Luksemburg: Dalje ruke od naših banaka

0
16

Luksemburg – Luksemburg je danas odreagovao na ono što tumači kao novi stav evrozone da preveliki finansijski sektori treba da budu restrukturisani u skladu sa veličinom ekonomije u pojedinačnim zemljama, nakon bankarskog debakla na Kipru.

Vlada luksemburškog premijera i bivšeg šefa evrogrupe Žan-Kloda Junkera navela je da je zabrinuta zbog nedavnih izjava oko krize na Kipru, posebno oko stava da veličina finansijskog sektora treba da bude usklađena sa bruto domaćim proizvodom (BDP) pojedinačnih zemalja, zbog rizika po ekonomsku i fiskalnu stabilnost, prenela je agencija Frans pres

Luksemburg navodi da njegov finansijski sektor služi kao važan ulaz, koji privlači investicije u evrozonu i time doprinosi opštoj konkurentnosti svih članica monetarne unije.
Junkerov nasljednik na čelu evrogrupe, holandski ministar finansija Jerun Dajselblum, rekao je da je kiparski bankarski sektor prevelik u odnosu na ukupan BDP te zemlje, zbog čega je bilo neophodno ugasiti jednu i restrukturisati drugu od dvije najveće tamošnje banke, u zamjenu za medjunarodnu pomoć vrijednu deset milijardi evra.
Iako nema mnogo privreda u evrozoni koje zavise od bankarskih sektora onoliko koliko zavisi Kipar, ekonomisti njemačke Berenberg banke napominju da tri države u monetarnoj uniji imaju bankarske depozite u obimu većem nego na Kipru, gde su oni prošle godine činili preko 700 BDP-a.
U Luksemburgu bankarski depoziti vrijede čak 2.500 odsto BDP-a, u Irskoj nešto iznad 800 odsto, a na Malti malo ispod 800 odsto. Prosek u evrozoni je dosta skromnijih 360 odsto.
Jedan od šest osnivača Evropske unije, Luksemburg je jedna od samo četiri članice evrozone sa vrhunskim kreditnim rejtingom, pored Nemačke, Holandije i Finske, prema procenama sve tri najveće globalne bonitetne agencije (“Mudis”, “Fič” i Standard end Purs).
Odnos javnog duga Luksemburga prema njegovom BDP-u iznosi svega 20 odsto, u odnosu na 120 odsto, koliko iznosi cilj u zemljama evrozone koje su primile medjunarodnu finansijsku pomoć, dok je njegov budžetski deficit u granicama EU od tri odsto, koje mnoge zemlje redovno ignorišu.
Luksemburg je, ipak, često pod lupom EU, prvenstveno zbog svoje bankarske tajnovitosti.

(Blic)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.