena je veoma pažljivo kako bi se raspoloživi novac ulagao tamo gdje je zbilja i najpotrebnije.

U godini štednje, inače, beranski budžet je planiran na oko sedam miliona eura, mada postoje sasvim realne šanse da već s proljeća počne realizacija barem jednog projekta koji nadilazi opštinski značaj, ali bi mogao imati veoma pozitivne ekonomske, pa i socijalne efekte. Riječ je o početku izgradnje regionalne deponije na Vasovoj vodi čija je vrijednost (radova) između šest i devet miliona eura.

U sklopu tog projekta je i izgradnja kanalizacionog sistema i još niz potprojekata čiji su finansijeri država ili inostrani fondovi i agencije, pa bi se 2012. mogla pokazati znatno berićetnijom, pogotovo u razvojnom smislu. Golubovićeva ideja je i da tokom jula, ili početkom avgusta, u vrijeme kada najveći broj iseljenika dolazi na godišnje odmore, svim zainteresovanim ponudi poslovnu saradnju na principima javno-privatnog partnerstva. O detaljima još ne želi da govori, ali nagovještava:

„Uskoro ću formirati stručni tim koji bi tokom narednih šest mjeseci trebalo da pripremi paket sasvim konkretnih ponuda, u formi preliminarnih projekata kako bismo imali što da predstavimo ljudima koje želimo da animiramo. Svi koji budu htjeli i imali interesa da učestvuju u toj priči dobro su nam došli i imaće svu neophodnu administrativnu i ostalu logistiku, u mjeri u kojoj to zakon dopušta“.

Izvor: Pobjeda.me


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.