Mustafić: Potrebno veće jedinstvo političkih subjekata u Petnjici za njen napredak

0
3

Petnjica – Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i politički direktor Bošnjačke stranke Suljo Mustafić je u razgovoru za portal radiopetnjica rekao da se u Opštini Petnjica moraju jačati kapaciteti opštine i rad na projektima privlačenja kapitala iz dijaspore i drugih investitora.

„Potreban je mnogo veći angažman zaposlenih u loklanoj upravi I naravno veće jedinstvo političkih subjekata, jer to zahtjeva mnogo rada i odricanja. Isto, tako, zadatak je svih političkih subjekata, a i BS takodje, da i sa državnog nivoa pomognu te procese, posebno kada su budžetska izdvajanaj u pitanju“, rekao je Suljo Mustafić

Da li protesti ispred Skupštine imaju građanski karakter?

MUSTAFIĆ: Iskazivanje nezadovoljstva ili političkih stavova putem protesta, jeste legitiman čin, mada lično smatram da se rješenja trebaju tražiti u institucijama, a ne na ulici. Mislim da je parlament najmoćnije orudje u političkoj borbi i da bi, ipak, opozicija trebala kroz tu instituciju da jače dopre do gradjana i poveća podršku. Ovdje se dio opozicije odlučio na drugačije korake i to je legitiman politčki potez. Medjutim, iako su veoma dugo pripremani i najavljivani kao gradjanski i opštenarodni ti protesti su pokazali jednu sasvim drugačiju sliku i poruku. Prvo, njihova masovnost daleko je od očekivane. Drugo, iako su se neki od organizatora trudili da dokažu svoje gradjansko opredjeljenje, jasno se vidi nešto sasvim suprotno od toga. Retorika pojedinih govornika, dominantna ikonografija, nasrtaji na bošnjačke simbole, o čemu su pisali i mediji, povici i uvredljiva skandiranja koje su u više navrata čuli i zaposleni u obližnjim institucijama, te ukupna atmosfera odvela je te proteste sasvim drugim putem od najavljivanog. Ili, možda, baš onim putem koji predstavlja dio ideološke matrice – najjačeg potičkog subjekta te grupacije, koji i diktira svoju politiku, a to je Nova srpska demokratija. Tako da se može govoriti o protestima, ili skupovima koji imaju jasan antinato karakter, uz značajnu primjesu rigidnog nacionalističkog diskursa iz 90-ih godina.

Mitropolit Amfilohije je sa šatorskog skupa opet prokleo dio gradjana Crne Gore. Komentar?

Iako nije prvi put, zaista, neobična retorika za duhovnika, uz to još i poglavara jedne crkve. Mislim da se, na takav način, ne doprinosi toleranciji i zbližavanju medju različitostima. Crna Gora je i svojom prošlošću i današnjim društvenim sadržajem – mjesto susreta različitih civlizacijskih vrijednosti. One su očuvane u teškim 90-im godinama, kada je u okruženju bjesnio ratni vihor. Potrebno je mnogo senzibliteta da se te razlike sačuvaju i njeguju, a da se očuva stabilnost društva. U tome veliku odgovornost imaju vjerski velikodostojnici – čija se riječ u narodu uvažava i poštuje.

Izbori će se održati sljedeće godine. Kako ocjenjijete dosadašnju saradnju sa koalicionim partnerima?

Kao što znate Bošnjačka stranka je samostalno nastupila na izborima 2012. godine. Nakon toga je napravila savez sa drugim manjinskkim partijama i, na temelju zajedničkim programskih opredjeljenja ušla u koaliciju sa DPS-SDP koji su imali zajedničku listu. Temeljne programske vrijednosti koje su nas tada opredjelile bile su evropske i NATO integracije i dalja izgradnja Crne Gore kao demokratskog durštva. Naš dio programa posebno je vezan za veću zastupljenost manjinskih naroda u institucijama i ravnomjerniji regionalni razvoj. Ako gledamo sa tog aspekta, možemo iskazati ocjenu da smo taj dio programa uspješno realizovali. Država Crna Gora značajno je odmakla u evropskim integracijama i očekujemo pozivnicu za ulazak u NATO alijansu, za nas najvažniji cilj u državnoj politici nakon obnove nezavisnosti. S druge strane, istraživanja pokazuju, da je prisustan trend značajnog povećanja zastupljenosti manjinskih naroda u institucijama, u čemu je naš doprinos itekako značajan. Naravno, to ni izbliza nije ono što bi bilo srazmjerno učešću manjinske populacije u stanovništvu. Medjutim, kada je riječ o poltičkom sporazumu sa DPS, moram istaći da je realizovan dio onoga što je dogovoreno. Očekujemo da će se još toga realizovati, a organi naše partije će, nakon podrobne analize, dati svoju najbolju ocjenu svega toga idaljih koraka. Ono što nas posebno raduje jeste da smo uspjeli u potpunosti sačuvati i identitet i političku prepoznatljivost Bošnjačke stranke I da smo veoma stabilan poltički subjekt
Kako ocjenjujete tu saradnju na lokalnom nivou, posebno Vas to pitam za Petnjicu?
MUSTAFIĆ: Mislim da je Petnjica kao nova opština tek počela zaokruživati svoj institucionalni subjektivitet. U tome su vidljivi napori njenh čelnika i tu je potrebna mnogo veća podrška države. Potrebno je mnogo napora i rada da se formiraju organi lokalne samouprave, kadrovski resusrsi su prilično slabi, saobraćajna infrastruktura loša, privrednih kapaciteta jako malo. Medjutim, moraju se jačati kapaciteti opštine i rad na projektima privlačenja kapitala i dijaspore i drugih investitora. Tu je potreban mnogo veći angažman zaposlenih u loklanoj upravi i naravno veće jedinstvo političkih subjekata, jer to zahtjeva mnogo rada i odricanja. Isto, tako, zadatka je svih političkih subjekata, a i BS takodje, da i sa državnog nivoa pomognu te procese, posebno kada su budžetska izdvajanaj u pitanju.

Najavljen je bojkot od strane opozicije (jednog dijela). Može li to usloviti parlamentarnu krizu?

MUSTAFIĆ: Vjerujem da će i unutar same opozicije prevladati mišljenje da je Parlament najbolje mjesto za iskazivanje političkih zahtjeva, da je to najmoćnije orudje svake politike i da se kroz dijalog u Parlamentu, pa i oko spornih pitanja implementacije izbornih zakona i organizovanja narednih parmentarnih izbora, može doći do kvalitetnih i održivih rješenja..

Sirijska kriza je uzrokovala talas izbjeglica. Evropa nije pokazala ono što propagira – otvorenost granica. Da li CG može pokazati nešto drugačije lice u kontekstu eventualnog zbrinjavanja sirijskih izbjeglica?

MUSTAFIĆ: Nažalost, neke evropske zemlje su pokazale izrazito nerazumjevanja izbjegličke krize. Sa nekih adresa čule su se čak i poruke netrpljeivosti i islamofobije. Ne priliči to Evropi koja ima islam u svojm temeljima, čak od 8.vijeka i mavarske Španije , preko osmanlijske carevine, koja je viijekovima bila prustna na pozamašnom dijelu Evrope, do činjenice da su danas desetine miliona muslimana zapravo Evropljani i da sebe osjećaju i doživljavaju tim kategorijama. Mislim da je, nažalost, jedan dio evroskih elita, na sreću ne sve, posrnuo i doveo u pitanje vlastite vrijednosti, na kojima je Evropa sazdana – antirasizmu, demokratiji, ljudskim pravima, toleranciji, civlizacijskom prožimanju nasljedja svih velikih tradicionanih religija – hrišćanstva, islama i judaizma.
Iako je izbjeglički talas sada zaobišao, vjerujem da bi Crna Gora i njeni gradjani pokazali ono lice koje su imali tokom kosovske krize, kada je gotovo petina stanovništva bile izbjegli Kosovari, koji su svoje utočište našli u Crnoj Gori.

Nacrt zakona o slobodi vjeroispovjesti izazvao je veliku polemiku u javnosti pa i dosta neprijatnosti u Bijelom Polju i Kotoru. Imate li stav o tom pitanju?

MUSTAFIĆ: Mislim da je veoma bitno da se i oko toga zakona i oko pitanja odnosa crkva i vjersakih zajednica sa jedne i države sa druge strane, vodi širok društveni dijalog. Mislim da nam tu ne trebaju tenzije ni isključivosti. Bitno je da država uredi taj odnos, na nčin koji odgovara savremenim demokratkim stnadrdima sekularizma i odvojenosti države i crkve. Takodje, važno je da crkve i vjerske zajednice imaju svoju autonomiju u obavljanju vjerskih poslova, i naravno da imaju svoju prepoznaljivu poziciju u društvu. Pogotovo kada je riječ o tradicionalnim vjerama i vjerskim zajednicama mora se voditi računa o tome da proces restitucije nije zaživio, da imovina, odnosno vakufi, koja je oteta ili uzurpirana u komunističkim vremenim još nije vraćena i da je to ozbiljno pitanje. Mislim da je tu potrebno dosta senziblitieta da se sva ta pitanja rješavaju i da je potreban mnogo veći stepen razumijevanja. Vjerujem da se kroz dijalog i demokratske procedure može predloženi zakonski tekst mijenjati i pribodobiti i potrebasma države i specifičnostima vjerskih zajednica i crkava koje danas postoje u Crnoj Gori

Šta mislite o inicijativi da Sandžak dobije poseban status?

MUSTAFIĆ: Mi smo jasno kroz naš program iskazali svoj odnos prema ovom pitanju. Zalažemo za afirmaciju Sandžaka kao prekogranične regije, sa slobodnim protokom ljudi, roba i kapitala, uz puno poštovanje teritorijalnog integriteta i medjunarodno priznatih granica države Crne Gore. Postojeća granica se mora učiniti transparetnijom, omogućiti intezivniji malogranični promet i povećati broj graničnih prelaza. Dosta napora se ulaže u jačanju ekonomskih i kulturnih veza i saradnje između građana, te brojnih kulturnih institucija, privrednih subjekata i posebno lokalnih samouprava unutar ove regije. Vrlo je zanačajno posvetitti se i smišljavanju zajedničkih projekta koji bi imali i podršku iz predpristupnih fondova EU.
Bošnjačka stranka je dala zanačajn doprinos u izgradnji nezavisne Crne Gore, njenim evropskim i nato integracijama, njenoj unutrašnoj stabilnosti i društvenoj koheziji i upravo u institucijama države Crne Gore vidimo sebe i svoje političko djelovanje.

Kako ocjenjujete djelovanje Muftije sandžackog Muamera Zukorlića?

MUSTAFIĆ: Uprskos svim izazovima, svjedoci smo stabilnosti i jedinstva Islamske zajednice u Crnoj Gori, iako je ona složena po mnogo čemu, pa i po svojoj etničkoj izmiješanosti Bošnjaka, Albanaca i drugih naroda koji je čine. Njen stalni prosperitet, očigledno institucionalno jačanje, izgradnja obrazovnih institucija i značajna ulaganja u infrastrukturu ,uz snažnu podršku Islamske zajednice iz Turske, te uspostavljanje korektnih odnosa sa državnim institucijama – najbolji su odgovor svim nedobronamjernim kritičarima i onima koji su pokušali da preko svojih filijala – medijskih, poltičkih i kvazikulturnih da ugroze Islamku zajednicu u Crnoj Gori. Nažalost, svjedoci smo da se često ne biraju sredstva, atakuje se čak i uličnoj ravni na njene čelnike prije svega na Reisa Rifata efendiju Fejzić, jer on zajedno sa Mešihatom i Saborom, predvodi Islamsku zajednicu i na neki način personifikuje njen trenutni integritet društvu.
Zaista, mislim da to nije u duhu, prije svega doborih odnosa ni medju braćom, ni medju komšijama, kakav bi u najmanju ruku trebao biti odnos poglavara Islamske zajednice u susjednoj nam državi Srbiji. Srećom, svi ti nasrtaju, iako medijski pompezno propraćeni, osim dnevnog senzacionalizma, kao i paradnog folklora i privlačenja pažnje nekih pojedinaca, te ispraznog “mudrovanja” nekih isluženih kadrova – nemaju većeg odjeka ni medju gradjanima, ni medju pripadnicima islamske vjere u Crnoj Gori.Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i politički direktor Bošnjačke stranke Suljo Mustafić je u razgovoru za portal radiopetnjica rekao da se u Opštini Petnjica moraju jačati kapaciteti opštine i rad na projektima privlačenja kapitala iz dijaspore i drugih investitora.

„Potreban je mnogo veći angažman zaposlenih u loklanoj upravi I naravno veće jedinstvo političkih subjekata, jer to zahtjeva mnogo rada i odricanja. Isto, tako, zadatak je svih političkih subjekata, a i BS takodje, da i sa državnog nivoa pomognu te procese, posebno kada su budžetska izdvajanaj u pitanju“, rekao je Suljo Mustafić

Da li protesti ispred Skupštine imaju građanski karakter?

MUSTAFIĆ: Iskazivanje nezadovoljstva ili političkih stavova putem protesta, jeste legitiman čin, mada lično smatram da se rješenja trebaju tražiti u institucijama, a ne na ulici. Mislim da je parlament najmoćnije orudje u političkoj borbi i da bi, ipak, opozicija trebala kroz tu instituciju da jače dopre do gradjana i poveća podršku. Ovdje se dio opozicije odlučio na drugačije korake i to je legitiman politčki potez. Medjutim, iako su veoma dugo pripremani i najavljivani kao gradjanski i opštenarodni ti protesti su pokazali jednu sasvim drugačiju sliku i poruku. Prvo, njihova masovnost daleko je od očekivane. Drugo, iako su se neki od organizatora trudili da dokažu svoje gradjansko opredjeljenje, jasno se vidi nešto sasvim suprotno od toga. Retorika pojedinih govornika, dominantna ikonografija, nasrtaji na bošnjačke simbole, o čemu su pisali i mediji, povici i uvredljiva skandiranja koje su u više navrata čuli i zaposleni u obližnjim institucijama, te ukupna atmosfera odvela je te proteste sasvim drugim putem od najavljivanog. Ili, možda, baš onim putem koji predstavlja dio ideološke matrice – najjačeg potičkog subjekta te grupacije, koji i diktira svoju politiku, a to je Nova srpska demokratija. Tako da se može govoriti o protestima, ili skupovima koji imaju jasan antinato karakter, uz značajnu primjesu rigidnog nacionalističkog diskursa iz 90-ih godina.

Bošnjačka demkratska zajednica je pozvala Bošnjake da se pridruže protestima. Komentar?
MUSTAFIĆ: Mislim da tu ne treba poseban komentar. Prisustvo ne više od desetak pojedinaca, članova političke grupacije BDZ, jasno je pokazalo i kolika je njihova podrška medju Bošnjacima i medju članovima te lokalne partije. Medjutim, sada nakon nekih dešavanja na samim protestima, čak i ti pojedinci teško će objasniti i svojim najbližima svoje prisutvo na tim skupovima, i otkud zajedno bošnjački sa bajracima i oblježjima onih koji slijede ravnogorsku ideologiju, koji negiraju genocid u Srebrenci, koji i dalje dovode u pitanje nezavisnost Crne Gore i njene evro-atlanske integracije.

Mitropolit Amfilohije je sa šatorskog skupa opet prokleo dio gradjana Crne Gore. Komentar?
Iako nije prvi put, zaista, neobična retorika za duhovnika, uz to još i poglavara jedne crkve. Mislim da se, na takav način, ne doprinosi toleranciji i zbližavanju medju različitostima. Crna Gora je i svojom prošlošću i današnjim društvenim sadržajem – mjesto susreta različitih civlizacijskih vrijednosti. One su očuvane u teškim 90-im godinama, kada je u okruženju bjesnio ratni vihor. Potrebno je mnogo senzibliteta da se te razlike sačuvaju i njeguju, a da se očuva stabilnost društva. U tome veliku odgovornost imaju vjerski velikodostojnici – čija se riječ u narodu uvažava i poštuje.

Izbori će se održati sljedeće godine. Kako ocjenjijete dosadašnju saradnju sa koalicionim partnerima?

Kao što znate Bošnjačka stranka je samostalno nastupila na izborima 2012. godine. Nakon toga je napravila savez sa drugim manjinskkim partijama i, na temelju zajedničkim programskih opredjeljenja ušla u koaliciju sa DPS-SDP koji su imali zajedničku listu. Temeljne programske vrijednosti koje su nas tada opredjelile bile su evropske i NATO integracije i dalja izgradnja Crne Gore kao demokratskog durštva. Naš dio programa posebno je vezan za veću zastupljenost manjinskih naroda u institucijama i ravnomjerniji regionalni razvoj. Ako gledamo sa tog aspekta, možemo iskazati ocjenu da smo taj dio programa uspješno realizovali. Država Crna Gora značajno je odmakla u evropskim integracijama i očekujemo pozivnicu za ulazak u NATO alijansu, za nas najvažniji cilj u državnoj politici nakon obnove nezavisnosti. S druge strane, istraživanja pokazuju, da je prisustan trend značajnog povećanja zastupljenosti manjinskih naroda u institucijama, u čemu je naš doprinos itekako značajan. Naravno, to ni izbliza nije ono što bi bilo srazmjerno učešću manjinske populacije u stanovništvu. Medjutim, kada je riječ o poltičkom sporazumu sa DPS, moram istaći da je realizovan dio onoga što je dogovoreno. Očekujemo da će se još toga realizovati, a organi naše partije će, nakon podrobne analize, dati svoju najbolju ocjenu svega toga idaljih koraka. Ono što nas posebno raduje jeste da smo uspjeli u potpunosti sačuvati i identitet i političku prepoznatljivost Bošnjačke stranke I da smo veoma stabilan poltički subjekt
Kako ocjenjujete tu saradnju na lokalnom nivou, posebno Vas to pitam za Petnjicu?
MUSTAFIĆ: Mislim da je Petnjica kao nova opština tek počela zaokruživati svoj institucionalni subjektivitet. U tome su vidljivi napori njenh čelnika i tu je potrebna mnogo veća podrška države. Potrebno je mnogo napora i rada da se formiraju organi lokalne samouprave, kadrovski resusrsi su prilično slabi, saobraćajna infrastruktura loša, privrednih kapaciteta jako malo. Medjutim, moraju se jačati kapaciteti opštine i rad na projektima privlačenja kapitala i dijaspore i drugih investitora. Tu je potreban mnogo veći angažman zaposlenih u loklanoj upravi i naravno veće jedinstvo političkih subjekata, jer to zahtjeva mnogo rada i odricanja. Isto, tako, zadatka je svih političkih subjekata, a i BS takodje, da i sa državnog nivoa pomognu te procese, posebno kada su budžetska izdvajanaj u pitanju.

Najavljen je bojkot od strane opozicije (jednog dijela). Može li to usloviti parlamentarnu krizu?

MUSTAFIĆ: Vjerujem da će i unutar same opozicije prevladati mišljenje da je Parlament najbolje mjesto za iskazivanje političkih zahtjeva, da je to najmoćnije orudje svake politike i da se kroz dijalog u Parlamentu, pa i oko spornih pitanja implementacije izbornih zakona i organizovanja narednih parmentarnih izbora, može doći do kvalitetnih i održivih rješenja..

Sirijska kriza je uzrokovala talas izbjeglica. Evropa nije pokazala ono što propagira – otvorenost granica. Da li CG može pokazati nešto drugačije lice u kontekstu eventualnog zbrinjavanja sirijskih izbjeglica?

MUSTAFIĆ: Nažalost, neke evropske zemlje su pokazale izrazito nerazumjevanja izbjegličke krize. Sa nekih adresa čule su se čak i poruke netrpljeivosti i islamofobije. Ne priliči to Evropi koja ima islam u svojm temeljima, čak od 8.vijeka i mavarske Španije , preko osmanlijske carevine, koja je viijekovima bila prustna na pozamašnom dijelu Evrope, do činjenice da su danas desetine miliona muslimana zapravo Evropljani i da sebe osjećaju i doživljavaju tim kategorijama. Mislim da je, nažalost, jedan dio evroskih elita, na sreću ne sve, posrnuo i doveo u pitanje vlastite vrijednosti, na kojima je Evropa sazdana – antirasizmu, demokratiji, ljudskim pravima, toleranciji, civlizacijskom prožimanju nasljedja svih velikih tradicionanih religija – hrišćanstva, islama i judaizma.
Iako je izbjeglički talas sada zaobišao, vjerujem da bi Crna Gora i njeni gradjani pokazali ono lice koje su imali tokom kosovske krize, kada je gotovo petina stanovništva bile izbjegli Kosovari, koji su svoje utočište našli u Crnoj Gori.

Nacrt zakona o slobodi vjeroispovjesti izazvao je veliku polemiku u javnosti pa i dosta neprijatnosti u Bijelom Polju i Kotoru. Imate li stav o tom pitanju?

MUSTAFIĆ: Mislim da je veoma bitno da se i oko toga zakona i oko pitanja odnosa crkva i vjersakih zajednica sa jedne i države sa druge strane, vodi širok društveni dijalog. Mislim da nam tu ne trebaju tenzije ni isključivosti. Bitno je da država uredi taj odnos, na nčin koji odgovara savremenim demokratkim stnadrdima sekularizma i odvojenosti države i crkve. Takodje, važno je da crkve i vjerske zajednice imaju svoju autonomiju u obavljanju vjerskih poslova, i naravno da imaju svoju prepoznaljivu poziciju u društvu. Pogotovo kada je riječ o tradicionalnim vjerama i vjerskim zajednicama mora se voditi računa o tome da proces restitucije nije zaživio, da imovina, odnosno vakufi, koja je oteta ili uzurpirana u komunističkim vremenim još nije vraćena i da je to ozbiljno pitanje. Mislim da je tu potrebno dosta senziblitieta da se sva ta pitanja rješavaju i da je potreban mnogo veći stepen razumijevanja. Vjerujem da se kroz dijalog i demokratske procedure može predloženi zakonski tekst mijenjati i pribodobiti i potrebasma države i specifičnostima vjerskih zajednica i crkava koje danas postoje u Crnoj Gori

Šta mislite o inicijativi da Sandžak dobije poseban status?

MUSTAFIĆ: Mi smo jasno kroz naš program iskazali svoj odnos prema ovom pitanju. Zalažemo za afirmaciju Sandžaka kao prekogranične regije, sa slobodnim protokom ljudi, roba i kapitala, uz puno poštovanje teritorijalnog integriteta i medjunarodno priznatih granica države Crne Gore. Postojeća granica se mora učiniti transparetnijom, omogućiti intezivniji malogranični promet i povećati broj graničnih prelaza. Dosta napora se ulaže u jačanju ekonomskih i kulturnih veza i saradnje između građana, te brojnih kulturnih institucija, privrednih subjekata i posebno lokalnih samouprava unutar ove regije. Vrlo je zanačajno posvetitti se i smišljavanju zajedničkih projekta koji bi imali i podršku iz predpristupnih fondova EU.
Bošnjačka stranka je dala zanačajn doprinos u izgradnji nezavisne Crne Gore, njenim evropskim i nato integracijama, njenoj unutrašnoj stabilnosti i društvenoj koheziji i upravo u institucijama države Crne Gore vidimo sebe i svoje političko djelovanje.

 

(radio petnjica)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.