Danas se obilježava Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena), međunarodni je praznik, 8. marta svake godine. Širom svijeta 8. mart je i Dan građanske svjesnosti, Dan žena i djevojaka, Dan antiseksizma, Dan pozitivne diskriminacije.
U Sandžaku se, uglavnom skromnim poklonom u vidu cvijeta ili sličnog, majki, supruzi, sestri, kćerci ili koleginici ili koleginicima obilježava ovaj datum. U Novom Pazaru je praksa i da se u radnim kolektivima za sve pripadnice ljepšeg pola ovog dana organiziraju svečanosti i ručkovi samo za žene.
Učiteljicama, nastavnicama i profesoricama učenici, od svojih džeparaca kupuju poklone i cvijeće. Posebna je prilika da momci i muževi svojim izabranicama posvete pažnju. Djeca svojim majkama, posebno.
Za Dan žena je prilika i da se u kuću donese neobičan cvijet, kaktus, ukras ili slično jer se uoči i na dan 8. marta skupe prodavci cvijeća, pa izbor, zbog raznolikosti bude težak. U centru Novog Pazara je više prodavaca, pa se od neobični i zanimljiivh ručnih radova i rukotvorina, ručno vezenih jastuka s ljubavnim i sličnim porukama može kupiti sobno i ukrasno cvijeće.
Od adama, difenbahije, drva života, bambusa, fikusa, filadendrona i palmi do raznih orhideja i narcisa.
Ponuda kaktusa je posebno velika. Tu su i sukulenti, prumule, petunije…ali su za majku, suprugu, djevojku ili simpatiju nezaobilazne ruže ili karanfili. Cijene za svačiji džep. Sobno cvijeće u saksiji, zavisno od veličine i vrste, se kreće od 1200 do 3 i više hiljada dinara. Ruže, karanfili i kaktusi se prodaju po cijeni od 200 do 500 dinara za komad.
– Politička i društvena dostignuća pripadnica ljepšeg pola
U svijetu se 8. marta slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena se slavio 28.2. 1909. u SAD temeljem deklaracije koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih istorijskih događaja, njime se obilježava i požar u fabrici Triangle Shirtwaist u (New Yorku 1911. godine) kada je poginulo preko 140 žena. Ideja da se obilježava međunarodni dan žena se prvi put pojavila početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8.3. 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uslova i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Protesti na 8.3. su se događali i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeči kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požar u fabrici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U predvečerje prvog svjetskog rata žene širom Evrope su održale mirovne demonstracije 8.3. 1913.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Alexandra Kollontai nagovorila je Lenjina da 8.3. postane državni praznik, i tokom sovjetskog perioda se koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.
Međutim, u mnogim komunističkim državama je taj praznik izgubio svoju ideološku osonovu i postao prilika za muškarce da iskazuju svoju ljubav i poštovanje prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj je, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.
Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldovi, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima.
Na Zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975, koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.
Danas mnoge organizacije u svijetu, obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije slučaj.
Izvor: SNews, Wikipedia
