Općinska administracija mora da bude odgovornija

0
22
Slaviša Purić, predsjednik općine Nova Varoš

Općinska administracija iz korena mora promijeniti svoj odnos prema građanima, koji sa punim pravom očekuju da se radi brže, efikasnije i odgovornije. Od kako obavljam posao predsjednika općine, u više navrata sam upozoravao, vrlo često i molio, da svi zaposleni u lokalnoj administraciji moraju odgovornije obavljati svoj posao i da u svakom trenutku moramo biti svjesni da smo mi tu zbog građana, a ne nas samih.

Naši sugrađani su svjesni da je kriza, prolaze kroz mnoge teškoće, trpe i siromaštvo, ali su jako osjetljivi kada dođu u općinu, koja bi trebalo da bude njihova kuća, a državni i općinski službenici ih dočekaju sa arogancijom i neljubaznošću. Moje višegodišnje sumnje da nivo usluga u ovom segmentu nije na zadovoljavajućem nivou, upravo su i potvrdili rezultati nedavnog istraživanja zadovoljstva građana u općini Nova Varoš i oni mi daju za pravo da preduzmem sve potrebne mjere kako bi se administracija „prodrmala“ jer je ona u značajnoj meri ogledalo svake vlasti, ovako Slaviša Purić, predsjednik novovaroške općine, komentariše rezultate istraživanja Centra za slobodne izbore i demokratiju (CESID), na inicijativu Programa evropskog partnerstva sa građanima (PROGRES), koji su pokazali nizak nivo povjerenja građana u općinsku administraciju i nezadovoljstvo funkcionisanjem lokalne samouprave.

Istraživanje je pokazalo da građani najmanje vjeruju općinskoj administraciji i gradskom parlamentu, a najviše predsjedniku općine. Da li ste zadovoljni ovim podatkom?

– Nisam. I nemam puno razloga za ličnog zadovoljstvo zbog dvije bitne stvari. Prva je što je prosto nepristojno da se u uslovima velike ekonomske krize hvališem time, a druga, što sam, ipak, očekivao značajniju podršku građana u odnosu na napore i angažovanje mojih saradnika i mene da od Nove Varoši stvorimo sredinu u kojoj se bolje živi. Nemam odgovor na to zašto su učesnici ove ankete u značajnoj meri nezadovoljni radom općinskog parlamenta, jer je on u proteklo vrijeme uspješno funkcionirao, a u slučaju strateški važnih odluka za našu općinu, bio energičan, efikasan i jedinstven. Da gradska skupština uspješno radi, u mnogome je doprinela i opozicija, koja se uglavnom ponašala vrlo odgovorno i konstruktivno.

Analize ankete kažu i da je sedam odsto ispitanika ustvrdilo da su im službenici tražili mito da bi obavili uslugu koju im, inače, po prirodi svog posla moraju učiniti. Zabrinjava li Vas ovaj podatak i imate li saznanja o razmjerama korupcije u općinskoj administraciji i lokalnoj vlasti?

– Da, ali su rezultati istraživanja pokazali i da za polovinu ispitanih građana korupcija nije tema koja pretjerano zaokuplja njihovu pažnju. Što ne znači da se ne bi trebalo dobro porazmisliti nad činjenicom da, ipak, postoje oni koji su skloni ovoj razarajućoj pojavi. Što se tiče korupcije među općinskim čelnicima i mojim najbližim saradnicima, mislim da je nema. Čuo sam brojne kritike građana, ali iskreno ne i da je ova vlast, žargonski rečeno, „lopovska“ u bilo kom smislu riječi. Ovo je idealna prilika da tu temu javno otvorima na najbolji mogući način – pozivam građane da ako se nađu u situaciji da im se u ovoj zgradi zatraži mito, novac ili protivusluga da pravo dođu u kabinet predsjednika općine i odmah prijave takav slučaj. To je najefikasniji način da rješavamo stanje u ovoj oblasti i zajednički utičemo na smanjenje korupcije.

Da li je za lokalnu vlast obeshrabrujući podatak u istraživanju koji govori da više od polovine građana smatra da općina u posljednje tri godine nazaduje ili propada, a tek pet procenata da se razvija?

– Ovakvom percepcijom građana sam zapanjen i duboko razočaran. Znam da kriza uzima svoj danak i da su ljudi nezadovoljni i da su im očekivanja nakon petooktobarskih promjena bila veća, ali to, ipak, ne bi trebalo da znači da je općinska vlast odgovorna za sve probleme. Po svim parametrima razvoja, Nova Varoš je općina koja prednjači u angažovanjima da njenim žiteljima bude bolje i da im se omoguće uslovi da, za početak, pristojno žive. Imam argumenata da branim ovaj stav i da se u ovom slučaju ne slažem sa anketiranim Novovarošanima. Činjenično stanje je takvo da su mještani rubnih djelova grada i prigradskih naselja – Vionika, dela Branoševca, Petlovca, Ražišta, Šanca, do prije nekoliko godina živjeli bukvalno u blatu, bez asfalta, vode, kanalizacije, rasvjete. Prioritet ovoj vlasti je bio da se upravo tim ljudima, uglavnom pripadnicima radničke klase, omogući da žive kao sav normalan svet, jer su dovoljno pogođeni time što su mnogi od njih ostali bez posla i mogućnosti da sebi obezbijede egzistenciju. O kakvoj smo mi poljoprivredi govorili kada mještani sela nisu imali ni prilaz svojim kućama, a kamoli da razmišljaju o unapređenju proizvodnje. U posljednjih nekoliko godina je urađeno više od 50 kilometara seoskih puteva. Prvi put nakon više decenija poljoprivredna gazdinstva dobijaju subvencije, kako države, tako i iz općinskog budžeta. Da i ne pominjem realizaciju ogromnih projekata u oblasti unapređenja vodosnabdevanja, kanalizacionih sistema, rasvjete, telefonizacije. Zašto smo više od pet decenija morali da čekamo na uređenje gradskog jezgra i izgradnju glavne ulice i kako to da je rekonstruiramo u uslovima najveće krize? Do skoro u našem gradu nismo imali ni adekvatnu fiskulturnu salu, a danas imamo sportsku dvoranu koja zadovoljava potrebe đaka i sportista. Nemam ništa protiv ni da povedemo polemiku i sa medijima i sa građanima kako je stanje u funkcionisanju javnih preduzeća. Prvi put se može reći da ovdašnje Komunalno preduzeće posluje bez gubitaka. Prisjetimo se u kakvom stanju su bili objekti i oprema u novovaroškom Domu zdravlja. Kvalitet usluga je podignut na zadovoljavajući nivo, medicinska aparatura obnovljena, a dobili smo i koronarnu jedinicu. Značajni projekti su realizirati i u oblastima školstva i turizma, te kako se na osnovu svega ovoga što sam rekao i drugih stvari, može izvesti zaključak da općina nazaduje ili stagnira.

Kad već pominjete turizam, sve češće se mogu čuti primedbe građana da se o toj oblasti samo priča, a nedovoljno radi, a novoizgrađenju žičaru, u koju je uloženo oko 180 miliona dinara, smatraju promašenom investicijom.

– A o kakvom se to turizmu ranije govorilo kada općina decenijama nije uspela da donese nikakve planske akte i strateške dokumente vezane za ovu oblast, a i da ne govorimo o proširenju smještajnih kapaciteta i izgradnji potrebne infrastrukture. Izgradnja žičare, odgovorno tvrdim, nije propala investicija, već jedan od preduslova da se turizam pokrene sa mrtve tačke i retoričkih floskula. To što ona još uvijek ne radi, ne znači da neće. Biće u punoj funkciji naredne zimske sezone, jer je, zbog nedostatka snijega, neophodno da do kraja ove godine realiziramo projekat osnježavanja staze i za to su nam potrebna sredstva od oko 50 miliona dinara.

Kako komentarišete navode iz istraživanja CESID-a da čak 71 odsto građana uopće ne zna šta su prioriteti u razvoju naše općine ?

– To je posljedica nedovoljne informisanosti građana o radu lokalne samouprave. Biću otvoren – najmanje smo uradili na polju informiranja i za to sebe smatram najodgovornijim. Prosto je nevjerovatno da se u ovako maloj općini toliko toga uradilo, a da se o tome tako malo zna. Demokratskoj stranci, kojoj pripadam, često se zamijera da sve što uradi dobro promoviramo i marketinški „upakuje“. Mi smo, ovdje, zajedno sa koalicijom, možda najbolji primjer da to baš i nije tako. Ali, smatrao sam da je u ovim teškim vremenima degutantno prikupljati političke poene ličnom i promocijom lokalne vlasti u cjelini.

Ekonomsku situaciju u našoj općini građani ocjenjuju kao veoma lošu, a obeshrabrujući je i podatak o životnom standardu, koji govori da čak 61 odsto naših žitelja živi lošije nego prije pet godina, a da 16 odsto ispitanika tvrdi da nema novca ni za hranu. Šta će općina preduzeti da se ovako nepovoljna slika popravi?

– Dužni smo da pružimo pomoć našim socijalno najugroženijim sugrađanima i to radimo u skladu sa mogućnostima. Iz općinskog budžeta, značajna sredstva izdvajamo za ove namjene, ali je to, čini se, kao kap u moru. Više od pet miliona dinara je tokom prošle godine opredijeljeno za jednokratne novčane pomoći najsiromašnijima, pokušavamo da pomognemo i porodicama tako što za svako novorođenče iz gradske kase dodijelimo po 15.000 dinara, ali svjesni smo da sve to nije dovoljno. Ni najmanje nismo autistični na ogromne finansijske probleme naših građana i u narednom periodu ćemo izdvojiti dodatna finansijska sredstva za ovu kategoriju stanovništva.

Izvor: Danas.rs


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.