Luksemburg – Sutra (subota, 29. mart) u Luksemburgu će se, u organizaciji Bošnjačke kulturne zajednice (BKZ) održati tribina Fatmira Alispahića na temu “Bošnjaci u borbi za opstanak”, sa čime su naši čitatelji već blagovremeno upoznati.
Ujedno, u sklopu programa, biće dodijeljeno priznanje “Mulla Osman Hrastoder” istaknutom članu bošnjačke zajednice u Luksemburgu. Iako je ovogodišnji dobitnik priznanja «Mulla Osman Hrastoder» već odabran, BKZL je odlučio da za sada ne izlazi u javnost s njegovim imenom, već im je cilj da nagradu uruče u toku programa večeri. Podsjećamo, priznanje “Mulla Osman Hrastoder” ustanovljeno je prošle godine od strane BKZ Luksemburga, i dodjeljuje se istaknutim pojedincima koji su svojim radom i zalaganjem doprijeneli afirmaciji bošnjačkih nacionalnih, vjerskih i kulturnih vrijednosti, te interesima Bošnjaka uopćeno. Kroz dodjelu priznanja, BKZ Luksemburga želi odati priznanje i izraziti duboku zahvalnost korisnim i uspješnim pojedincima u našoj zajednici, osobito u njenom užem kontekstu, što znači da će se laureati birati prvenstveno, ali ne i obavezno, u okvirima bošnjačke zajednice u Luksemburgu. Priznanje se sastoji od plakete i zlatnog dukata, na čijem aversu se nalazi utisnut lik Mulla Osmana Hrastodera sa još nekoliko manjih simboličnih detalja, dok se s druge strane nalazi utisnut logo BKZ Luksemburga. Za prošlogodišnjeg laureata priznanja “Mulla Osman Hrastoder” odabrana je Suada Duraković Agović.
Idejno rješenja dukata: na aversu se nalazi lik Mulla Osmana, a na drugoj strani logo BKZ Luksemburga
Zbog čega priznanje nosi naziv «Mulla Osman Hrastoder»?
Na ovo pitanje ćemo najbolje odgovoriti ukoliko se prvo prisjetimo ko je u stvari bio Mula Osman Hrastoder.
Mulla Osman Hrastoder (1895 – 1946) je rodom iz Južnog Sandžaka, tačnije iz sela Radmance kod Petnjice. Alim i poliglota, koji je dao ogroman doprinos u spašavanju bošnjačkog stanovništva Gornjeg Bihora od četničke kame u toku Drugog svjetskog rata. Mulla Osman je čovjek koji je na vrijeme uvidio šta se sprema Bošnjacima u tom dijelu Sandžaka, te je bio organizator i vođa tamošnje Muslimanske milicije, zahvaljujući kojoj Gornji Bihor nije doživio sudbinu Šahovića (1924), Limske doline (1943) i mnogih drugih sratišta Bošnjaka. Pitanje je da li bi u Luksemburgu uopće i bilo u zadnjih 20 godina, azilanata iz Gornjeg Bihora, da nije bilo Osmana i njegove odbrane tog kraja? Svoje neprijateljstvo Mulla Osman nije izražavao samo protiv otvorenih koljača bošnjačkog naroda, tj. četnika, već i protiv partizana, tj. komunista, u kojima je Osman vidio prikrivene koljače bošnjačkog identiteta, tj. njihovih kulturnih i duhovnih vrijednosti. Ostala je poznata u narodu Mulla Osmanova izreka «I partizani i četnici su u toku rata na isti brus oštrili nož za Bošnjake». Vrijeme je pokazalo, a i dalje pokazuje, koliko je bio u pravu. Po okončanju rata, Mulla Osman je ubijen od strane UDBE, u zimu 1946. godine.
Zbog svega pomenutog i nepomenutog. Zbog Osmanovog znanja i prakse. Njegovog gaziluka i šehitluka. Njegove visoke svijesti i vizionarstva, BKZ Luksemburga želi da očuva sjećanje na tog bošnjačkog, sandžačkog mudžahida, i ponudi ga kao model Bošnjacima i Bošnjakinjama koji dolaze, stoji u izvještaju BKZ Luksemburg.
IDENTITET.LU
Aferim bkz l, vi ste pravi prestavnici a ne onaj triperas Mehonic sa tastom…