Nije zatraženo izdržavanje kazne za Novaka Đukića, osuđenog za ratni zločin na Kapiji

– Sud BiH nije dobio potvrdu iz Srbije o lociranju Novaka Đukića, iako je putem Interpola BiH više puta tražio i urgirao za tu informaciju – naveli su u Sudu BiH.

Advokat Milorad Ivošević je pojasnio da se Đukić nalazi u Srbiji na liječenju, te da je njegov pravni tim podnio žalbu Evropskom sudu za ljudska prava i nadaju se da bi moglo doći do obnavljanja postupka pred Sudom BiH.

Odgovarajući na pitanje da li bi se Đukić mogao vratiti u BiH, Ivošević je odgovorio: “Ne, ne znam.”

– To niko ne zna šta će biti poslije njegovog izlječenja. Ako dođe do obnove postupka, normalno da će se vratiti – istaknuo je Ivošević.

Fondacija “Istina Pravda Pomirenje” podnijela je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću prijavu protiv sudije Suda BiH Darka Samardžića jer je propustio da u razumnom roku pokrene postupak izdržavanja kazne za Novaka Đukića.

– Prijava je podnesena zbog toga što je sudija Samardžić propustio da u razumnom roku, od trenutka kada je Sud dobio informaciju da je osuđeni ratni zločinac Novak Đukić pobjegao u Srbiju, pokrene postupak izdržavanja kazne u nekom zatvoru u toj državi”, navodi se u saopćenju Fondacije.

Dok u Sudu BiH kažu da nemaju potvrdu o mjestu boravka Đukića, u Fondaciji tvrde da su je dobili 20. juna prošle godine.

Đukić je proglašen krivim da je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske (VRS), 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira grad Tuzlu. U granati koja je ispaljena na tuzlansku Kapiju ubijena je 71 osoba.

U oktobru prošle godine raspisana je potjernica za Novakom Đukićem, jer se nije odazvao na izvršenje kazne. On se na slobodi nalazi gotovo dvije godine.

Đukić ne može biti izručen BiH jer ima srbijansko državljanstvo, ali može služiti kaznu u Srbiji jer je ta država 2010. godine potpisala sporazum sa BiH koji omogućava međusobno izvršenje kazni.

Prema proceduri, nadležnost u vezi s upućivanjem osuđene osobe na izdržavanje kazne zatvora ima predsjednik pretresnog vijeća, odnosno vijeća koje je sudilo u prvostepenom postupku.

– Ukoliko je osuđena osoba nedostupna organima države BiH, a pritom se zna da se nalazi u državi u kojoj ima državljanstvo, predsjednik pretresnog vijeća može uputiti zamolnicu državi u kojoj se osoba nalazi, kako bi zamoljena država preuzela na sebe izvršenje kazne za tu osobu – pojašnjavaju u Sudu BiH.

Kako navode, zamolnicu Sud dostavlja putem Ministarstva pravde BiH koje je nadležno za daljnje postupanje prema inostranim organima. U slučaju Đukića nije poslana zamolnica Ministarstvu pravde BiH jer nemaju potvrdu o njegovom boravku u Srbiji, javlja BIRN.