Novi Pazar se formirao, razvijao preživio kao grad vakufa

0

HATIDŽA ČAR-DRNDA “OSNIVANJE NOVOG PAZARA I NjEGOV RAZVITAK DO KRAJA XVI STOLJEĆA”

Kao i svi gradovi poznije islamske civilizacije i Novi Pazar se sastojao iz dva kapitalna dijela – privrednog i stambenog. Na osnovu podataka koje pružaju katastarski popisi može se pratiti stvaranje pojedinih dijelova grada tokom XV i XVI stoljeća. Već smo rekli da je prvu gradsku ćeliju osnovao Isa-beg Ishaković, davši podići džamiju,[iv] karavan saraj, hamam [v] i 56 trgovačkih radnji.[vi] Ovi objekti odigrali su značanu ulogu u daljem procesu razvoja grada, njegove privrede i duhovne klime koja je zračila na širokom prostoru ove regije. Džamije nisu bile samo sakralni i kulturno-prosvjetni objekti, već i središta oko kojih su se formirale gradske stambene četvrti (mahale). Hamami su bili među prvim izgrađenim objektima u gradskim naseljima kod nas u vrijeme uspostave osmanske vlasti. Svakodnevno održavanje higijene bilo je sastavni dio religijskog rituala, pa je u vezi sa tim i podizanje ovih objekata koje su u naše krajeve, i u Evropu, donijeli sa sobom Turci.

Karavan saraji su pored svoje socijalne funkcije služili za smještaj trgovaca i putnika na prolazu. U njima je putnik mogao u trajanju od tri dana dobiti bespletno smještaj i hranu. Navedeni objekti izdržavani su i održavani iz vakufske fondacije Isa-bega Ishakovića. Ta fondacija 1540/42. godine raspolagala je sa iznosom od 17.426 akči.[vii]

Ovakav način formiranja grada predstavlja specifičnost islamsko-orijentalnog društvenog sistema, gdje grad ne nastaje spontanim razvojem proizvodnih i klasnih suprotnosti, već svjesno, aktivnošću vlasti i njene vladajuće klase. Ta aktivnost u osmanskom društvu ostvarivana je putem institucije vakufa, koja je predstavljala bazu urbanog i privrednog razvitka islamsko-orijentalnog grada, jer u osmanskom državnom budžetu nisu postojala namjenska sredstva za rješavanje privrednih, komunalnih, kulturno-prosvjetnih i socijalnih potreba društva. Sve svoje finansijske snage osmanska država usmjerila je na vojsku i vojne potrebe, a sve naznačene potrebe društva ostavljala je privatnoj inicijativi, stalno je podstičući. Tako su davanjima koje je imalo pobožnu formu ljudi različitih društvenih slojeva inicirali stvaranje brojnih današnjih gradova na našem tlu.

Cijeli tekst pogledajte na sljedećem linku.

 


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.