Poziv reisu-l-uleme za spas Zemaljskog muzeja

0
15

BiH – Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić posjetio je danas Zemaljski muzej u Sarajevu i uputio poziv domaćim i međunarodnim dužnosnicima da osiguraju uvjete za rad ovog muzeja.

Nakon što je dobio pismo Adnana Busuladžića direktora Zemaljskog muzeja, u kojem se traži podrška za opstanak ove kulturne institucije prvog reda u svakoj državi, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić posjetio je Zemaljski muzej u Sarajevu i kazao da je spašavanje kulturnog blaga i baštine koju čuva Zemaljski muzej pitanje koje se tiče ne samo Bosne i Hercegovine nego svih ljubitelja kulture u svijetu. Reisu-l-ulema je naglasio „da problem Muzeja trebamo podići na najviši nivo međunarodne svijesti i trebamo se boriti da onaj kolač koji se, u UNESCO-u posebno, dijeli kulturnim institucijama da mi dobijemo najveći kolač koji možemo, zato što nam duguje svijet, jer je dopustio da se Nacionalna biblioteka u Sarajevu 25. augusta 1992. godine zapali”, podsjetivši da je to bilo na 500. godišnjicu paljenja biblioteke u Španiji.

Također reisu-l-ulema je ukazao na važnost Hagade koja se čuva u Zemaljskom muzeju kao zajedničkom dobru koje su Jevreji Sefardi sa sobom donijeli u Bosnu. Ukazujući na spašavanje Hagade u II svjetskom ratu od strane Derviša Korkuta i u posljednjoj agresiji, reisu-l-ulema je istakao da će se obratiti jevrejskim asocijacijama da pomognu kako bi se i po treći put sačuvala Hagada, ovaj put u miru i na način da se osiguraju uvjeti za rad Muzeja.

Reisu-l-ulema je podsjetio na postojanje potpisanog sporazuma između BiH i SAD o pomoći u restauraciji historijske baštine i zatražio da se i na toj razini aktuelizira ovaj problem.

Isto tako reisu-l-ulema se založio da se napravi jedan novi koncept o muzejima i apelirao da se nađe način i obezbjede uslovi za rad Zemaljskog muzeja, ističući ako ne bude nikakvog drugog načina Islamska zajednica će organizirati po džamijama sergiju i pozvati muslimane da svojim prilozima pomognu opstanak Muzeja.

U okviru podrške Zemaljskom muzeju reisu-l-ulema će podržati upućivanje zahtjeva ili osobno napisati pismo sljedećim osobama i institucijama: Irini Bokovoj, generalnoj direktorici UNESCO-a, dr. Abdulazizu Altadžwiriju, generalnom direktoru ISESCO-a, dr. Klaudiji Šmid, federalnoj ministrici za obrazovanje i kulturu Republike Austrije, Ertugrulu Gunayu, ministru kulture i turizma Republike Turske, Ronaldu S. Lauderu, predsjedniku Svjetskog jevrejskog kongresa, Moši Kantoru, predsjedniku Evropskog jevrejskog kongresa, Danu Dikeru, generalnom sekretaru Svjetskog jevrejskog kongresa, Eduardo Elštain, predsjedavajućem Upravnog odbora Svjetskog jevrejskog kongresa.

Adnan Busuladžić direktor Zemaljskog muzeja zahvalio se reisu-l-ulemi na podršci i naglasio da bi bio sretan da su se u Zemaljskom muzeju okupili ministri, premijeri, gradonačelnik, funkcioneri svih stranaka pozicije i opozicije. On je podsjetio da vjerske zajednice ne mogu rješavati problem Zemaljskog muzeja i naglasio da ovo nije prva posjeta reisu-l-uleme ovoj instituciji, jer je i u najtežim periodima rata reisu-l-ulema donosio konkretnu pomoć uposlenicima Zemaljskog muzeja.

U prilogu donosimo pismo koje je direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine dr. Adnan Busuladžić reisu-l-ulemi:

Islamska zajednica u BiH

N/r reis – ul – uleme dr. Mustafe ef. Cerića

PREDMET: APEL ZA POMOĆ MUZEJU

Uvaženi reis – efendija

U povodu više nego teške situacije u kojoj se našao Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ne svojom voljom obraćamo Vam se da u granicama svojih mogućnosti date moralnu potporu našoj instituciji. Naime, davne 1888. godine Habsburška monarhija je osnovala Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine. U toku 125 godina postojanja Muzej je dugo bio jedina institucija ovakvog tipa u Bosni i Hercegovini. Marljivim radom uposlenih stručnjaka od kojih su mnogi bili evropskog i svjetskog ranga u Muzeju je skupljeno preko 3 miliona eksponata, gotovo 300. 000 knjiga, srednjovjekovnih manuskripata, povelja, arhivske građe, raritetnih izdanja starih više stotina godina. Pored navedenog, Muzej je koncipiran kao kompleksna institucija sa tri odjeljenja; Odjeljenje za arheologiju, Odjeljenje za etnologiju, Odjeljenje za prirodne nauke.

U navedenim muzejskim kolekcijama čuvaju se unikatni predmeti i zbirke. Dovoljno je napomenuti entomološku zbirku (insekti) sa 500. 000 primjeraka kukaca iz svih dijelova svijeta. Riječ je o jednoj od najvećih muzejskih kolekcija ove vrste u cijelom svijetu. Također Muzej posjeduje i kolekciju od 160. 000 herbariziranih biljaka u herbarijumu, od kojih su neke biljke, a što je naučno dokazano, izumrle ili ih modema nauka nije u stanju evidentirati u prirodi. Navedena herbarska zbirka je jedna od najvećih u jugoistočnoj Evropi. U zoološkoj zbirci posjedujemo i najveći primjerak bijele morske psine uhvaćene u Jadranu, te posljednji ulovljeni primjerak tuljana iz Metkovića.

U Odjeljenju za etnologiju postoji više desetina hiljada etnoloških eksponata koji obrađuju vrlo značajan segment seoskog i gradskog života u Bosni i Hercegovini u posljednjih 300 godina. Pokućstvo, tkanine, narodne nošnje, seoska i gradska odjeća, narodna privreda, običaji, zapisi, arhivska građa, usmena predaja, materijalna i nematerijalna baština, samo su neke od iznimno važnih kolekcija ovoga Odjeljenja, a tretiraju sva tri naroda u Bosni i Hercegovini.

U Odjeljenju za arheologiju postoje tri odsjeka; prahistorija, antički period i srednji vijek. Srednjovjekovna arheologija tretira problematiku vezanu za našu nacionalnu historiju i državnost naše zemlje u predosmanskom periodu. Ostaci arhitekture, nakit, srednjovjekovna tkanina, oružje, oruđe, keramika nadgrobni spomenici prezentiraju ovaj period. Odsjek za antiku predstavljen kroz vrlo bogatu zbirku nadgrobnih spomenika, stakla, nakita, oruđa, oružja, novca, kultnih (religijskih) zajednica, ulomaka arhitekture, dokazuju da je prostor današnje Bosne i Hercegovine bio u vrlo intenzivnim kulturološkim vezama sa prostorom cijele Rimske imperije čiji je sastavni dio bila i današnja Bosna i Hercegovina. Antički odsjek sa unikatnim primjercima dvoreljefhe oltame pregrade mitraističkog kulta predstavljaju regionalno i međunarodno značajne kulturno – historijske eksponate, kakvih je u svjetskim razmjerama registrirano samo na nekoliko mjesta. Odsjek za prahistoriju zastupljen je sa arheološkim predmetima originalnih prahistorijskih toponimskih kultura, među kojim je u svjetskim razmjerama najpoznatija butmirska kultura. Riječ je o vrlo značajnoj prahistorijskoj zajednici čije je otkriće na više lokaliteta u Bosni i Hercegovini ostavilo neizbrisiv trag u svjetskim naučnim i stručnim krugovima.

Posebno se ističe čuvena Sarajevska Hagada, jevrejska religijska knjiga iz srednjeg vijeka, najčuvenija ovakve vrste u cijelom svijetu.

Posebnu organizacionu jedinicu predstavlja Botanički vrt sa više hiljada različitih endemičnih, autohtonih i egzotičnih biljnih vrsta. Pored arboretuma u Dubrovniku, jedini je Botanički vrt ovog naučnog značaja, vrste i tradicije na prostorima bivše Jugoslavije.

Biblioteka Zemaljskog muzeja BiH, ima razmjenu svojih naučnih publikacija sa gotovo 600 institucija, univerziteta, instituta, fakulteta, zavoda, muzeja i galerija u svijetu; Evropi, Aziji, Latinskoj Americi, Sjevernoj Americi, Indoneziji, Australiji, Africi.

Na žalost, zbog neriješenog pravnog statusa institucije, političkog problema koji je iz toga proistekao nastalo je vrlo nesigurno i teško vrijeme za finansiranje ovakve institucije. Apsurd je time veći što niti jedan državni organ ili nivo vlasti nije zakonski obavezan da finansira ovu instituciju i ako pomažu Muzej to praktično rade dobrovoljno, a ne u smislu zakonske obaveze. Neusvajanjem budžeta za 2011. godinu Muzej je doveden pred totalni kolaps. Ugrožene su zbirke i kolekcije, prijeti opasnost isključenja struje, čime će se lančano ugroziti sistem napajanja pumpi za grijanje, doći do pucanja instalacija na zimskim temperaturama, obustava napajanja vodom, prestanak rada alarmnog sistema, ugrožavanje muzejskih kolekcija od strane vanjskih faktora, vlage, gljivica, hladnoće. Ako dođe do ovakvog razvoja štete će biti nemjerljive i nenadoknadive za cjelokupnu svjetsku kulturnu i prirodoslovnu baštinu i naslijeđe.

Temeljem iznijetog obraćamo Vam se sa molbom da nam u granicama Vaših mogućnosti pomognete u prevazilaženju novonastale situacije.

S poštovanjem,                      .

Direktor .

ac. dr. sci. Adnan Busuladžić

Izvor: MINA


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.