Tako se nadugo i naširoko pisalo o tome ko su likovi o kojima se u pjesmi pjeva, gdje je pjesma nastala, je li je Fortis zapisao ili dobio zapisanu, ko je pjesmu spjevao, šta znači sintagma uboške haljine, kakav je to stid Hasanaginicin, čija je balada Hasanaginica… Ovo posljednje pitanje otvara još jedno drugo, sasvim blizu prethodnom: na kome je jeziku spjevana Hasanaginica?
Ne želim da ovo pitanje izaziva konotacije slične onima koje su pratile rasprave uz pitanje: čija je balada Hasanaginica?, ali želim ukazati na neke neprihvatljive stavove koji se spominju u raspravama o jeziku balade.
Vuk je Hasanaginicu smatrao srpskom pjesmom jer je srpskim jezikom smatrao sve što je štokavsko narječje. Hrvatski naučnici smatraju da je balada Hasanaginica nastala na hrvatskom jeziku. Tako, naprimjer, Iva Lukežić u svome radu Dijalektološko čitanje Fortisove “Asanaginice ” piše:
Hrvatska pučka balada o plemenitoj Asanaginici nije do danas argumentirano pročitana (transkribirana) kao hrvatski tekst, kako bi nalagala njezina ukupna logika te:
Naime, pjesma je u izvorniku iz 1774. godine predočena hrvatskim jezikom na latinici grafijsko-ortografijsko- ga uzusa kakav se primjenjivao u južnoj Hrvatskoj u drugoj polovini 18. stoljeća. U izvorniku je usporedo s njome predočen i Fortisov prijevod pjesme s hrvatskoga na talijanski jezik.
Da bi bilo jasnije otkuda problem u vezi s jezikom balade Hasanaginica, neophodno je vidjeti šta o tome kaže sam Fortis. U poglavlju svoje knjige u kojemu govori o glazbi, pjesništvu, plesovima i igrama Morlaka Fortis piše:
Preveo sam na italijanski nekoliko morlačkih junačkih pjesama, a jednu od njih, koja mi se čini da je u isto vrijeme dobro sročena i zanimljiva, dodat ću ovome svome dugom pripovijedanju. (…) Ilirski tekst što ćete ga naći poslije moga prijevoda omogućit će vam da prosudite koliko bi bio zgodan da posluži za glazbu i pjesništvo ovaj veoma zvučan i skladan jezik koji su gotovo posve zapustili čak i obrazovani narodi koji njime govore. Ovidije, dok je živio među Slavenima na Crnome moru, udostojao se pokazati svoj pjesnički dar pišući stihove na njihovu jeziku, te je za njih dobio hvale i pljesak tih divljaka, premda se poslije, kada ga je obuzeo rimski ponos, sramio što je oskvrnuo latinski metar. Grad Dubrovnik dao je mnoge vrsne pjesnike pa i pjesnikinje ilirskoga jezika, među kojima je najslavniji Ivan Gundulić. Ni drugi primorski i otočni gradovi Dalmacije nisu njima oskudijevali, ali prečesti talijanizmi što su se uvukli u njihova narječja mnogo su promijenili starinsku jednostavnost toga jezika. Njegovi poznavatelji (s najučenijim od njih, a to je arhiđakon Matej Sović iz Osora, vodio sam veoma duge rasprave o ovoj pojedinosti) nalaze da je morlački govor jednako tako barbarski i prepun tuđih riječi i izraza. U svakom slučaju, bosanski, kojim govore Morlaci u unutrašnjosti, mojem je uhu skladniji nego ilirski u Primorju; ovo ne smiju uzeti za zlo primorski Dalmatinci, jer moje je uho daleko od toga da bi polagalo pravo na to da upućeno presuđuje u ovakvoj stvari.
Iz ovoga citata jasne su sljedeće Fortisove napomene:
– Fortis je preveo na italijanski nekoliko morlačkih junačkih pjesama, a jednu od njih dodat će svome dugom pripovijedanju;
– pjesma koja je dodana je Hasanaginica;
– tekst Fortisove Hasanaginice je na ilirskom;
– ilirski je veoma zvučan i skladan jezik koji su gotovo posve zapustili čak i obrazovani narodi koji njime govore;
– grad Dubrovnik dao je mnoge vrsne pjesnike pa i pjesnikinje ilirskoga jezika, među kojima je najslavniji Ivan Gundulić;
– ni drugi primorski i otočni gradovi Dalmacije nisu oskudijevali ilirskim pjesnicima, ali prečesti talijanizmi što su se uvukli u njihova narječja mnogo su promijenili starinsku jednostavnost toga jezika;
– poznavatelji ilirskog jezika nalaze da je morlački govor jednako tako barbarski i prepun tuđih riječi i izraza (kao i ilirski, nap. R. B.);
– najučeniji od poznavatelja ilirskog jezika je arhiđakon Matej Sović iz Osora;
– Fortis je sa Sovićem vodio veoma duge rasprave o ovoj pojedinosti (o morlačkom i ilirskom govoru, nap. R. B.);
– bosanski, kojim govore Morlaci u unutrašnjosti, Fortisovu je uhu skladniji nego ilirski u Primorju;
– Fortis napominje da prethodno njegovo mišljenje “ne smiju uzeti za zlo primorski Dalmatinci, jer moje je uho daleko od toga da bi polagalo pravo na to da upućeno presuđuje u ovakvoj stvari”.
Za razrješenje problematike u vezi s pitanjem jezika Hasanaginice iz ovih su Fortisovih napomena važne sljedeće pojedinosti:
– Hasanaginica je morlačka pjesma;
– Fortisov zapis Hasanaginice u njegovoj je knjizi na ilirskom jeziku;
– Morlaci u unutrašnjosti govore bosanskim (jezikom);
– bosanski, kojim govore Morlaci u unutrašnjosti, Fortisu je bio skladniji nego ilirski u Primorju.
Iz ovoga nije jasno da li je Fortis ilirski jezik i bosanski, kojim govore Morlaci u unutrašnjosti, smatrao dvama jezicima. Ne ulazeći u problematiku odnosa termina govor i jezik i shvatanja tih termina, želim pokazati da se preko prethodnih Fortisovih napomena olahko i brzo prelazilo i da su neke nejasnoće u vezi s Hasanaginicom i proizišle iz toga. Bit će najprije da je ilirski i bosanski Fortis smatrao jednim jezikom. Ovo ne treba čuditi jer je u vremenu u kome je živio Fortis, pa i ranije, bilo uobičajeno da se jezik naziva ilirskim, bosanskim, slavjanskim. Tako Dževad Jahić u svojoj knjizi Bosanski jezik u 100 pitanja i sto odgovora (Ljiljan, Sarajevo, 1999) na str. 15 piše: “Naši su slavenski preci sebe nazivali ‘Ilirima’, a svoj jezik ‘ilirskim’ (‘iliričkim’).
Još prije Fortisova vremena Matija Divković, rođen u selu Jelaške kod Olova 1563. godine, u svome Nauku krstjanskom piše: “I ovo istomači aliti privede iz jezika dijačkoga u pravi i istiniti jezik bosanski.” Navođenje naziva jezika koji je upotrebljavao Divković ovdje nije bez značaja s obzirom na to da Divkovića spominje Fortis u svome putopisu: “Priča se da su se u početku ovog stoljeća morlački pastiri mnogo bavili čitanjem debele knjige o kršćanskom, moralnom i povijesnom nauku što ju je složio neki o. Divković, a više je puta tiskana u Mlecima njihovom ćirilicom bosančicom koja se djelimično razlikuje od ruskog pisma.” Kao što se iz citata vidi, Morlaci su imali isti jezik i pismo kao i Divković.
Također prije Fortisova vremena “Jakov Mikalja (1601— 1654) u predgovoru ‘Blagu jezika slovinskogd iz 1649. kaže da je nastojao da u ovaj rječnik uvrsti ‘najodabranije riječi i najljepše narječje’; dodajući da ‘u ilirskom jeziku ima mnogo i različitih načina govora, ali svako veli da je bosanski jezik najljepši radi čega bi svi ilirski pisci morali nastojati da na njim pišu’”.
Iliričkim je svoj jezik nazivao i bosanski pisac Ivan Ančić, rođen u selu Lipi u Duvanjskom polju oko 1600-te godine.
Iz konteksta u kome Fortis spominje Ovidija i njegovo pjevanje među Slavenima na njihovu jeziku na Crnome moru, jasno je da on i ilirski smatra slavenskim jezikom, tj. da on spada u grupu slavenskih jezika, kako bismo danas kazali. U jednom dijelu teksta u kojemu govori o morlačkim pjesmama on kaže kako je vidio “gdje- kojega (Morlaka, nap. R. B.) kako plače i uzdiše na nekom mjestu koje u meni nije budilo nikakva ganuća. Vjerovatno je da je taj učinak proizvela vrijednost ilirskih riječi koje su Morlaci bolje razumjeli…”. Iz ovoga se vidi da je Fortis jezik Morlaka nazivao i ilirskim, ali je jasno da je uočavao razliku između ilirskog u Primorju i bosanskog u unutrašnjosti. Zbog toga onda ne treba čuditi ni Fortisovo navođenje bosanskog (jezika) kojim govore Morlaci u unutrašnjosti, i ilirskog, kojim se govori u Primorju. Miješanje naziva ilirski i bosanski, kao što je pokazano u prethodnom dijelu rada, nije u prošlosti bilo neuobičajeno.
Navođenje ilirskog jezika kao jezika na kojemu je pjesma zapisana (a ne ispjevana, isticanje i napomena R. B.) može pokazati put rješenja nekih jezičkih pitanja iz Hasanaginice. To je prije svega pitanje zamjene jata, koje je u pjesmi kao u Fortisovu ilirskom, zapravo dubrovačkom, pitanje gubljenja glasa h, pitanje bilježenja sintagme uboške haljine i dr.
Navođenje ilirskog jezika kao jezika na kojemu je pjesma zapisana, ne može biti opravdanje da se Hasanaginica smatra hrvatskom baladom. Fortisovo navođenje ilirskog jezika na kome je pjesma objavljena nikako ne znači negiranje jezika na kome je pjesma spjevana, tj. bosanskog, koji govore Morlaci u unutrašnjosti, kako kaže Fortis. Fortis u svojoj knjizi navodi da je slušao morlačke pjesme, ali nigdje ne kaže da je on zapisao Hasanaginicu, a to može upućivati na činjenicu da ju je dobio u ilirskoj varijanti. Fortis je u napomenama ispod italijanskog prijevoda u svojoj knjizi naveo prva četiri stiha Hasanaginice trima pismima: glagoljicom ili jeronimskim pismom liturgijskih knjiga, ćirilicom starih dokumenata te morlačkom rukopisnom ćirilicom. Uz morlački tekst on daje napomenu: “Morlački kurziv ima slabiji pravopis, ali sadrži više istine o njihovu izgovoru, kakav god on bio; ja sam se od njega u tekstu malo udaljio.”
Fortisova napomena da “morlački kurziv ima slabiji pravopis, ali sadrži više istine o njihovu izgovoru, kakav god on bio” te da se on “od njega u tekstu malo udaljio” pokazuje da su prilikom zapisivanja pjesme vršena prilagođavanja onome što je on nazivao ilirskim jezikom. Upravo bi ovaj podatak mogao ukazivati na uzrok pojavama onih “neriješenih jezičkih pitanja” Hasanaginice o kojima su napisane brojne rasprave.
Iz prethodnog dijela teksta jasno je da se usmenoj baladi Hasanaginica ne može negirati bosanski jezik, bez obzira na to je li ga Fortis izjednačavao s ilirskim ili ga smatrao posebnim jezikom.
Još jedan podatak iz Fortisove knjige zaslužuje posebnu napomenu. To je podatak o tome da je Hasanaginica morlačka pjesma. Ovaj bi Fortisov podatak bio tačan samo ukoliko se ovo odnosi na to da je pjesma zapisana od Morlaka, iako ni to sa sigurnošću ne možemo smatrati tačnim, a nikako na njezino izvorno porijeklo. Fortis nigdje ne spominje Bošnjake, ali je iz konteksta jasno da su to oni koje Fortis smatra Turcima. S obzirom na to da se u knjizi na više mjesta govori o neprijateljstvima između Morlaka i Turaka, jasno je da pjesmu nisu ispjevali Morlaci, jer se pjesme te vrste nisu pjevale o neprijateljima. Morlaci su je mogli imati u svome “usmenom repertoaru”, ali je ona nastala u društvenom kontekstu kakav je opjevan u pjesmi. Među Morlake je mogla ući preko onih “Turaka” koji su nakon nastanka pjesme i ratova na dalmatinskoj vojnoj granici bili pokršteni i ostali da žive na “morlačkoj” teritoriji.
U literaturi se navodi i podatak da je Fortisu tekst Hasanaginice mogao dati i Julije Bajamonti, u čijoj su zaostavštini pronađena dva zapisa Hasanaginice. Iako cilj ovoga rada nije bavljenje različitim zapisima Hasanaginice, ipak bi trebalo znati da je Bajamonti više puta dolazio u Bosnu. O tome svjedoče dva sačuvana pisma. Jedno je ono koje je Bajamontiju uputio Osman-beg Filipović iz Glamoča, najvjerovatnije 1780. godine i najvjerovatnije pisano bosančicom, i drugo, ono koje je Bajamonti uputio Osman-begu Filipoviću, vjerovatno između 1771. i 1780. godine, također pisano bosančicom. Ovi podaci mogu upućivati i na mogućnost da su Hasanaginice iz Bajamontijeve ostavštine mogle biti zapisane i u Bosni, odnosno od Bošnjaka.
Autor: dr. Refik Bulić
Izvor: Lingvazin – Magazin za jezik i književnost, Broj II/2—3 decembar 2014
Izdavač: Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli
Napomena: Redakcija je u obradi ovog teksta izostavila fusnote.
Izvornu verziju teksta možete pronaći na web stranici izdavača izbjik.ba
srbi ce reci na serbskom..a to sto su bosnjaci iliri i imaju daleko poznatiju knjizevnost i pismo, kada je..(vuk je sakupljivao sa jedan djak u ledja slova) za srbe, bosnjaci su pravili proze i renesanse
a hasanagica je pjevana kao ” ha sana gica”
kmecanje srpcica,kompresija na bg pasaluk a potom deratizacija ili mozda obrnutim redosledom
Ma pusti sve sto valja je Srpsko ja im to prepisujem njihovi su Selimovic Santic Kulenovic Andric Kusturica Tesla i plejada drugih znamenitih licnosti samo se nijedan od njih nije rodio u Srbiju pa dok se ne rodi neka im ih..inace najvece dostignuce kulture u Srbiji trenutno su farma brat dvorci itd
tesla moze biti samo musliman hrvatskog porijekla i nista drugo,zdravo
E,esi dobro elektro-istok?*Jesi vido spavat?Tesla posto i croat i,musliman!Sad kad cuju croati nece mu vise obelezja minirat!Vidi se da krades struju,neplacas a?
Tesla je Hrvat pravoslavne vjere nije Srbin nigdje se nije oglasavao njegovo tijelo je fakat kremirano sto dokazuje da nije privrzen pravolsavlju
Jeste,tacno. Osim u delovima podrinja I hercegovini pre turaka u bosni nije bilo ni pravoslavnih ni muslimana. Komsije katolici polazu na to vise prava. I koja ti je to nebuloza da je ideja srpske nacije i jezika zasluga ausrougarskog dvora kao I ukidanje bosanskog jezika kada su bosanski muslimani bili odani kruni za razliku od srba koji su imali separatisticku sklonost. Kao sada kada bi srpska vlast dala ogromna prava albancima na jugu a ukinula ista recimo slovacima u vojvodini.
Бошњачка култура не постоји.
Истина, има ту и тамо по неко спорадично дело које би чак и могли да препишемо вама у наслеђе.
Ал за то су криви ваши претци, да су се уместо што су турцима аговали и неговали борили за неку самосталну или бар аутономну област, сада би имали нешто од културног наслеђа.
Овако само досађуте другима, и бевите се неким измишљотинама од Илира, богумила, Твртка на којима вас сви исмевају.
@Milica Kosovic Jashari.Ne brini se ti za nas lijepi jezik Bosanski,vec uci jezik buducnosti Albanski.Eto cak I vasi ministri Adem Ljajic [Lajqi] I Prizrenac Ivica Daci-c[dac=macak] medjusobno razgovaraju na Albanskom.Vec imate I srbe ciji je maternji jezik Albanski.Dakle ne brini tudju brigu,vec uci ono sto ce ti trebati
Ups greskom utipkah Adem umjesto Prasim.Moje izvinjenje gospodinu Ademu Ljajicu
Bošnjak sa Kosova, albanski uči ti batice, prezimena su vam davno albanizovali i još samo to malo jezika da zaboravite(koji vam sve više liči na šiptarski) i bićete komplet asimilovani, kao masa koji već i jesu.
Neznam kako vas Muslimane ovdašnjih prostora nije sramota?Vi ste postali Bošnjaci pre 20 godina , a do tada ste bili malo sloveni malo turci.Pitam vas kako je moguće da vas ima oko 2 miliona a hrvata i srba ima oko 16 miliona i govori istim jezikom kao vi.Zar je moguće da većina uzme jezik od manjine?nigde se to nije desilo u svet.Vi ste se poturčili uzeli od turaka vjeru i nešto turskih riječi i sad kao imate svoj jezik….?Zar se pre dplaska turaka u bosni govorilo..BUJRUM….?ne nije to je turska reč a ne bošnjačka…itd…vi ste SLOVENI KOJI STE NEKAD BILI HRIŠĆANI ODREKLI STE SE SVOG POREKLA I UZELI TUDJU VERU PA TO SVI U SVETU ZNAJU.i ODJEBITE VIŠE SA TIME ČIJ JE JEZIK.I američki stručnjaci su već oadavno rekli da je bosanski jezik varijanta srbskohrvatskog….A ako hoćete baš svoj jezik onda brate uzmite arapski i završena priča.nemojte da sliči ni malo na srpski……UH …STALNO NEŠTO KOPATE I IZMIŠLJATE
nemoj ziga je podno bubrega,hahahahha ko da mi otme ….
Pa na srbskom jeziku
Тако је Фахрудине. Илирски језик? Које небулозе Вук Караџић је био у праву. Уосталом, Срби ништа нису, и да су хтели, могли да присвоје. Бошњаци, а раније Муслимани, настали су политичким декретима у другој половини ХХ века. Пре тога огромна већина се изјашњавала као Срби муслимани. Да поменем само неке виђеније: Алија Изетбеговић, Поздерци, Мустафа Церић, Џемал Биједић, Сафет Исовић…
kompleksi genocidasa uuuuuuuuu
Autor teksta jesam sebe zeznuo jer Fortisa ako zove stanovnike ovih prostora Morlacima i njihov jezik morlačkim, onda bi trebao znati šta znači pojma Morlaki morlački.
Međutim autor možda i to zna ali svesno nije pomenuo , jer Morlak je CRNI VLAH , a morlački jezik je crnovlaški jezik.
tal. Morlacco ← srgrč. Mauróblakhos: Crni Vlah
Dakle, Fortis kaže da su Morlaci i Turci neprijatelji , i autor teksta kaže da su je Morlaci uzeli od Turaka tj.predakadanašnjih Bošnjaka , međutim jezik kojim je napisana je MORLAČKI , a znači i da su Turci govorili morlačkim jezikom tj.crnovlaškim iliti jezikom kojim govore vlasi.
Interesatno je da se ovde autor teksta poziva na bosansčicu , a pojam bosančica je tek upotrebljen prvi put od strane Čeha Ćira Truhelke krajem 19.veka , a raniji nazivi za ćirilicu sa prostora Bosne je “arvatica,srpska pismena,sarpska slova,bosanica,arvatsko pismo,…..”
Pomeuo je Divkovića i pritom slagao jer Divković kad je pisao svoje delo Nauk krstajanski i plačdivice Marije na ćirilici on je nazvao “sarpska slova” što se iz priložene slike da videti.
http://img19.imageshack.us/img19/7505/srpskaslova2.jpg
Ta pesma je svakako deo bošnjačke tradicije i tu nema dileme , ali nema potrebe za laganjem i da neko hoće ni manje ni više nego prisvojiti nečije , jer takvo šta je glupo s'obzirom da je to nematerijalna baština koju da nije bilo upravo Srba i Hrvata ne bi sunce nikac ugledalo jer tadašnje Muslimane je bilo briga za nauku,pismenost,svoj jezik,… jer da jeste oni bi kao vladajući morali čuvati i koristiti ćirilicu svo vreme vladanja , ALI NISU iz njia znanih razloga , pa su čekali da sve spise na bosansčicii svu predosmansku bosansku istoriju odrade srpski i hrvatski istoričari i naučnici da bi se danas Bošnjaci njome hvalili danas i predstavljali je kao svoju.
E to se zove svojatanje nečeg tuđeg.
E bogomi si zivadine blesaviji od milice cobancice i olivere zajedno!
Gledaj u planinski izvor, uzavreo i čist
kao da je biserna rosa iznad oblaka
u Njegovoj kolijevci su Njegovo djetinjstvo meleki zadojeni
između travnatih udolina litica.
Obrušava se iz oblaka mladalački i čisto.
na ogoljele litice
i od njih se odbija nagore veseli i čilo.
Slijevajući se u grotlo pukotina
nosi ispred sebe bezbrojni pijesak
i brzinom svoga hoda povlači sa sobom
mnoštvo uzavrelih izvora
kao da je on povjerljiviji vodič.
Johan Wolfgang Goethe, odlomak iz “Poeme o Muhammedu”
Hugomire,ubi ga argumentima 😉
Pa reci zašto sam blesav?? , pesma o Muhamedu o tome ništa nije rekla , ali ako ti vidiš da jeste , onda biće da si ti blesav.
Ja verujem da nisi ni pričitao članak kao ni moj post , jer za tebe je to izgleda nenadmašni intelektualni zadatak , pa zato citiraš pesmu o Muhamedu koja veze sa člankom nema , a i ona je copy/paste.
Nadam se da ti ovaj tekst nije predugačak , pa ako budeš imao problema ti dozovi Allaha i Muhameda da ti pomognu pri čitanju.
Aman bre Mile od Srema i ti se kao trezven covjek ponekad palis na kurblu.
Pa jel ti doista mislis da je ove milice i zivadine uzimam ozbiljno.
“Analiza” koju je zivadin napisao nije za strucno razmatranje vec za medicinsko promatranje.
A propo BOSANCICE evo ti misljenja dva vrlo uvazena autorita za srBsku nacionalnu historiju
Dinic:”Treba se reci kako uza Bosna nije obuhvatala danasnju Hercegovinu. U Bosni prije dolaska Turaka nije bilo pravoslavnog zivlja. To je za nas resena stvar.”
Cirkovic (vas najveci historicar i napriznatiji u Srbiji):”Prije dolaska Turske u Bosni nije bilo pravoslavaca. Najvjerovatnije je manastir u Hercegovini jedini manastir koji je tu bio i prije Turske.”
Jel treba da vam crtam pobogu da BOSANCICA NIJE SRPCICA. Cirkovic vam vrlo jasno kaze CIJA je Bosna a uz nju i Hercegovina u kojoj prije Turaka postoji SAMO JEDAN manastir!
Sto se Getea tice, nisi razumeo kontekst kao ni ovaj priglupi zivadin.
Vuk Kara(H)adzic NIJE prevario Getea “Hasanaginicom”, a zasto, saznaces ako odvojis malo vremena i pogldas predavanje Dr Katarine Mommsen:
https://www.youtube.com/watch?v=xz5VRa228Dg
Dakle i Gete je vrlo jasno znao iz koje kulture dolazi ova pjesma.
Kakva Hasanaginica u sumadinskim sljivicima pobogu!?
Odvoji jos malo vise vremena Mile i pogledaj komentare uz clanke u kojima se razmatraju historijske teme. Sve je ovo vec mnogo puta napisano.
Pisano je i o rastku nemanjicu u kojeg se zivadin uzda dok se izruguje Allahu dz.s. i posljednjem Bozjem Poslaniku Muhammedu a.s.
Tog rastka je Homentijan prokleo, ne samo zato sto je protivno crkvenim kanonima odvojio jedan deo bugarske pravoslavne crkve proglasivsi je “srpskom” vec i zato sto je ljubavisao sa snahom Jevdokijom koja je za kaznu gola golcata vracena Vizantijcima.
“Vukova jezicka reforma” i kosovski mit, su projekti austrougarske odnosno zapadne agenture u sklopu rjesavanja “istocnog pitanja”. Iz istog je razloga 1907. godine DEKRETOM UKINUT bosanski jezik.
I nemoj bogoti Mile da ides Lajkovackom prugom sa zivadinom drugom jer ce od inace DOBROG Mileta zivadin naciniti DOBRICU Mileta
@hugo:
Teska je to bagra, dosli ovdje u nasu avliju da po nama pljuju, sram ih i stid bilo…
Svo zlo ce im se jednom o glavu razbiti.
Eto vam i Hasanage Arapovica i Budalina Taleta i Aliju Djerzeleza od nas ,al neznam ovi iz Imotskog sta ce rec!A more bit da je to i Turska pesma ?
Ko ce li ga znat!
Ko su Morlaci I sta je Morlacki jezik?Morlaci su Vlasi tj Rumuni Katolici I oni govore Vlaskim jezikom koji je blizak Italijanskom.Dakle NEMOGUCE je da je Hasanaginica Morlacka Balada I da je pisana Morlackim [Vlaskim ] jezikom
Zasto je Fortis lagao?Zato sto je I sam bio Italijan I Katolik I zato sto je pjesmu preveo na Italijanski a onda prijevod uvalio Italijanima.Morlaci zive uglavnom u Dalmaciji a nazivaju ih jos I Istroromani a njihov jezik Romanski ili istrijanski.Italija je zeljela da okupira danas Bosanske I Hrvatske teritorije koje su bile u sastavu Turske pa je svjesno isla na Romanizaciju a ne na Slavizaciju jer oni nisu bili previse naklonjeni ni Hrvatima.Dakle Fortis je lagao iz politickih razloga
Ko su Morlaci danas,Na pr Bilbije ili Dodici
Djed Milorada Dodika je bio Morlak-Vlah Katolik.Dosao je iz Dalmacije u Laktase I tu se posrbio za parce zemlje oteto od Bosnjaka
Zemlja otimana od Bosnjaka je dijeljena preko crkava,pa je bilo I slucajeva da na pr Katolik [djed Voje Seselja] predje u pravoslavlje ako mu se svidi parce zemlje koje nudi pravoslavna crkva
Dodika Katolika ima oko 1000 I njhovo pravo prezime je DodiG-doseljenik na Morlackom Vlaskom
Dodika pravoslavaca tzv srba ima tek desetak I to su Milorad njegov sin Igor I njegov brat Gojko s porodicama I niko vise