Intervju sa Muftijom: ‘Nikakvu podršku ne tražimo iz Beograda’

4
3

Novi Pazar – U izvjesnoj mjeri osjeća se pad pritiska na institucije Islamske zajednice. Još uvijek nemamo konkretne korake u pogledu ispravljanja nepravdi i rješavanja nagomilanih problema. Kao i u svim drugim prilikama, mi dajemo prednost pozitivnim očekivanjima. To smo činili i u slučaju prethodnih vlada.

Želim da vjerujem da ova vlast ima volju da počne da rješava ove probleme. Istina, ukoliko se budemo suočili sa nultim stanjem bez konkretnih poteza, prije svega kod onih pet poznatih tema – Islamska zajednica, vakufska imovina, vjeronauka, Bošnjačko nacionalno vijeće i Internacionalni univerzitet – u tom slučaju će biti sve manje prostora za pozitivna očekivanja sa pozicije muslimana uopće, Bošnjaka posebno, Islamske zajednice i drugih institucija – ocjenjuje za Danas glavni muftija Islamske zajednice (IZ) u Srbiji Muamer Zukorlić saradnju sa vlastima Srbije.

O jedinstvu Islamske zajednice

Dio javnosti Vas doživljava kao nekog ko se protivi stvaranju jedinstvene islamske zajednice. Da li je turska inicijativa propala?

To je pokušaj zamjene teza, da se oni koji su izašli iz IZ predstave kao zagovornici jedinstva. Dio javnosti koji je povjerovao propagandi na stvaranju slike o meni onako kako bi to odgovaralo političkim i drugim interesima, prije svega centara moći u Beogradu i na nekim drugim prostorima, može da stekne takav utisak. Međutim, iole zainteresovani za istinu znaju za ono što se dešava, da sam ja bio barikada za potpuno razbijanje IZ.

Turska inicijativa vraćanja jedinstva IZ bila je pozitivna ideja, u kojoj sam dva puta učestvovao u neposrednim razgovorima sa ministrom spoljnih poslova Davatogluom i poglavarom IZ Turske Mehmedom Gormezom i u više navrata sam konsultovan sa distance. Inicijativa je doživjela neuspjeh, jer su se sve naše prethodne teze o odnosu beogradske vlasti ispostavile tačnim. U početku su predstavnici beogradske vlasti govorili da je to unutrašnje pitanje muslimana, da sa tim nemaju ništa, da im je žao što se IZ razdvaja. Međutim, kada su počeli razgovori, tadašnji ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić izrazio je protest zašto ne učestvuje u pregovorima o IZ. Nakon toga je uključen i imao je najmanje jedan do dva sastanka sa ministrom Davatogluom. I tadašnji predsjednik Tadić je imao jedan ili dva sastanka na tu temu. Oni su otišli toliko daleko da su iznosili jasne zahtjeve kako treba IZ da izgleda, kršeći i Ustav Srbije u kojem se jasno garantuje IZ autonomnost i odvojenost od države i Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama.

Principijelno nismo pristali da predsjednik države i ministar spoljnih poslova kreiraju ustavnu poziciju IZ u Srbiji, a i njihovi konkretni zahtjevi za nas su bili potpuno neprihvatljivi. Tu nije bilo moguće pomiriti te razlike i tada je sa turske strane rečeno da se razgovori odlažu, a ne da se odustaje. Jasno nam je rečeno da će sačekati da prođu opšti izbori u Srbiji. To je bila još jedna poruka koliko je politika u Srbiji pozadina ataka na IZ. Tačnije ambicija politike da nastavi praksu iz komunističkog perioda da kontroliše IZ, i sa pozicije Beograda i sa pozicije sandžačkih političara, koji su u ovom slučaju sada svi na jednoj strani.

Nakon izbora iznedreno je to koliko je bilo dopušteno gaženje zakona, svih mogućih normi u sprovođenju izborne procedure, a sve sa regularnim opravdanjem da je muftija Zukorlić opasnost i da je protiv njega sve dozvoljeno. Čujem da je predsjednik Tadić u Tutinu neformalno priznao da je učinjena nepravda muftiji koji je pobijedio za Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV), ali je on kao predsjednik dobio analitički izvještaj da je to opasno za državu Srbiju i da se sve mora učiniti da se spriječi da muftija preuzme BNV. Nije prvi put da političari govore jedno kad su na vlasti, a drugo kad nisu i da pokušavaju da peru svoju savjest.

Očito je bila namjera da se nacionalno-političke strukture naklonjene duhovno-nacionalnom pokretu koji predvodim kroz izbore oslabe, pa ako je moguće i eliminišu, da bi se time izvršio pritisak na mene da ono što nisam prihvatao prije izbora prihvatim nakon toga. Efekti takve namjere su razočaravajući. Naša ugroženost je isključivo vezana za kršenje naših prava, jer ne tražimo ništa što nam ne pripada, niti tražimo specijalnu podršku iz Beograda da bismo funkcionisali. Samo tražimo jednaku šansu.

Lubav između Srba i Turaka

Sve učestalije se razgovara o Turskoj kao regionalnoj sili. Da li su takve konstatacije održive?

Turska jeste regionalna sila, ali priča o neoosmanlizmu je besmislena. Ne postoji nigdje primjer u historiji čovječanstva da je neka imperija povratila moć na svojim ruševinama. Onda, ne postoji nijedan razlog za bojazan da se to desi u slučaju osmanske imperije ili države. S druge strane, uticaj Turske je neosporan i neizbježan, s obzirom na njen značaj, moć, geostratešku poziciju, njen međunarodni uticaj i na njenu kulturološku srodnost sa narodima na Balkanu. Impresivno je kad posmatrate srpski narod kako brzo prelazi iz mržnje prema Turcima u ljubav prema Turcima za jednu deceniju kroz turističke destinacije i par turskih serija. Sad imate veću ljubav između Srba i Turaka nego između Bošnjaka i Turaka. To proizilazi iz te kulturološke srodnosti.

O balkanskoj Islamskoj uniji

U kontekstu pominjanja Turske kao regionalne sile pominje se njena ambicija da stvori balkansku islamsku uniju. Koliko je to realno?

Integristički projekti su obilježje 21. vijeka, EU, razne regionalne unije. Povezivanje IZ na Balkanu je potreba i neminovnost. Neozbiljno je to vezivati za bilo kakav turski projekat ili saudijski ili iranski… To je potreba, kao što je i realnost da sve te važne muslimanske zemlje i zajednice možda imaju ambiciju da utiču uopće na događanja na Balkanu.

To je i zbog geostrateškog značaja Balkana, a potom i značaja muslimana na Balkanu. Podvlačim činjenicu da su Bošnjaci i Albanci dva jedina evropska autohtona muslimanska naroda, da njihov uticaj u budućem periodu raste i da Evropa neće moći da riješi pitanje muslimana kroz doseljenike bez direktnog dijaloga sa ova dva naroda. Zbog toga je uticaj na ta dva naroda od izuzetnog interesovanja važnih muslimanskih centara.

Kretanje prema toj uniji ići će u fazama. Prvo će ići povezivanje IZ unutar ova dva korpusa, a potom povezivanje zajednica među ta dva korpusa i njihovo zajedničko djelovanje na povezivanju svih muslimana u Evropi. Balkanska islamska unija bi se bavila interesima svih IZ članica te unije. Partikularni interesi za svaku IZ ostaju pravo i autonomnost u okviru te zajednice. Neće doći do nikakvog ozbiljnog udruživanja IZ na Balkanu ukoliko ne ostvare svoju vjersku autonomiju.

IZ se ne mogu udružiti pod palicom turskog političkog interesa, kao što se neće udružiti dok ne shvate Beograd, Priština, Sarajevo, Podgorica, Skoplje, Zagreb da IZ imaju pravo da budu autonomne, da djeluju na svojoj teritoriji, da ulaze u saveze u skladu sa svojim interesima, a nikako protiv interesa tih država. Neće biti unije ukoliko ona bude pod palicom bilo kog političkog interesa. Udruživanje IZ će biti isključivo u interesu stabilizacije.

O fetvi protiv Adema Zilkića

Kakvi su efekti fetve koje ste izdali Vi o vjeronauci i bivši reis-ul-ulema Mustafa Cerić protiv poglavara IZ Srbije Adema Zilkića?

Fetva je utvrđivanje stava sa vjerskom osnovom. Nakon što se izrekne, ima status vjerskog propisa. Sada svi muslimani znaju da to što se održava u školama u organizaciji Ministarstva za obrazovanje sa neovlašćenim i nekompetentnim vjeroučiteljima više nije islamska vjeronauka. Djeca masovno nisu otišla sa tih časova zato što nisu slobodna, zato što neprisustvovanje tim časovima povlači disciplinske i druge posljedice po tu djecu. Ovo je odraz režimskih elemenata u obrazovanju da se nastavi neslobodna pozicija muslimana, u ovom slučaju Bošnjaka i pripadnika IZ u Srbiji. Fetve nemaju dnevnopolitičku svrhu i ne mjere se na osnovu analiza brzih efekata, niti imaju tu ambiciju. One predstavljaju važne elemente u zidanju naše historije u ovom slučaju za našu vjersku i obrazovnu slobodu. Kada je u pitanju fetva reis-ul-uleme Cerića u vezi s djelovanjem Adema Zilkića, također se radi o vjerski osnovanom stavu i najvišoj instanci koja se odredila prema djelovanju tog čovjeka. To je vjersko-historijski žig, koji nikada niko neće moći da obriše i to ostaje nauk za sva vremena.

Ne postoji vrhovni poglavar u Rusiji

Predsjednik Srbije u Beogradu je razgovarao sa vrhovnim poglavarom muslimana u Rusiji Talgatom Tadžedinom, koji je zatražio da se podrži tzv. „Rijaset IZ Srbije“. Kako komentarišete taj susret?

Ne postoji vrhovni poglavar u Rusiji. Dotični gospodin, koga lično poznajem, jeste vjerski predstavnik muslimana jedne džamije u Moskvi. Vrlo kontroverzna ličnost. Za njega je svojstveno da je uvijek na raspolaganju vlastima u Moskvi da obezbjedi sliku zastupljenosti muslimana na nekim ceremonijama. Postao je poznat po tome što je sagradio džamiju i na mjestu na kom se nalazi imam u džamiji dok predvodi namaz, pored polumjeseca stavio i krst i Davidovu zvijezdu.

To je, čak i sa vjerske pozicije neprihvatljivo. Očito je raznim ideologijama u svijetu i raznim pravcima to bilo simpatično. Zbog takvih svojih stavova on i dalje ima političko-medijsku pažnju. Kad bi u svijetu tražio sebi sličnog, vjerovatno bi mu bili najsličniji članovi porodice Jusufspahić. Zato me ne iznenađuje ta posjeta, niti takve izjave.

Prisustvo u javnosti

Zašto ste poslije izbora malo prisutni u javnosti sa svojim izjavama?

Zbog izazova koji su bili preda mnom u vezi sa izborima za BNV, za predsjednika Republike i u vezi sa svim nepravdama koje se čine muslimanima i Bošnjacima, u suficitu sam sa izjavama. Ne želim pojačano da doziram javnost dok ne potroše sve ono što sam nagomilao od izjava. Sa druge strane, moje djelovanje je uvijek bilo obilježeno svojevrsnim ciklusima.

Ovo je bio ciklus u kojem sam pokušao i praktično da pokažem mogućnost implementacije mojih uvjerenja. U tom ciklusu se osjećam ostvarenim u misiji da sam ponudio koncept i retorički i organizacioni i moralni. Ko bude htio da koristi pouke i resurse tog koncepta, može to sada, ali mislim da će njegov značaj biti sve veći kako vrijeme bude odmicalo i kako se budu potvrđivale razlike između onoga što sam govorio i radio i onoga što su govorili i radili moji protivnici.

(Danas)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

4 KOMENTARI

  1. Nema sta, jedan jedini neponovljivi i nenadmasni nas voljeni Muftija! Neka te Allah dz.s.pozivi i neka ti da svako dobro na oba svijeta! Blago tebi muftija, sigurno ima na hiljade nas koji dove upucujemo za tebe i da znas veca ti nagrada netreba!

    0

    0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.