Obnovljena i otvorena Altun-alem džamija u Novom Pazaru

0
133

Novi Pazar – Altun-alem džamija u Novom Pazaru, simbol odbrane i očuvanja Islamske zajednice, kao i simbol snage i odlučnosti muslimana da ustraju u odbrani svoje vjere, identiteta, džamija i vakufa, svečano je otvorena za obavljanje namaza nakon detaljne restauracije u subotu 30. jula 2011. godine.

Restauriranje i obnova Altun-alem džamije započeta je 2007. godine i vjerovatno bi znatno prije bilo završeno da se nije desio organizovani napad na ovu džamiju, vjernike i radnike koji su je restaurirali 16. novembra 2007. godine od strane onih koji se nisu libili da napadnu na islam, Islamsku zajednicu i vakufsku imovinu. Pored Mešihata Islamske zajednice i džematlija obnovu ove džamije su pomogli i Latif Ljajić iz Istanbula koji je donirao tepihe za Altun alem džamiju, Ferid Šehović je donirao luster a Ejup Ramović iz Novog Pazara je donirao ozvučenja za Altun alem džamiju.

Prilikom svečanog otvaranja restaurirane Altun-alem džamije promovisan je i nedavno osnovani Islamski kulturni centar „Altun-alem“ koji će se baviti očuvanjem nacionalne kulture i baštine muslimana kroz muzej koji će biti osnovan u sklopu ovog Kulturnog centra, kao i sakupljanjem prijašnjih rukopisa i drevnih kitaba i njihovim proučavanjem i publikovanjem.

Na svečanosti povodom otvaranja Altun-alem džamije i Islamskog kulturnog centra bila je brojna delegacija Islamske zajednice u Srbiji na čelu sa glavnim muftijom Muamer ef. Zukorlićem, ulema, imami i glavni imami, predstavnici političkih partija i javnog i kulturnog života, predsjednik BNV-a prof.dr. Mevlud Dudić, kao i brojni gosti iz Bosne i Hercegovine, Turske i delegacije iz sandžačke dijaspore u svijetu.

Program je otpočeo učenjem ajeta iz Kur'ana Časnog kojeje proučio direktor Škole Kur'ana Časnog hafiz irfan ef. Malić.

U najtežim godinama za Islamsku zajednicu i muslimane u Sandžaku, imami su bili značajan faktor očuvanja Islamske zajednice pa je čast da se prvi obrati prisutnima na svečanosti pripala predsjedniku Medžlisa IZ Novi Pazar Seadu ef. Šaćiroviću koji je u svojem obraćanju istakao značaj Altun-alem džamije i u društvenom i u simboličkom smislu kao i njen istorijat i obrazovnu dimenziju koju je ona imala kroz vijekove. Efendija Šaćirović je istakao da je ova džamija proglašena za spomenik kulture od od najvećeg značaja ali da vlast ne vodi brigu o tako značajnim objektima:

„Kada dolazite u Novi Pazar iz bilo kojeg pravca nećete naći nikakav znak koji pokazuje pravac kretanja ka ovom spomeniku kulture od najvećeg značaja, ali ćete vidjeti upadljive znakove koji pokazuju pravac kretanja ka Petrovoj crkvi, Manastiru Sopoćani i manastiru Đurđevi stupovi. Lično sam se u svojstvu predsjednika Medžlisa obraćao lokalnim vlastima da postave znakove koji će pokazivati pravac kretanja ka značajnim spomenicima islamske kulture. Nikad nisu pozitivno odgovorili. Ni juče Suljovi, ni danas Rasimovi. Eto koliko vlast vodi brigu o spomeniku kulture od najvećeg značaja kad nisu spremni ni ovo malo za njega učiniti.“ – rekao je između ostalog efendija Šaćirović.

Bošnjaci su svoj identitet izgradili na vjerskim osnovama, ali su gajili i bošnjačku tradiciju a BNV je jedna od institucija koja doprinosi očuvanju, afirmaciji i njegovanju identiteta Bošnjaka. Predsjednik BNV-a prof.dr. Mevlud Dudić je u svojem obraćanju objasnio ulogu i značaj mekteba koji se nalazi u haremu Altun-alem džamije. Kada je vakif Muslehudin Abdul-Gani početkom 16. vijeka sagradio džamiju, u njenom haremu je sagradio i mekteb koji je prema svim historičarima imao veliki značaj za obrazovno-naučni život u ovom dijelu carstva, a bio je organizovan po principu današnjih univerziteta sa četiri sunufa-katedre na kojima su predavanja držali mualimi i kalfe (profesori i asistenti).

„Period napajanja znanjem iz ovog mekteba trajao je do 1912. godine. Drugi period traje od tada pa do današnjih dana i to je mračno doba. Otimani su, rušeni i zloupotrebljavani vakufi. Uvjeren sam da od danas počinje treća etapa i za ovaj vakuf Altun-alem džamije, a i za sve ostale vakufe u Novom Pazaru. Vjerujem da dok je i jednog muslimana ovdje u Novom pazaru, a i šire, mi ćemo braniti svojim životima naše vakufe. Tamo gdje se ne poštuje zakonska regulativa ništa drugo nam ne preostaje osim da se sami pobrinemo za sebe i za svoju budućnost. Tamo gdje nestane vakufa, muslimani su osuđeni da nestanu sa tih prostora. U oči ramazana ulazimo sa obnovljenim mektebom Altun-alem džamije koji će biti Kulturni centar ove džamije.i uvjeren sam da će ovaj vakuf obezbijediti opstanak muslimana na ovim prostorima.“ – rekao je profesor Dudić.

Islamska zajednica je osnovala islamski kulturni centar „Altun-alem“ kako bi zaštitila preostale objekte kulture muslimana kao i izuzetno kulturno blago sačinjeno od rukopisa starih kitaba. Prvi direktor Islamskog kulturnog centra dr. Hajrudin Balić je u svojem obraćanju prisutnima istakao značaj formiranja jedne ovakve institucije koja će se nakon stogodišnje neizvjesnosti za opstankom muslimana na ovim prostorima postarati da prikupi i sačuva islamsko kulturno nasljeđe i na taj način nagovijesti spokoj i izvjesniju budućnost i bolji život.

„Mnogi objekti islamske kulture kao i eksponati i stari spisi neprocenjive  kulturološke vrijednosti danas propadaju i vremenom im se gubi svaki trag. Nastojat ćemo da Islamski kulturni centar bude mjesto okupljanja znalaca, ljubitelja kulture i tradicije. Ljubitelja pisane riječi i drugih vidova umjetničkog izražavanja. IKC će se između ostalog baviti sakupljanjem prijašnjih rukopisa i drevnih kitaba, njihovom katalogizacijom, proučavanjem i adekvatnim čuvanjem. Osnivanjem muzeja društvo će dobiti instituciju koja će doprinijeti očuvanju antikviteta islamske i predislamske bošnjačke kulture. IKC će uspostaviti saradnju sa institucijama srodne delatnosti u zemlji i inostranstvu, a saradnja će biti ponuđena i ustanovama drugih vjerskih zajednica u Srbiji.“ – rekao je Blić.

Na kraju se prisutnima obratio i glavni muftija Muamer ef. Zukorlić koji se na početku zahvalio Allahu dž.š. na blagodatima, kao i na svijesti koju muslimani imaju o relativnosti i prolaznosti dunjaluka i vječnosti ahireta. Mufrtija je istakao da je ovo poseban trenutak radosti i odgovornosti i da je velika čast biti ovog dana u haremu Altun-alem džamije.

„Pripadnici islama trebaju biti kao džamijeske munare, koje dostojanstveno, elegantno i nenapasno, pomalo se njišući pod vjetrovima, ali nikako se ne savijajući opstaju. Baš kako su opstale munare ovoga grada, munare Sandžaka, i opstale su i nestale su u mjeri i u broju u kojem smo mi opstali i nestali. Ove munare koje su opstale su pokazale još veću čvrstinu jer su postale svjesne da moraju preuzeti ulogu i svih onih drugih munara koje su nestale. Moraju preuzeti i njihov emanet, moraju preuzeti odgovornost. Nećemo se zadovoljiti dok svaka naša mahala ne bude imala svoju džamiju, jer svaka mahala ima pravo na svjetlo, ali isto tako se nećemo zadovoljiti dok nam džamije na sabahu ne budu pune kao na džumi. To će biti znak naše pobjede i našeg potpunog uspjeha.“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je dalje podsjetio da je prije četiri godine kada je krenula agresija na Islamsku zajednicu rekao da će Islamska zajednica odgovoriti progresivno, akcijom i prosperitetom.

„Izgledalo je da smo ostali sami, a samo jedan saveznik je ostao na našoj strani. Jedan Jedini, ali veći, jači, moćniji, Onaj protiv koga ne mogu nikakve alijanse i saveznici. Naš današnji susret ima jedan smisao, Njemu Uzvišenome zahvaliti. Prihvatanje Allaha dž.š. za Gospodara na ovome svijetu znači stalni sukob sa svijetom faraona, onih koji pokušavaju zauzeti mjesto Gospodara. A stvorenja ne mogu biti Gospodari jer su isti kao mi i ne zaslužuju da im se pokoravamo, i samo neznalice koje sebe ne poštuju, samo oni koji zaboravljaju da nas je Allah stvorio uspravnim, samo oni mogu da se pokore firaunu i firaunima. Firauni su opasnost za našu ljudskost i našu slobodu i zato nas kur'an uči kako da se odbranimo i prvi način jeste da ih negiramo, da ih ne prihvatimo. Ova naša četvorogodišnja borba je pokazala da od njih nema ništa. Oni su krenuli u bitku za koju su mislili da je unaprijed dobijena, a nije zato što je Jedan Jedini bio na našoj strani.“

Muftija je zatim govorio da je Altun-alem džamija obnovljena u punom sjaju, ali da se ona ne može obnoviti ni za godinu ni za duže vrijeme, već se ona mora baštiniti i odgajati.

„Ona se mora njiviti i nekoliko narednih godina će se Islamski kulturni centar koji ovdje nastaje morati brinuti o njoj sa pažnjom, sa ljubavlju jer ona to zaslužuje. Ova džamija je svjedok naše tradicije i naših korijena ovdje. Susret vjere i kulture. Proteklo stoljeće je bio pokušaj da se naša vjera odvoji od svih drugih segmenata života. Ali to nije islam. Islam je potpuni spoj, potpuna ravnoteža svih segmenata života. Sa agresijom na Islamsku zajednicu paralelno su išle agresije na našu kulturu. Propali stogodišnji pokušaj kompleksiranja i frustriranja muslimana, Bošnjaka, na način da je kulturno sve što nije muslimansko, a nekulturno sve što je naše. To nam je rađeno u školama, to nam je rađeno namedijima, svaka riječ, svaka vrijednost, svako ime, koji su pripadali našoj kulturi i tradiciji, predstavljani su kao strani.“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je majku koja se brine za svoje dijete bez ikakvog interesa istako kao simbol tradicije Bošnjaka i naglasio da onaj ko poštuje majku poštuje i sebe, i svoju vjeru i svoje džamije i svoju kulturu.

„Kada se to poštuje onda nikakve kulturne, policijske, političke, medijske i druge agresije ne mogu da probiju opnu čovjekovog duhovnog i moralnog identiteta. A zbog ovih vrijednosti nam treba Islamski kulturni centar. Da bi baštinio to. Da bi radio na oživljavanju, očuvanju i afirmaciji ovih vrijednosti jer smo nažalost još u poziciji da institucije koje plaća ovaj narod rade protiv ovoga naroda. To je sudbina ovog dijela naše istorije, ali svu tu stogodišnju patnju nemojte doživljavati kao nesreću. Doživite je kao pobjedu, jer to izdržati znači pobijediti. Taj put, ni kada potpuno pobijedimo neće biti završen. Jer beskrajnost tog puta nas tera na stalno usavršavanje, i stalno nam gomila energiju da težimo potpunoj perfekciji. Zato moramo osvježiti našu svijest o tome šta su naše stvarne institucije koje neprijatelj nije uspio da nam razori. Naše stvarne institucije su vjera, majka i džamija. Sve drugo su okupirali i oteli nam ma koje ljude dovodili na čelo tih institucija i ma koje programe nam predstavljali. To nije naše zato što radi protiv nas. Dokle god radi protiv nas, ma kojoj partiji pripadalo, ma kako se zvao direktor te ustanove, ona nije muslimanska ni bošnjačka, i to je vrlo jednostavna mjera. Nismo više u poziciji da moramo bučno i burno reagovati, jer su i oni pri kraju, ishalili, nemaju snage. Zato sada ulazimo u jednu drugu fazu, u fazu prefinjenosti i jačanja naših stvarnih potencijala, a naš potencijal je čovjek, musliman, Bošnjak. Kad imate čovjeka možete napraviti institucije kakve hoćete. To je uloga džamije i zato vam ostavljam u emanet da ovaj ramazan za to iskoristimo. Da naše duše natopimo vjerom. Da ojačamo sebe. Da postimo onako kako to od nas Allah dž.š. traži, a to znači radi njega. Treba nam post propisan od jela i pića, ali isto tako i post od ružnih misli, post od ružnoga jezika, post od suvišne priče. Ramazan je prilika da svoje resurse energije, imana i morala obnovimo. To ćemo učiniti u džamiji na pet vakata namaza. Iskoristimo tu priliku jer je to faza našega napretka, sada nam trebaju fini radovi, a fini radovi se rade pažljivo. Svi naši projekti će pobijediti ukoliko u svakom sandžačkom, bošnjačkom, muslimanskom čovjeku budemo imali te ciljeve. Oni se čude odakle nam snage a zaboravljaju ko je na našoj strani. Ono što me čini jako radosnim i ponosnim jeste svijest ovoga naroda. Ovaj narod je stogodišnja kušnja i patnja naučila da bude oštroumniji no svi Beogradi i svi centri, i sve njihove akademije koje misle da jako pametne projekte i zamke snuju. To je naša šansa i to je naša budućnost. Naš moral ćemo osvježiti u našim džamijama. Našu kulturu uz naše džamije u našim kulturnim institucijama, a našu privredu poštenim domaćinskim radom. Siguran sam da kada u našim džamijama, na našim univerzitetima odgojimo generaciju koja će vlast doživljavati kao emanet a ne kao privilegiju da se obogate za te četiri godine, na toj platformi nema nikakvih problema. Nemoj da brinete, to vam Allah dž.š. poručuje. Vi ćete biti pobjednici ako budete istinski vjernici.“

Na kraju je Glavni muftija iskoristio priliku da prisutnima mubarekliše ramazan a Nedžad efendija Hasanović je proučio dovu za novi hairli početak.

Nakon podnevskog ezana prisutni su uz tekbire ušli u Altun-alem džamiju i klanjali podne namaz, a podne namaz je predvodio glavni muftija Muamer ef. Zukorlić.

Izvor: Mesihat.org


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.