Održan Međunarodni naučni skup o djelu Ćamila Sijarića

0
0

skupBijelo Polje – U okviru obilježavanja stogodišnjice rođenja Ćamila Sijarića, jednog od najznačajnijih pisaca južnoslovenskih prostora, Javna ustanova “Ratkovićeve večeri poezije” u saradnji sa Ministarstvom kulture Crne Gore, Opštinom Bijelo Polje, Centrom za razvoj i očuvanje kulture manjina Crne Gore i Muzejom književnosti grada Sarajeva, održala je naučni skup o književnom djelu ovog pisca na kojem je učestvovali dvadesetak najznačajnijih književnika, književnih kritičara i univerzitetskih profesora iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.

Učesnike skupa pozdravio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić, a direktor JU Ratkovićeve večeri poezije Abaz Dizdarević je istakao da je ovaj naučni skup kruna svih aktivnosti koje su bile organizovane tokom godine, posvećene Sijariću.
– Osim naučnog skupa, otvorena je izložba fotografija koje govore o životnom putu i djelu ovog značajnog autora u saradnji sa Muzejom književnosti grada Sarajeva, a takođe prikazan i dokumentarni film „Bajkoviti pripovjedač Ćamil Sijarić“ u korpodukciji Televizije Crne Gore i Centra za razvoj i očuvanje kulture manjina. Učesnici skupa, kćerka i sin Ćamila Sijarića, Olana i Faruk i naši gosti obišli su rodnu kuću velikog pisca, udahnuli vazduh šipovački, pili vode s Ćamilove česme, a onda su Abdulah Sidran i Sinan Gudžević održali besjede o Ćamilu Sijariću u biblioteci u Godijevu, koja nosi ime pisca. Druge večeri, upriličili smo „Veče sa Abdulahom Sidranom i Sinanom Gudževićem”, kazao je Dizdarević, najavljujući štampanje zbornika radova sa skupa koji će predstavljati još jedan korak u smislu obilježavanja ovog jubileja.

Profesor doktor Dobrivoje Stanojević ističe da djelo, pogotovo poezija Ćamila Sijarića živi u znaku neprestanog preispitivanja paradoksalnosti prošlih vremena, bivših ljudi i vjerovanja.

– Ćamil Sijarić prolaznost doživljava kao vrstu nenametljivog alegorijskog nesaglasja sa stvarnim događajima i pojavama. Čestim prilozima za vrijeme i brižljivo odabranim atributima ukazuje se u Sijarićevoj poeziji na pogubnu izdvojenost osjetljivog pojedinca. Razdaljina između živih i mrtvih često se podudara sa jednostavnom nemogućnošću postojanja i nemogućnom postojanošću jednostavnosti. Nestajanje jedne osobe jeste ponovo rađanje u jeziku. Do složene jednostavnosti nestajanja, prepoznatljivo sijarićke teško se dospijeva. Čitav Sijarićev platonizam djeluje kao sjećanje koje je senka prvobitne ideje. Pjesnik bez zamki logičkog apriorizma prenosi neprenosive znake svoga iskustva uspijevajući da tako dopre do dublje stvarnosti. Sijarićeva pjesma, stoga, jeste i lijek za život i čiplićevski lijek od smrti. Prošlost postaje vječito pokretna sadašnjost prelazeći u svevremenost na ovim obesprostranjenim prostorima. Od očajne nade do nadajućeg očaja. Pred aluzivnom magijom ove poezije čitalac je često nemoćan. Tad treba da zaćuti. Nastaće, možda, neizvjesna divota, istakao je prof. dr Stanojević, a književnik Bogić Rakočević je dodao da djela Ćamila Sijarića doživljavaju određenu revitalizaciju kada je riječ o Crnoj Gori i BiH jer su kako je naveo, njegova djela sve više prisutna u školskim lektirama u obje zemlje. – Djelo Ćamila Sijarića nadrasta sve podjele i lokalizme. Riječ je o piscu koji je zadužio ove prostore i koji može biti sjajna spona i veza između Crne Gore i BiH, tim prije što je on kao književnik ostvaren u BiH gdje je i živio poslije rata, ali sa druge strane sve njegove književne inicijacije i njegove teme potiču sa prostora Crne Gore. Ono što nadrasta vrijeme, prije svega sve političke nedoumice koje su se događale na ovim prostorima, jeste upravo snaga Sijarićevog djela, koja se ogleda u jednom originalnom jeziku i motivima u književnim djelima koje je on uzeo iz njegovog Bihora, uvodeći te fantastične krajeve i ljude u književnost čime je napravio veliki iskorak, istakao je Rakočević.

Doktorantkinja na Beogradskom univerzitetu na temu „Romani Ćamila Sijarića između tradicionalnog i modernog” mr Nadija Rebronja, govoreći o Sijarićevim romanima “Mojkovačka bitka” i “Raška zemlja Rascija” kaže da u ovim djelima Sijarić upostavlja drugačiji odnos prema tradicionalnoj kulturi i istoriji u odnosu na ostale romane.

– Iako i ovde on, u istorijskom  kontekstu posmatra, prije svega, ljude i gradi kompleksne likove, istorijski događaji i detalji vezani za njih imaju veću ulogu u ovim romanima, kako u karakterizaciji likova tako i u građenju radnje. Ipak, i u ovim romanima se mogu pronaći primeri tradicionalnih predstava i vjerovanja, kao i religijskih motiva. Oba romana se bave individuama zatočenim u istorijskim ratnim okolnostima, u kojim ne uspijevaju da se ostvare kao jedinke. U romanu Mojkovačka bitka,Radič je od učitelja pretvoren u vojskovođu, i svoju težnju da ostvari ljubav sasvim je izgubio. U romanu Raška zemlja Rascija, motivom prvog čovjeka, koji postoji u svim monoteističkim religijama, likovi su svedeni na ogoljeno, suštinsko i iskonsko ljudsko, pa tako roman izražava opšteljudsku poruku o besmislu rata i suštinskoj jednakosti ljudi koji se u ratovima sukobljavaju, istakla je mr Rebronja.

 

 


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.