Pljevlja – Zelena knjiga sa Nacrtom Strateške procjene uticaja na životnu sredinu
Ministarstvo ekonomije organizovalo je. godine Javnu raspravu o Nacrtu Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine Zelena knjiga sa Nacrtom Strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Okrugli sto u Pljevljima koji održan u Pljevljima je drugi od tri planirana u okviru Javne rasprave o ovom dokumentu.Prvi je održan u Budvi, a treći je planiran sjutra u Podgorici. Po svemu sudeći i ova Javna rasprava kao i ona o prošlom dokumentu održana je samo radi formalnosti, jer želja I planova je mnogo, a investicije u Pljevljima mogu se prebrojati na prste jedne ruke. Takođe ono što je interesantno konačno je konstatovano da je šansa razvoja Crne Gore Energetika, a ne turizam, kako je to dvije decenije Vlada konstantno ponavljala. Takođe jedna od konstatacija bila je da za održiv energetski razvoj Crne Gore potreban je kompromis energetike, ekonomije i ekologije. Uz pojačanu gradnju elektrana, Crna Gora može od 2018.godine postati izvoznik električne energije. Za tako nešto, potrebno je uložiti 4,33 milijarde eura do 2030.godine u gradnju novih i rehabilitaciju postojećih izvora energije. Referentna Strategija predviđa gradnju drugog bloka TE, termoelektrane na Maoču i hidroelektrana na Morači i Komarnici.
Predsjednik Opštine Pljevlja Miloje Pupović kazao je da je potreban dinamičan plan rješavanja ekoloških problema u Pljevljima.
– Ne koristi se višak energije za toplifikaciju, a u Pljevljima je sve manje stanovnika. Dakle, imamo dramatično stanje sa ekologijom i migracijom, zbog toga nam je potreban dinamičan plan rješavanja ekoloških problema, naveo je Pupović, dodajući da je treba razmisliti o razvoju hidropotencijala u slivu rijeke Ćehotine.
Obrađivač dokumenta dr Mladen Željko iz zagrebačkog instituta „Hrvoje Požar“, ocijenio je da je izrada Strategije razvoja energetike bitna radi investitora, koji treba da sagledaju gdje da investiraju.
– Strategija daje samo usmjerenja. U odnosu na prošlu Strategiju, pomjerena je dinamika izgradnje velikih izvora. Tu je i potreba isticanja jače uloga energetske efikasnosti u energetskoj politici Crne Gore. Što se tiče naših preporuka, potrebno je nastaviti sa rehabilitacijom i ulaganjem u Rudnik uglja kako bi bio sposoban za snabdijevanje drugog bloka TE. Pored toga, treba nastaviti sa istraživanjima basena Maoča i Berana. Preporučujemo da se Rudnik uglja i termoelektrana objedine. Treba završiti revitalizaciju postojećih elektrana, pripremi dokumentaciju za nove elektrane (Morača, Komarnica, Ćehotina), uz postizanje dogovora sa susjedima o korišćenju graničnih vodotaka, naveo jeŽeljko.
On, što se tiče prenosa, preporučuje izgradnju energetskog prstena i nastavak radova na izgradnji podvodnog kabla prema Italiji.
– Što se tiče regulacije, treba nastaviti sa regulacijom cijena struje zbog monopolskog položaja energetskih subjekata, ali treba voditi računa da stopa povrata investicija mora biti podsticajna za investitora, naveo je Željko, dodajući da ne postoji energetski objekat koji nema pozitivan uticaj na životnu sredinu.
– Međutim, današnje tehnologije su toliko ekološki čiste da oko njih imamo vazduh prve kategorije kvaliteta. Energetski sektor je vrlo važna grana vaše privreda, i osnovno je pitanje šta Crna Gora može ponuditi evropskom tržištu?, ocijenio je Željko.
Pomoćnik ministra ekonomije za sektor energetike Miodrag Ćanović ocijenio je da je Strategija razvoja energetike do 2030.godine najvažniji dokument za razvoj ovog dijela Crne Gore.
– Potreban je kompromis energetike, ekonomije i ekologije. Ova rasprava predstavlja podlogu za izradu finalnog dokumenta, a svi zainteresovani mogu dati primjedbe, naveo je Čanović.
Jedan od pionira razvoja ekološke svijesti u Pljevljima Dr Bogdan Laušević konstatovao je najveća nesreća svih Pljevljaka, to kada je počeo da se kopa ugalj, jer od tada datiraju problemi u ovoj sredini. Dr Laušević je ukazao da su dosadašnja iskustva izrazito negativna i da se nije vodilo računa o zdravlju ljudi već prije svega o profitu. Predsjednik NVO Breznica Milorad Mitrović kritikovao je Nacrt strategije, ističući da Crnoj Gori nije potrebna tolika gradnja izvora energije, budući da KAP i željezara ne troše 48 odsto ukupne količine struje kako je to navedeno u dokumentu. Ines Mrdović iz MANS-a je zapitala obrađivače, zašto su predvidjeli da će KAP u narednih 20 godina raditi sa punim kapacitetima, iako ta fabrika radi sa prepolovljenim kapacitetima. – -Trebali ste imati opciju da nema KAP-a, jer u tom slučaju Crna Gora nema deficit energije. Pogledajte bilanse iz 2013.godine. U nacrtu Strategije nema odgovore na osnovno pitanje, a to je šta je javni interes za gradnju izvora energije, navela je Mrdović
U savakom slulaju čudi da je interesovanje civilnog sektora za ovu Javnu raspravu bilo malo. Desetine NVO dobijale su donacije na po osnovu Eko projakata, i često su održavani okrugli stolovi na tu temu, ali kada je trebalo da se čuje njihovo mišljenje nije ih bilo. Osim toga izostao je i veliki broj odbornika loklanog parlamenta, tako da je ova Javna rasprava prošla onako kako su i organiztori očekivali.
(Pvportal)
