Novi Pazar – U Novom Pazaru postoji 6 osnovnih škola koje pohađa oko 9 000 đaka. Na ruralnom području postoji 5 osnovnih škola, koje ukupna broje oko 3 000 đaka. Ove škole imaju i isturena odjeljenja po pojedinim selima, koja imaju od dva, pa do skoro 600 đaka .
U Novom Pazaru većinsko stanovništvo čine Bošnjaci, bez obzira na to na odgovornim mjestima njih nema, krenimo od sudstva, preko policijske uprave, pa sve do manje značajnih direktora osnovnih škola. Bošnjaci na to imaju pravo na papiru, na djelu je mnogo drugačije.
Poznato je da u osnovnim školama Bradstvo 90% učenika čine bošnjačka djeca, ali i pored toga 70% nastavnika su srbi. Škola u kojoj je za javnost oformljena nastavna na bosanskom jeziku, međutim, prema tvrdnjama roditelja koji su željeli ostati anonimni ni jedan učenik ne pohađa časove maternjeg jezika jer struktura zapošljenog osoblja ubijedila ih je u suprotno, da je njihov maternji jezik srpski i da je ijekavica nepoželjna na ovim prostorima.
U osnovnoj školi Rifat Burdžević Tršo, situacija nešto drugačija. Direktor ove škole tvrdi da je u ovoj školi struktura nacionalne zapošljenosti ravnopravna. U ovoj školi 90% učenika su djeca bošnjačke nacionalnosti, a 10 % nastavnika je srbske nacionalnosti, tvdi direktor. Prema njegovim riječima 9 odjeljenja pohađa bosanski jezik dok 7 odjeljenja srpski jezik, a ono što nam je posebno privuklo pažnju, je da nastavnici koji su predavali srpski jezik, danas predaju bosanski jezik. Prema našim saznanjima većinu polaznika na nastavi na srpskom jeziku u osnovnoj školi Tršo su djeca bošnjačke nacionalnost
Predstavnik resora za obrazovanje BDZ Sandžaka dr. Mustafa Fetić, da proporcionalna zastupljenost nije ravnomjerna ni u jednoj ustanovi na područiju Novog Pazara pogotovo u školama. „Struktura nastavnog kadra ne odgovara strukturi stanovništva“- kaže Fetić.
Ne bi se toliko bavili nacionalnom strukturom nastavnika da nije nekolicinu puta viđena nacionalna netrpeljivost nastavnika prema učeniku. Iza zatvorenih vrata učionice djeca preživljavaju različite psihičke i fizičke torture, neka su spremna to podijeliti sa svojim roditeljima, a neka djeca iz straha nastavljaju da ćute.
Stupili smo u kontakt sa porodicom Fetahović koja iz bezbjednosnih razloga svoje djevojčice nije željela govoriti pred naše kamere.
Oni tvrde da je njihova djevojčica (F.I.) preživjela traume, fizičko i psihičko zlostavljanje od učitelja Braca Jovanovića iz osnovne škole Rifat Burdžević Tršo,koji je trenutno u penziji.
Prema tvrdnjama roditelja maloljetne F.I. učitelj je djevojčicu tukao pravdajući se njenim neznanjem, iako je iza toga bila vidna nacionalna netrpeljivost. Djevojčici drugog razreda osnovne škole, učitelj Jovanović je zabranjivao da izlazi u tolet, ne navodeći razlog svog djela, tako da je djevojčica više puta mokra dolazila kući.
Kada bi se desilo da nema dovoljno stolica u razredu F.I. je bila primorana da stoji naredna četiri časa. Kada je prikupila snage da sve ispriča roditeljima, porodica Fetahović je zakazala sastanak i suočavanje sa učiteljem, ali njega je štitila škola, direktor i pedagog! Na pitanje ko će zaštititi njihovo dijete i ostalu djecu, jel ovo nije jedini slučaj, pedagogica je ćutala.
Porodica Fetahović je svoju djevojčicu premjestila u osnovnu školu Jovan Jovanović Zmaj gdje i pored tvrdnji učitelja Jovanovića da je loš učenik, djevojčica svakodnevno pokazuje odlične rezultate, za sada je najbolji učenik u svom odjeljenju, tvrde roditelji.
Na pitanje zašto nisu prijavili slučaj policiji, porodica Fetahović tvrdi da svoje dijete nije željela izlagati još većem stresu.
Ovo su slučajevi zato što djeca pohađaju nastavu na srpskom jeziku i kulturi, naročito u ovim dvijema školama (Bratsvo i Trša) i zato što su im većina nastavnika različite nacionalnosti koji nerijetko iskazuju nacionalnu netrepeljivost.
Nermina Rebronja
Sve tzv.srbe na vrbe da vas ima sto manje. kao sto vam se smanjila tzv.srbija..
Ovo su cvrsti dokazi koji se moraju arhivirat i upoterbit u eventualnom sudskom sporu koji bi NVB moglo da ima sa drzavom Srbijom u Strazburu ukoliko se ove ponizavajuce statistike ne isprave na opstu korist i boshnjaka i srba. Boshnjaci jednostavno ne pristaju da budu gradjani drugog reda u Sandzaku i traze svoje opravdano pravo na autonomiju u kojoj autoktono zive vec vjekovima. Guestarbaiteri na zapado ostvaruju veca prava nego mi u sopstvenoj zemlji u sopstvenom narodu? Asimilaciju terba prekinuti na svaki moguci nacin i zahtjevati vece jedinstvo pre svega medju roditeljima djece koja su zakinuta za sopstvenu kulturnu bastinu.
A imaju djeca i sta da nauce!
Vidim u beooooograd BRE uprilicena neka pozorisna predstava povodom „velikog rata“.
Vidim i cujem nidje se ne pominje Vrancuska
Sto Joksim iz „Djekne“ rece:
– E da mi je da dignem ove moje da vide Catalja pod kucom.
– Da vide doklen je Joksim dogur’o !
Pa i ja velim, da mi je da se Klemanso iz groba povrati.
I vidi koga je iz Helade u sumadiju za rep svoga konja dovuk’o!
Umjesto Vrancuske, vidim ruskog cara, a znam da je u Galiciji njegova vojska namlacena ko vo u kupus!
A vidim i Misu Janketica kako se uparadio ko vojvoda misic!
Nesto prica miroslavu koji sjedi u prvom redu i odaziva se na pomen irineja, a potonji ga merka ispod oka.
Pa mi naum pade svjedocenje pljevljanke Milosave Strunjas:
„Pljevljanka Milosava Strunjaš uputila je otvoreno PROTESTNO PISMO Sinodu Srpske pravoslavne crkve ZBOG KANONIZACIJE dvojice pljevaljskih sveštenika koji su tokom Drugog svetskog rata, kako navodi, počinili niz zlodela nad nedužnim civilima.
Na zasedanju Svetog arhijerejskog sabora u manastiru Žitomisliću kod Mostara, sredinom maja ove godine, kanonizovano je i desetak pljevaljskih sveštenika, među njima i popovi Slobodan Šiljak i Milorad Vukojičić, koji su po odlukama partizanskog i Vojnog suda streljani 1943. odnosno 1945. Njih dvojica, navodi Milosava Strunjaš u pismu Sinodu, objavljenom u poslednjem broju Pljevaljskih novina i naslovljenom sa “Zar zločinci mogu biti sveci”, nisu “stradali za živu veru, kako je saopšteno sa zasedanja Sabora, već ih je stigla zaslužena kazna za počinjena nedela”. Ona tvrdi da se pop Slobodan Šiljak stavio u službu fašističkog okupatora vrlo brzo po njihovom dolasku u Pljevlja i da je poslao u smrt svog kuma i najbližeg komšiju, njenog oca Rajka Cerovića, koji je streljan 28. jula 1941.
“Istog dana streljani su i Milun i Milan Knežević i Miloš Dragićević i oni su bili prve žrtve fašističkog terora u Pljevaljskom srezu”, navodi Milosava Strunjaš. Zbog tog i još niza zlodela popu Šiljku je partizanski sud 1943. izrekao kaznu streljanja, koja je izvršena krajem iste godine. Prema njenim navodima, zlodela popa Milorada Vukojičića su još teža, jer je on bio član “crne trojke koja je klala i ubijala nevine civile u Pljevljima”.
Strunjaš navodi da su najveći zločini počinjeni u martu i aprilu 1944. i da je u tom periodu ubijeno više osoba, što je i zapisano u knjizi “Prilog u krvi”. “Zaklana je babica Milica Mazić, majka troje maloletne dece Stanica Tasovac, studentkinja Ljubica Stojkanović, bračni par Diko i Jula Stamenić i njihov jedinac Ljubo, MAJKA POZNATOG GLUMCA Miše Janketića Milica, Zora Marković Karamatijević. Istog dana su streljani Savka Matović, Neđeljko Mazić i Mileva Žugić, a u junu iste godine Nevenka Obradović”, piše Milosava Strunjaš. U većini tih zločina učestvovao je pop Milorad Vukojičić zbog čega je, navodi ona, dobio nadimak “pop koljač”. “Crna trojka i njihovi saborci u pljevaljskom kraju su počinili još mnogo zločina, PONAJVISE NAD MUSLIMANIMA, navodi Strunjaš, zbog čega je popu Vukojičiću Vojni sud 1945. izrekao kaznu smrti streljanjem…………… Sinodu Srpske pravoslavne crkve povodom kanonizacije sveštenika Milorada Vukojičića protestno pismo uputio je i Miodrag Stamenić iz Pljevalja. U pismu tvrdi da mu je Vukojičić ubio oca, babu i djeda……………..To što je učinila Srpska pravoslavna crkva je toliko amoralan čin da neću da učestvujem u čitavoj ovoj stvari čak ni kao protivnik”, bilo je sve što je Miša Janketić tim povodom želio da kaže.
http://inicijativa.org/tiki/tiki-read_article.php?articleId=111
*
Po odluci srpske pravoslavne crkve od 2005.godine, milorad vukojicic, poznat pod imenom Maca (deminutiv od “macola” kojom je vjerovatno sirio pravoslavlje) ili pop Koljac je „svetac“.
*
….“dva pokreta otpora“……..
Hehhheeee…………..
…..“sveci“…………
Hehehee……….
Na stranu sto je novinarka nepismena, ali ovo je klasicna propaganda.
На српском језику ,страшно ,неприхватљиво ,опасно,лоше … Намеће се српски језик у Србији,па то је дно дна,одакле право да се у Србији прича српски,пише ћирилицом ,наставак гедоцида… Како сад кад деца дођу кући из школе па причају српски,родитељи их зачуђено гледају,дедови и баке се не могу начудити,преци се окрећу у гробу од срамоте …зар да српски причају ?!?!
….serem ti se i na drzavu i na jezik….
…..ne zoves se ti uzalud tako kako se zoves
Шта би насер него да сере!!! Коначно си се нашао!!! Сероњо!!!