Nakon 10 godina, Talibani na putu povratka na vlast

0
3

Avganistan – Talibani su, 10 godina nakon svrgavanja s vlasti u Afganistanu, ojačali i modernizovali se, a veliki broj posmatrača misli da će se u budućnosti vratiti na vlast, piše agencija France presse.
Nakon što ih je vojna koalicija predvođena SAD krajem 2001. srušila sa vlasti, talibani su se pomiješali s narodom ili povukli u inostranstvo, prvenstveno u susjedni Pakistan. Talibani se međutim od 2004. godine ponovo pojavljuju, najpre u tradicionalnim uporištima na jugu i istoku Afganistana, a potom kreću u ofanzivu tako da sada kontrolišu ili su uticajni u dvije trećine zemlje i pored redovnog povećavanja kontingenta NATO-a koji danas broji 140.000 vojnika.
Talibani danas u svojim redovima imaju na desetine hiljada pripadnika, a njihov broj se brzo povećavao.
“Imao sam u svojim redovima 10 odsto bivših boraca (iz vremena talibanskog režima 1996-2001.) i 90 odsto novih ljudi”, ispričao je agenciji France presse mula Nur-ul Aziz koji je do prošle godine bio vođa pobunjenika u provinciji Kunduz, na sjeveru Afganistana.
Talibanima se priključio “veliki broj mladih zato što su inostrane snage ubile mnogo nevinih civila”, objašnjava Zanon koji se u međuvremenu priključio vladinom taboru i Zapadu.
Među tim mladim borcima su Afganistanci koji su detinjstvo proveli u izbegličkim kampovima u Pakistanu gdje su njihove porodice 90-ih godina pobjegle od krvavog građanskog rata. Većina talibanskih vođa i danas živi u Pakistanu, kažu poznavaoci tog pokreta.
Iako su ti mladi borci konzervativni bar onoliko koliko i njihovi očevi, talibanski pokret je postao otvoreniji kad je riječ o komunikaciji.
Bivši talibanski režim je zabranio televiziju, ali vođe pobunjenika sada koriste internet za propagandu, postavljaju video snimke napada ili pogubljenja kako bi privukli mlade, koriste mrežu Twitter za svoj sajt “Glas džihada”.
Neke grupe na terenu su takođe striktne kao i prethodne grupe, šalju prijeteća pisma ženama koje rade i napadaju žene koje su uključene u politiku ili devojčice koje se školuju.
Međutim, druge grupe su izabrale manje striktan stav, ukazuje politički analitičar Ahmed Saedi. “Više ne kritikuju one koji nemaju bradu, i ne pridaju značaj oblačenju”, objašnjava Saedi koji ne odbacuje mogućnost da je to samo taktika za pridobijanje stanovnika.
Na vojnom planu, Zapadnjaci ističu da pobunjenici izbjegavaju frontalne sukobe i da više vole samoubilačke napade i atentate na ljude povezane sa vlašću. “Oni su se ustrijemili na sopstveno stanovništvo”, kaže portparol NATO, general Karsten Džejkobson.
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai uzalud poziva talibane na mirovne pregovore pošto oni ponavljaju da neće pregovarati sve dok i posljednji strani vojnik ne ode iz zemlje.
S obzirom na isplanirano povlačenje borbenih snaga NATO do kraja 2014. godine, brojni posmatrači smatraju da će se talibani jednog dana vratiti na vlast.
“Ako Amerikanci odu iz zemlje, talibani će se nesumnjivo vratiti na vlast”, smatra afganistanski analitičar Harun Mir.
Stav SAD o tom pitanju i dalje je neodređen. Vašington trenutno pregovara sa Kabulom o “dugoročnom strateškom partnerstvu” koje predviđa ostanak američkog kontingenta u fganistanu i nakon 2014. godine.
SAD i Velika Britanija su 7. oktobra 2001. godine počele vazdušne napade na Afganistan zbog odbijanja talibanskih vlasti da izruče Osamu bin Ladena.
Jedna trećina ratnih veterana koji su učestvovali u američkim intervencijama nakon 11. septembra 2001. godine, izjavilo je da nije vrijedelo ratovati u Iraku i Afganistanu. Prema anketi čije rezultate u srijedu objavljuje nezavisni Istraživački centar, većina anketiranih veterana smatra da bi deset godina od napada Al-Kaide, Amerika trebalo da se više usredsredi na sopstvene probleme, a ne na međunarodne konflikte.
Rezultati ankete odslikavaju dilemu administracije predsjednika Baraka Obame koji se bori da smanji ogroman budžetski deficit, ali i da istovremeno održi podršku javnosti za nastavak vojnih misija u Iraku i Afganistanu.
Ista anketa je takođe pokazala i da su veterani iz ratova nakon 2001. veći kritičari rada Obamine administracije i od samih republikanaca. Istovremeno, agencija AP prenosi podatke nevladine organizacije Human Rights Watch (HRV) o žrtvama vojne intervencije u Afganistanu koju predvode SAD.
Tokom deset godina rata u toj zemlji, poginula su 1.782 američka vojnika. NATO je izgubio 954 vojnika, a najveće gubitke su imale Velika Britanija i Nemačka koje imaju i najbrojnije kontigente u Afganistanu.
Nacionalna vojska Afganistana izgubila je tokom deset godina rata 1.500 vojnika. Iako nema pouzdanih podataka koliko je u istom periodu poginulo pobunjenika, procjene su da ih je stradalo više od 10.000.
Agencija AP takođe, navodi da je u bombardovanju američkih i aviona NATO stradalo 2.930 afganistankih civila, dok ih je u napadima talibanskih pobunjenika poginulo 7.686.

Izvor: Bicent.com


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.