Nova Varoš – pozitivan primer uvođenja rodno odgovornog budžetiranja

0
39

Rodno odgovorno budžetiranje doprinosi poboljšanju efektivnosti i transparentnosti budžeta i omogućava bolji uvid u koristi koje imaju žene i muškarci od budžetskih sredstava. Kao pozitivan primer među lokalnim samoupravama u okruženju, Nova Varoš je planiranje budžetskih sredstava u odnosu na potrebe žena i muškaraca počela od 2018. godine.

Najpre smo krenuli u programe u kojima je najlakše utvrditi koji su to elementi koji utiču na rodnu ravnopravnost. To su programi Lokalnog ekonomskog razvoja i Razvoj sporta i omladine. Kod ovog prvog programa imali smo projekat podrške ženskom i omladinskom preduztništvu gde smo izdvojili sredstva i kod programske aktivnosti mere aktivne politike zapošljavanja gde smo postavili rodno odgovorne ciljeve i indikatore. To isto smo uradili i 2019. godine. Za 2020. smo proširili i rodne ciljeve uveli u programe razvoja poljoprivrede, obrazovanja, socijalne zaštite, razvoj kulture i informisanja i primarna zdravstvena zaštita, objašnjava rukovoditeljka Odeljenja za budžet i finasije OU Nova Varoš, Mirjana Ćirović.
U shvatanju suštine i razumevanju procesa uvođenja rodno odgovornih ciljeva u programe budžeta pomogle su obuke koje su prošli predstavnice i predstavnici Saveta za rodnu ravnopravnost i odeljenja opštinske uprave.

Shvatili smo suštinu da nije u pitanju samo biološka razlika, već se mere efekti koje raspodela sredstava ima na život žena i muškaraca, devojčica i dečaka, uključujući i pol, ali i druge socio-ekonomske razlike kao što su invalidnost, mesto stanovanja, prihodi, obrazovanje koji utiču da jedna grupa bude potencijalno neravnopravna u odnosu na druge, ističe Mirjana Ćirović.
Koliko je programsko budžetiranje sa uniformnim ciljevima i indikatorima iz iskustva zaposlenih u opštinskoj upravi u Novoj Varoši prednost, a koliko prepreka uvođenju rodno odgovornog budžetiranja?

Problem je ali, donekle i pomaže. Postoji mogućnost da se ne pridržavamo tih unifomnih ciljeva i indikatora i da ih prilagodimo našim potrebama. Od 2015. imamo programski budžet gde se sad prate efekti ulaganja tih sredstava, odnosnio učinci koji su postignuti sa tim sredstvima. Mi imamo sreće da smo bili u programu i da ćemo realizovati projekat u kom ćemo imati tehničku podršku za dalje usavršavanje programskog budžetiranja i Plana kapitalnih investicija, kaže Mirjana Ćirović.
Do 2020. godine lokalne samouprave su obavezne da u sve budžetske programe, integrišu perspektivu rodne ravnopravnosti, a trenutno veliki broj opština i gradova kasni ili nije ni započeo ovaj proces.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.