Sjeverni Sandžak – Ne dozvolite da budete lišeni blagodati namaza, posta, zekata… u Ramazanu, ne dozvolite prokletom šejtanu da vas nagovori da nemate vremena i mogućnosti za namaz i post.
PITANJE: Kakav je status posta osobe koja ne klanja u toku Ramazana i namaza osobe koja ne posti, pravdajući se time da ne može postiti zbog visokih temperatura ili posla kojeg obavlja u toku ramazanskih dana?
ODGOVOR: Uzvišeni Allah dž.š. je na više mjesta u Kur’ani-kerimu ukazao na obaveznost namaza i njegovu važnost i ulogu u životu svakog čovjeka, kao što je ukazao i na obaveznost i važnost ramazanskog posta. Takođe su brojni i hadisi Božjeg Poslanika a.s. koji govore o vrijednostima namaza i posta. Međutim, kada se pogleda i analizira aktuelno stanje i odnos ljudi prema ova dva stuba i temelja islama dolazi se do zaključka da svi kur’anski ajeti i hadisi Poslanika a.s. po ovom pitanju nisu dovoljni velikom broju ljudi, koji i pored očigledne i jasne Božje upute i dalje srlja u tamu zablude.
Veliki broj ljudi nije svjestan ili je nedovoljno svjestan uloge namaza i posta te ih još uvijek ne prakticira u svome životu, nalazeći razne izgovore i razloge za ono što čini.
Međutim, uglavnom se radi o neprihvatljivim i neopravdanim razlozima, jer ne postoji argument koji će pametnog i punoljetnog pripadnika islama osloboditi namaza. Može ga samo prilagoditi njegovoj situaciji i aktuelnom trenutku u kojem se našao, jer je namaz nenadoknadiva, svakodnevna potreba čovjeka koju mu je darovao Allah, njegov Stvoritelj, koji ga najbolje poznaje. Namaz je nezamjenjivi i nepresušni izvor snage i energije čovjeku koja mu je potrebna svakodnevno na dunjaluku. Post Ramazana je takođe poseban godišnji izvor energije koji traje mjesec dana, kojeg je Uzvišeni iz Svoje milosti darovao ljudima da ga iskoriste, kao i sve blagodati koje je Allah dž.š. dao u mjesecu Ramazanu.
Postavlja se pitanje kako pored svega pomenutog i nesagledivih posljedica neizvršavanja veliki broj ljudi nije svjestan ovih Božjih blagodati i dozvoljava da prema njima nemaran bude, to jest sebi uskraćuje ono što ne može nadoknaditi, izaziva Allahovu srdžbu čije posljedice mogu biti propast na ovom i budućem svijetu.
Neshvatljivo je i neprihvatljivo da osoba koja je svjesna vrijednosti posta i koja posti u toku Ramazana propušta namaze, kao što je neshvatljivo da osoba koja obavlja namaz u Ramazanu bez opravdanog razloga mrsi, to jest jede i pije.
Istina je da namaz, post, zekat, hadž i šehadet predstavljaju pet temelja islama, da svaki od njih ima posebnu vrijednost i posebno vrijeme obavljanja te da izvršavanje jednog od njih ne poništava neizvršavanje drugog. Međutim, iako su zasebni oni ipak predstavljaju jednu cjelinu i čine kompletnu islamsku ličnost, tako da se za svaki od spomenutih izvora islama mora naći vrijeme i način da budu obavljeni, jer jedino u tom slučaju osoba može da se nada Allahovoj milosti i oprostu.
Imajući u vidu da je Ramazan mjesec u kojem se posebno vrjednuju i nagrađuju dobra djela te mjesec Allahove milosti, on je prilika da se čovjek promijeni i iskrenim odnosom prema Allahu i dovom zasluži oprost.
Zato ne dozvolite, dragi brate i poštovana sestro, da budete lišeni blagodati namaza, posta, zekata… u Ramazanu, ne dozvolite prokletom šejtanu da vas nagovori da nemate vremena i mogućnosti za namaz i post, jer je on taj koji te odvraća od pokornosti Gospodaru koja vodi tvojoj ličnoj sreći i uspjehu na dunjaluku i Ahiretu. Ne prihvataj nagovor šejtana da ti je u životu dovoljan samo namaz, ili samo post, da bi zaslužio uspjeh na dunjaluku i Ahiretu, jer će ti negativne posljedice i grijesi zbog neizvršenih ostalih temelja islama anulirati zaslužene sevabe i bit ćeš od gubitnika, a to je ono što niko ne želi.
PITANJE: Šta će učiniti osoba koja zbog starosti ili iznemoglosti nije mogla postiti?
ODGOVOR: Stara, bolesna i iznemogla osoba koja ne očekuje da se njeno stanje poboljša, kako bi propuštene dane nadoknadila dužna je za svaki dan propuštenog posta izdvojiti fidju, to jest novčani iznos u visini sadekatu-l-fitra.
PITANJE: Da li je dozvoljeno davanje zekata i sadekatu-l-fitra za izgradnju i održavanje džamija?
ODGOVOR: Ovo je pitanje koje se vrlo često postavlja i aktuelizira u mjesecu Ramazanu. Na njega smo odgovarali i ranije, ali ćemo opet ponoviti: veliki dio islamske uleme smatra da džamije trebaju biti pravljene i održavane iz drugih izvora sredstava, a ne od zekata i sadekatu-l-fitra, jer kategorija na Božijem putu, koja se spominje kao jedna od osam kategorija koje se finansiraju iz sredstava sakupljenih od ova dva davanja, obuhvata aktivne oblike borbe na Božjem putu, a ne izgradnju.
Dozvoljava se samo u izuzetnim prilikama suprotno postupanje, to jest finansiranje izgradnje od zekata, a to je situacija kada ne postoji nijedan drugi način da se džamija podigne, a nju je potrebno izgraditi jer dotično mjesto u kojem muslimani žive nema džamiju.
PITANJE: Koja je svrha sadekatu-l-fitra i ko ga je dužan dati?
ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr je vrsta materijalnog davanja koje je usko povezano sa postom, a njegova svrha jeste čišćenje posta od svega onoga što umanjuje nagradu za njega, što je posljedica namjernog i nenamjernog činjenja različitih manjih grijeha, kako bi se uzdigao prema Uzvišenom Allahu čist.
Obaveznost sadekatu-l-fitra temelji se na praksi Poslanika a.s. kojom se propisuje ovo davanje, određujući način kako da se ono izvrši.
Abdullah ibn Omer r.a. kaže: „Poslanik a.s. je naredio davanje sadekatu-l-fitra svakom slobodnom muslimanu i robu, muškarcu i ženi, velikom i malom…“
Obveznik sadekatu-l-fitra jeste ona osoba kojoj preko njenih potreba i potreba njene porodice u danima Bajrama pretekne onoliko imetka koliko je dovoljno da se izmiri sadekatu-l-fitr.
U jednoj predaji se spominje „da post lebdi između osobe i Allaha dž.š., to jest ne uzdiže se prema Uzvišenom Allahu sve dok se ne da sadekatu-l-fitr“.
PITANJE: Gdje i kome je najbolje dati sadekatu-l-fitr?
ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr kao i zekat jesu ibadeti gdje je određivanje prioritetnog fonda ili kategorije u nadležnosti organa Islamske zajednice, a ne stvar lične želje, hira ili sujete pojedinca.
Stoga je dužnost svakog muslimana da posluša preporuku nadležnih i svoj zekat i sadekatu-l-fitr usmjeri tamo gdje je određeno, a to će učiniti ukoliko isti preda ovlaštenim sakupljačima koji posjeduju blok priznanice Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, gdje će nakon toga sakupljena sredstva biti raspoređena različitim korisnicima koji pripadaju različitim kategorijama spomenutim u Kur’ani-kerimu.
Nepoštovanje nadležnih po ovom pitanju, kao i nepoštovanje utvrđenih iznosa ili usmjeravanje sadekatu-l-fitra i zekata raznim i brojnim neovlaštenim i „divljim“ sakupljačima, dovodi u pitanje ovaj ibadet, to jest poništava ga.
Imam Er-Rebi’ u svom „Musnedu“ prenosi da je Poslanik a.s. tri puta rekao: „Nema namaza onaj ko ne dijeli zekat! A onaj ko ga da tamo gdje ne treba, isti je kao onaj koji ga nije dao.“
(Glas islama)
