Okrugli sto u povodu 150 godina od progona Bošnjaka iz Kneževine Srbije

0
34

BiH – U prisustvu velikog broja gostiju iz javnog, vjerskog, kulturnog i političkog života u Bosanskom Šamcu 04.07.2012. godine je održan okrugli sto pod nazivom „150 GODINA OD DOSELJAVANJA MUSLIMANA IZ KNEŽEVINE SRBIJE U SJEVEROISTOČNU BOSNU“.

Okrugli sto je održan u organizaciji Orijentalnog instituta i Instituta za historiju iz Srajeva. Pored eminentnih stručnjaka i doktora znanosti kako domaćih, tako i iz drugih zemalje (Turske, Crne Gore) skupu su prisustvovali i muftija tuzlanski mr. Husein ef. Kavazović, glavni imam iz Tuzle dr. Amir ef.Karić, glavni imam iz Orašja prof. Salim ef. Kanlić, glavni imam iz Bosanskog Šamca prof. Safet ef. Karahmetović, glavni imam iz Odžaka Fahrudin ef. Mujanović, glavni imam iz Gradačca mr. Nusret ef. Kurjaković kao i načelnici iz okolnih općina i sjeveroistočne Bosne. Na samom početku pozdravnu riječ i riječi dobrodošlice je uputio dr. Aladin Husić, direktor Orijentalnog instituta iz Sarajeva, a nakon njega se prisutnima obratio i Federalni ministar kulture g. Salmir Kaplan.

Izlaganja su bila podijeljena u tri sesije, a nakon svake je bilo moguće postaviti pitanje ili otvoriti raspravu.

U prvom dijelu svoja izlaganja su iznijeli sljedeća četiri izlagača.

Osman Lavić ispred Gazi Husrev-begove biblioteke iz Sarajevo je govorio na temu „Orijentalno-islamska rukopisna baština Beograda u 18. i prvoj polovini 19. stoljeća“. Zanimljiv podatak možda jeste da je u to vrijeme u Beogradu na 33 stanovnika bilo jedno djelo, ali koje je prepisano. Na ovaj broj djela treba dodati i djela koja su već postojala, ali i donijeta sa strane, što znači da je broj djela bio puno veći.

Drugi izlagač na skupu je bio dr. Safet Bandžović (Institut za istoriju iz Sarajeva) na temu „Deosmanizacija Smederevskog sandžaka i muhadžirski pokreti ka Bosanskom ejaletu 1804-1867“ Dr. Bandžović je trenutno jedan od najboljih poznavalaca, sa našeg područja, migracija koje su se dešavale muslimanima u ovome periodu i prisutnima je pokušao približiti situaciju, vrijeme i prilike, kao i razloge zbog kojih su se dešavale migracije muslimana s ovih prostora.

Nakon gornjeg izlaganja prisutnima je iznio svoje izlaganje i dr. Emir Ramić iz Brčkog na temu „Upravno-administrativna organizacija Zvorničkog sandžaka i migracije muslimanskog stanovništva u vrijeme srpskih ustanaka“. On je pokušao da pojasni kakva je bila upravna i administrativna organizacija tadašnjeg Zvorničkog sandžaka.

Na kraju prvoga dijela se posljednji obratio Adnan Kadrić s temom „Nahije (Kasabe) Gornja i Donja Azizija u kadiluku Gradačačkom (1868-1878)“. Ovaj učesnik se najviše osvrnuo na administrativne podatke iz toga vremena.

U drugom dijelu izlaganja prisutnima se prvi obratio prof. dr. Galib Šljivo iz Orašja s temom „Naseljavanje muslimanskih prognanika iz Kneževine Srbije u izvještajima stranih predstavnika iz Ejaleta Bosna“. Prof. dr. Galib Šljivo je održao jedno zanimljivo predavanje s obzirom da se u svom radu i istraživanjima mnogo koristi stranim izvorima i izvještajima, a pogotovo s njemačkog jezika i iz tadašnje Austro-Ugarske.

Nakon tog izlaganja, svoje izlaganje je iznio i dr. Edin Radušić s Filozofskog fakulteta iz Sarajeva na temu „Britansko viđenje naseljavanja muslimanskih prognanika iz Srbije“. Prema riječima uvaženog izlagača, koji se nadao da će imati veliki izvor informacija s obzirom na izvještaje koji su upućivani u svoje zemlje od njihovih predstavnika, ostao je iznenađen da su ti izvještaji često bili vrlo šturi i kako je on naveo dosta hladni i bez emocija.

U trećem izlaganju drugoga dijela obratio se Orijentalnog instituta iz Sarajeva dr. Aladin Husić. Njegova tema je bila „ O događajima u Srbiji u 19. stoljeću iz perspektive Rašid-beja Beograđanina“. Zanimljivo je da je Rašid-bej Beograđanin zapisivao pojedine događaje, da bi u Istambulu 1874. godine bila objavljena njegova knjiga pod naslovom „Istorija čudnovatih događaja u Beogradu i Srbiji“. Djelo obuhvata događaje iz perioda od 1804. do 1848. godine.

Na kraju drugoga dijela riječ je imao mr. Nusret ef. Kurjaković, glavni imam Medžlisa islamske zajednice Gradačac. On je govorio na temu „Organizacija vjerskog života muslimana u Bosanskom Šamcu (1863.1878)“. Prema njegovim riječima muhadžiri su se doselili na područja gdje je vjerski život bio razvijen (Gradačac), ali da su i oni sami imali bogat i razvijen vjerski život. To govori i podatak da su sami muhadžiri imali potreban vjerski kadar među njima samima(hafizi, efendije, hadžije itd.) i da im za dugo vremena nisu trebale osobe iz drugih krajeva po pitanju vjerskog života.

U trećem dijelu riječ su imali gosti iz drugih zemalja, odnosno iz Republike Turske.

Prva se obratila dr. Hatidže Oruč sa Fakulteta za jezik, historiju i geografiju Univerziteta u Ankari. Njena tema je bila „ Iseljavanje muslimanskog stanovništva iz Srbije prema arhivskim dokumentima (1860.-tih godina)“. Dr. Hatidže je navela veliki broj arhivskih podataka u svome izlaganju, kao i činjenicu da u arhivima u Tursko postoji veliki broj dokumenata iz ovoga perioda. Moglo bi se kazati da postoje izvještaji i dokumenti, pa skoro za svaki dan iz tog perioda, koji svjedoče šta se sve tada dešavalo.

Druga gošća iz Turske dr. Ajše Zišan Firat sa Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Istambulu, održale je izlaganje na temu „Odjeci iseljavanja muslimana iz Srbije nakon konferencije u Kanlidži u Osmanskoj štampi“. Izlaganjem ove teme dr. Ajše je pokušala približiti i prikazati koji su to bili sve štampani listovi u to vrijeme, koji su izlazili u Osmanskom carstvu, kao i to koliko su iseljavanja muslimana iz tadašnje Kneževine Srbije bila aktuelna na prostoru Carstva i koliko im se posvetilo pažnje u tadašnjim štampanim medijima.

Posljednje predavanje je održao mr. H. Yildirim Aganoglu iz Arhiva predsjedništva Vlade iz Istambula. Njegova tema je bila „Opće karakteristike iseljavanja sa Balkana u Tursku. Izlagač je u svom izlaganju prisutnima ponudio činjenice i opće karakteristike iseljavanja, odnosno iz kojih sve krajeva i kojih godina su se dešavala doseljavanja u Tursku.

Okrugli sto je samo otvorio temu i pitanje protjerivanja muslimana iz tadašnje Kneževine Srbije, a pokazao i pružio priliku da se o ovome govori otvoreno i objektivno u budućnosti. U jesen ove godine se također priprema centralna manifestacija, povodom ovih događaja, u Orašju. Po ovom pitanju Orašje je zanimljivo, jer je jedino mjesto nakon 150 od protjerivanja i doseljavanja muslimana, koje ovaj put nije bilo protjerano. Uspjeli su ostati svoji na svome, sačuvati i odbraniti, sada jedinu autentičnu sultansku „Azizija“ džamiju iz tog perioda. Također, pored drugih raznih vjersko-kulturnih manifestacija u Orašju se priprema i naučni skup na ovu temu, koji će trajati dva dana i na kojem će učestvovati 15 stručnjaka iz ove oblasti kako iz naše zemlje, tako i iz regiona i drugih zemalja. Naučni skup bi trebao uroditi i plodom gdje bi se objedinili svi referati izlagača i gdje bi bio publikovan zbornik radova za širu populaciju.

Izvor: Rijaset.ba


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.