Podrška muftiji sandžačkom

BiH – Naime, na posljednjoj sjednici Savjeta muftije mostarskog, održanoj 09. rebiu-l-ahira 1432.h.g./ 14. marta 2011. godine, donio je zaključak po kojem je pomenuta posjeta isplanirana i vrlo uspješno realizirana. U delegaciji, pored muftije Seida ef. Smajkića, sekretara Nazifa Gariba i Idriza Mezita, bili su glavni imami: hfz Harun Efendić, Safet Pozder, Muhamed Dragolovčanin, Dževad Hadžić, Edin Kukić, Šemso Germić, Džemal Gadara, mr. Suad Mujakić i Sadet Bilalić te Sejfo Kajmović, sekretar Medžlisa Islamske zajednice Mostar i Arif Kovačević, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Glamoč.

Cilj posjete je bio pružanje podrške sandžačkom muftiji, upoznavanje sa aktivnostima institucija Islamske zajednice u Novom Pazaru i razmjena iskustava u radu.

Od Mostara do Pazara…

Na putu za Novi Pazar delegacija je svratila u Goražde i džuma namaz klanjala u Kajseriji džamiji. Na divljenje svih članova delegacije kada su vidjeli prelijepu džamiju Kajsariju, ljubazni domaćini rekoše da ona ipak ima i jednu ”mahanu”!?

Također, delegacija se susrela i sa muftijom goraždanskim, Hamed ef. Efendićem i glavnim imamom Medžlisa Islamske zajednice Goražde Rasim ef. Džafićem.

U nastavku puta delegacija je prošla pored džamije Mehmed-paše Sokolovića kod Rudog, kroz Priboj i Novu Varoš. U Sjenici je delegaciju dočekao i poselamio glavni imam Ramiz ef. Tu je klanjana ikindija-namaz nakon čega razgovaralo sa Ramizom ef. posebno o aktuelnom trenutku odnosa sa odmetnutim imamima. On je istakao da značajnijih problema nema, da se situacija uglavnom smirila, da su ljudi uvidjeli pozadinu tih događaja, a da taj minorni broj ”imama” i njihovih pristalica zbog ličnih interesa ustrajava u svom odmetništvu. Delegacija se potom uputila ka Novom Pazaru.

Prva institucija sa kojom se delegacija Muftijstva mostarskog upoznala u Novom Pazaru bio je Internacionalni univerzitet. Rektor Univerziteta, doc.dr.Mevlud Dudić predstavio je historijat Univerziteta, njegove kapacitete i ponudu. Kazao je da se na Univerzitetu školuje oko 3.500 studenata, od čega oko 1.500 Srba. Na Univerzitetu djeluje šest fakulteta. Univerzitet ima tri isturena odjeljenja, i to: u Nišu, Pančevu i Subotici. U nastavi je angažovano 260 nastavnika sa različitim zvanjima. Do sada je na ovom Univerzitetu diplomiralo oko 1.003 studenta. Rektor je posebno naglasio nedostatak razumijevanja od određenih krugova u Bosni i Hercegovini, kazavši da neki od njih uspostavljaju saradnju s inim fakultetima u Prištini i Skoplju a koji imaju samo 40-tak studenata, dok istu ne žele uspostaviti kako sa Internacionalnim Univerzitetom tako ni sa Fakultetom za islamske studije. Rektor je govorio i o poteškoćama s kojima se on i Univerzitet suočavaju, posebnu ukazavši na nečasnu ulogu Države, gdje je nakon otvaranja ovog Univerziteta, Država u Novom Pazaru otvorila svoj univerzitet pod istim imenom i sa gotovo identičnim fakultetskim sadržajima. Naglasio je i to, da Država već više od dvije godine ne izdaje akreditaciju ovom Univerzitetu, iako su svi uslovi odavno ispunjeni, dok je svom univerzitetu akreditaciju izdala u roku od 15 dana. Također je govorio i o pogodnostima studiranja na Internacionalnom univerzitetu gdje sve djevojke imaju 10% popusta tokom cijelog školovanja, da tamo gdje iz jedne porodice ima više studenata imaju određene povlastice, a da studenti koji dolaze iz porodica sa 7 i više članova imaju besplatno školovanje. Naglasio je i da mita i korupcije na Univerzitetu nema. Onaj ko prijavi profesora za mito (korupciju), te se njegovi navodi iz optužbe potvrde, profesor odmah ostaje bez posla a taj student ima besplatno školovanje do kraja studija. Do sada su imali samo jedan slučaj gdje su se zbog mita profesoru morali zahvaliti na saradnji.

U okviru zgrade Univerziteta smještena je lokalna privatna televizija koja ima dobru saradnju sa institucijama Islamske zajednice. Također, tu je smješten i Radio Refren, koji je vlasništvo Islamske zajednice, i koji svoj program realizira u saradnji sa radiom Bir.

Na Fakultetu za islamske studije delegaciju je primio dekan Fakulteta hfz.doc.dr.Almir Pramenković. Nakon što se zahvalio gostima na posjeti, Dekan je prisutne upoznao sa aktivnostima ovog Fakulteta. Inače, prvobitno je 2001.godine formirana Islamska pedagoška akademija, a 2006.godine preimenovana je Fakultet za islamske studije. Naglasio je na Fakultetu postoji šest odsjeka, i to: Odsjek za Kur'an i Sunnet, Odsjek za Šerijat, Odsjek za Da'wu i medije, Odsjek za Akaid i komparativne religije, Odsjek za religijsku pedagogiju i Odsjek za orijentalistiku. U nastavni proces Fakulteta je uključeno 45 profesora i saradnika, od koji je 22 sa zvanjem doktora nauka, 13 magistara i 10 asistenata. Do sada je na ovom Fakultetu studij završilo 60 studenata. Inače Fakultet za islamske studije je samo pridruženi član Internacionalnog univerziteta. Dekan je posebno naglasio da na ovom Fakultetu svoje znanje studentima prenose prof.dr.Omer Nakičević i prof.dr.Džemaludin Latić sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, prof.dr.Šefik Kurdić sa Isalmskog pedagoškog fakulteta u Zenici, prof.dr. Sulejman Topoljak sa Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću i drugi.

Delegacija je potom posjetila jedno od obdaništa ”Rewda i Vildan” koja rade u okviru institucija Islamske zajednice. Ova obdadišta postoje na deset lokacija, i to sedam u samom gradu Novom Pazaru. Rad u ovim obdaništima je organizovan u četiri grupe, i to: od 6 mjeseci do 2,5 godina, od 2,5, do 3,5 godina, od 3,5 do 5,5 godina i predškolska grupa. U ovim odgojno-obrazovnim ustanovama boravi 700 djece. Potvrda od ove predškolske ustanove je priznata od strane državnih organa.

Vrijedni domaćini su goste upoznali i sa Školom Kur'ana. I ona je organizovana u četiri grupe. Nastava je organizovana tri puta sedmično za muške polaznike škole i tri puta za ženske polaznike, i to u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima. Školu pohađa 200 polaznika, a u četvrtoj grupi, grupi koja je započela hifz Kur'ana, ima 40 polaznika. Odgovorni u ovoj školi se nadaju da će naredne godine u ovo vrijeme biti promovisani i prvi hafizi.

Zbog svojih obaveza, tog dana se održavala Skupština Muftijstva sandžačkog, muftija Muamer ef. Zukorlić je delegaciju primio u popodnevnim satima. On se prvo zahvalio svom kolegi muftiji Seid ef. Smajkiću na ukazanom povjerenju i posjeti sa saradnicima. Potom je govorio o teškoj borbi koju vode sa režimom samo da bi ostvarili ravnopravan položaj sa ostalim građanima i narodima Srbije. Kazao je da njemu lično, ali i Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji itekako znači ova posjeta. ”Mnogi ne razume našu poziciju i borbu. Mnogi misle da je Islamska zajednica samo od Vratnika do Bistrika. Očito je da vi sa oboda Islamske zajednice nas razumijete i hvala vam na razumijevanju i podršci”-  zaključio je muftija Zukorlić. Muftija Seid ef. Smajkić je zahvaljujući se svom kolegi domaćinu kazao: ”Mi smo došli da vam iskažemo našu podršku u vašoj borbi za ravnopravnost. Ali, čini mi se da smo mnogo više uzeli nego li smo vam svojom posjetom pružili. Mi smo, jednostavno zadivljeni s onim što vi ovdje radite. Tek sada, nakon toliko godina, razumije otkuda tolika bezrezervna podrška reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Cerića Vama, Vašim saradnicima i vašim aktivnostima. I bio je upravu. Hvala vam na svemu što ste nam u ovoj kratkoj posjeti priredili.”

…preko Bara do Ulcinja

Nakon posjete institucijama u Islamske zajednice u Novom Pazaru delegacija Muftijstva mostarskog se uputila u Crnu Goru. Na tom putu je upriličena kratka posjeta Rožaju gdje je klanjana ikindija namaz i upriličen kratak susret sa džematlijama koji su i za tako kratko vrijeme pokazali veliku srdačnost, ali i da u Sarajevu vide svoj orijentir.

U Podgorici je delegaciju dočekao i izrazio dobrodošlicu sekretar Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, Bajro ef. Agović, te direktor Medrese u Podgorici Omer Kajoši.

U nedjelju, 17. aprila domaćini su nas upoznali sa Medresom. Izgradnja ove Medrese je započela 2001.godine, a njeno svečano otvorenje je bilo 2008.godine, na kojem je pored političkog  vrha Crne Gore (predsjednika Filipa Vujanovića i cijele Vlade) bio prisutan i predsjednik Republike Turske Abdullah Gul. Sa ushićenjem su govorili o prvim rezultatima rada ove važne odgojno-obrazovne ustanove. Kazali su da su uistinu strepili od ishoda prijemnog ispita za prvu 2008/2009 školsku godinu. Na njihovu radost umjesto željno  očekivanih 20 kandidata na prijemni ispit se prijavilo 67 učenika. Od tog trenutka njihovo zadovoljstvo raste. Ali, sa posebnim zadovoljstvom ističu činjenicu da je to vjerovatno jedina škola na Balkanu koja radi dvojezično, tj. po jedno odjeljenje u svakom razredu na bosanskom i albanskom jeziku. Naglasili su i to da odjeljenja koja nastavu slušaju na albanskom jeziku, kao redovan predmet izučavaju bosanski jezik, a odjeljenja koja nastavu slušaju na bosanskom jeziku, kao redovan predmet izučavaju albanski jezik. I to fenomenalno funkcioniše.

Također su kazali da njihovi postojeći kapaciteti internata za 120 učenika ne zadovoljavaju potrebe, pa uskoro počinje izgradnja nove zgrade internata koja će zadovoljavati potrebe školovanja učenika u osam odjeljenja sa prosjekom od 25 učenika.

Na kraju posjete Medresi upoznali su nas i sa imenom koje će ova Medresa nositi u budućnosti, a oko kojeg se Uprava usaglasila samo tri dana prije naše posjete. Odlučili su da medresa nosi ime „Mehmed Fatih”, i to iz više razloga, među kojima su i ti da se radi o sjećanju na veliku svjetsku ličnost, te činjenici da se ovo ime istovjetno piše kako na bosanskom tako i na albanskom jeziku.

Na temeljima džamije sultana Ahmeda u Baru

Delegacija se potom uputila prema Baru gdje su obišli Stari grad Bar. Domaćini su nam objašnjavali znamenitosti stare jezgre grada, među kojima su ostaci džamije sultana Ahmeda, starog vodovoda i mnogih drugih sadržaja Starog grada. Sa gradskih tvrđava pokazivali nam i brojne maslinjake koji se brižljivo čuvaju i od njih značajni prihodi imaju. To smo vidjeli i tokom obilaska Islamskog centra u izgradnji, gdje je neophodno ukloniti nekoliko stabala maslina, ali će ona biti samo premještena, ne uništena. Kazali su da i u vakufskim imanjima ima stabala masline koja su stara i više od 500 godina, te da se iz jednog dobrog stabla masline može dobiti između 20 i 25 litara veoma kvalitetnog maslinovog ulja.

Obilaskom Islamskog centra u izgradnji mogla se vidjeti velika odvažnost tamošnjih muslimana. Ovaj centar, pored velike džamije u svom sastavu će imati: obdanište, mektebske učionice, kancelarije, višenamjensku salu, poslovne prostore i restoran. Već do sada u projekat je uloženo više od milion eura, a za dovršetak je potrebno još više od dva miliona eura. Projekat se do sada finansira iz vlastitih sredstava, priloga džematlija. Oni se nadaju da će sljedeće 2012.godine u ovo vrijeme biti završen.

Interesantnu stvar su nam spomenuli u Baru. Rekoše da je tradicija u Baru (starom dijelu) da svakom mevludu prisustvuje i 15-20 nemuslimana, i ova tradicija još uvijek živi.

Delegacija je posjetila i Ulcinj, obišla  staru jezgru grada i susrela se sa Rifatom Jusufijem, glavnim imamom Odbora Islamske zajednice u Ulcinju. Na Starom gradu u Ulcinju našlo se vremena i za bacanje kamena s ramena. Livnjaci su u posljednjem pokušaju uspjeli do u bocu dobaciti do glamočana!? Nakon ručka delegacija je krenula put Bosne i Hercegovine.

Na zidinama Starog grada u Ulcinju

Tog dana, sve vrijeme sa delegacijom su bili sekretar Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Bajro ef. Agović i Omer Kajoši, direktor medrese „Mehmed Fatih”.

Vrijedno je znati da u Crnoj Gori živi oko 150.000 muslimana. U Osmanskom periodu bila je izgrađena 171 džamija. Od toga je porušena 91, a nakon odlaska Osmanlija izgrađene su 44 nove džamije, od čega samo u Rožaju 28. Prema tome, danas u Crnoj Gori imaju 124 džamije i radi 84 imama.

Treba naglasiti da su premašena očekivanja svih članova delegacije. Jednoglasni su da je putovanje bilo izvrsno, da su domaćini bili više nego ljubazni, da ljudi kako u Mešihatu Islamske zajednice u Sandžaku, tako i u Mešihatu Islamske zajednice u Crnoj Gori realiziraju izuzetno vrijedne projekte, i da na kraju svi treba da odu tamo i vide kako se može veoma dobro raditi i u uslovima težim od naših.

Izvor: Rijaset.ba