Kraljevski grad Bobovac i danas ima svoje čuvare: Dolaze turisti od Brazila do Sibira

0
3

kraljevski-grad-bobovac-i-danas-ima-svoje-uva

BiH – Nekada sjedište bosanskih vladara, kraljevski grad Bobovac, danas sa samo nekoliko svojih zidina svjedoči o jednom vremenu i narodima koji su živjeli na ovim prostorima. Spominje se u 4. i 5. stoljeću kada su na tim prostorima bili Iliri i sagradili prvo stambeno naselje – dvor na površini od 25-30 metara. Dolaskom dinastije Kotromanić ovdje se proširuje kraljevski grad Bobovac na površinu od 1.100 metara. Njegova gradnja je trajala oko 100 godina, od 1.350. do oko 1450. Do sjedišta bosanskih vladara od perioda vladavine bana Stjepana II Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva i sve do prestanka bosanske samostalnosti osmanlijskim osvajanjem vodi živopisna cesta preko brda i šuma. Prostranstvo prirodnih ljepota i najbolje utvrđeni grad srednjovjekovne Bosne uzdiže se na strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina planinskog masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša.

Suvenirnica i zastava Bosne i Hercegovine stoje na ulazu u nekada kraljevski grad. Nakon velikih napora Udruženja građana “čuvari bosanske krune” Bobovac iz Mijakovića, od maja ove godine Bobovac ima svoju suvenirnicu. Jedan dio puta do zidina Bobovca je popločan, radi lakšeg pristupa velikog broja turista koji dolaze iz cijelog svijeta, a ostatak nije zbog nedostatka finansijskih sredstava. Ekipa Anadolu Agency (AA) kreće se malim putem okruženim šumom. Mir i tišinu prekida zvuk vode. Dovedena je i voda na području ovog kulturno-historijskog spomenika zbog, kako kažu, turista ali i zbog činjenice da je Bobovac poznat kao područje sa najvećom prosječnom godišnjom temperaturom u ovoj regiji. Nebo i oblaci, šuma i ostaci zidina u sredini. Ponosno prkosi vremenu i onima koji su ga kroz vjekove pohodili. Mijenjali su se vladari i osvajači ali on je ostajao.

U putu srećemo i Poljake. Muž, supruga i dijete. Zadivljeni su ljepotama Bobovca i područjem na kojem se nalazi. Odlaze oduševljeni bogatstvom koje posjeduje BiH.

Šaban Ibrišimović, predsjednik Udruženja građana Čuvari bosanske krune Bobovac iz Mijakovića, odrastao je uz zidine ovoga grada. Danas, sa članovima spomenutog udruženja, radi na zaštiti Bobovca, tačnije zidina koje su sačuvane do danas. Sa ljubavlju priča o historiji, važnosti Bobovca ali i činjenici da su na dvor dolazili ambasadori mnogih zemalja, ali i kulturni djelatnici.

Danas, šta je ostalo od kraljevskog grada? Od svih 11 kula, koliko ih je bilo u kraljevskom gradu, danas su ostali samo ostaci palače i mauzolej.

“Sve ostale zidine su gotovo prizemljene na metar. Ukoliko nadležne institucije pa i nevladin sektor koji se brine i hoće da spasi kulturno-historijsko naslijeđe koje se nalazi ovdje, zajednički ne ulože napor u skorijoj budućnosti ostat će se i bez ovo malo tragova koji se nalaze na kraljevskom gradu Bobovcu”, ispričao je Ibrišimović.

Odrastao je u selu u neposrednoj blizini Bobovca i, kako kaže, na ovim zidinama je proveo lijepe trenutke svog djetinjstva.

“‘Sedamdesetih godina, kada sam išao u osnovnu školu u Kraljevu Sutjesku, na kraljevom dvoru smo se igrali, ne znajući šta pripada kome i koji je značaj ovoga. Od tih sedamdesetih godina zidine na dvoru su kraće za 1,5 metara. Znači, za oko 40 godina vidimo koje su posljedice nebrige”, ispričao je Ibrišimović.

Pozvao je sve nadležne institucije i sve one kojih se dotiče briga oko Bobovca da se interesovanje za očuvanje ovog kulturno-historijskog spomenika podigne na jedan viši nivo.

“Svi novci koji su bili planirani za revitalizaciju, sanaciju i konzervaciju kraljevskog grada Bobovca da se na neki način vrati i ovdje namjenski potroši u cilju spašavanja ovih zidina i kraljevskog grada”, poručio je Ibrišimović.

– Skidanje korova ali i uređenje staza –

Udruženje “Čuvari bosanske krune” Bobovac iz Mijakovića je među svoje ciljeve stavilo i jedan prioritet, a to je zaštita kraljevskog grada Bobovca. Urađeno je skidanje korova, a trenutno je u toku uređenje staza za turiste ali i djecu koja posjećuju Bobovac. Radi se na postavljanju neke vrste ograde zbog zaštite ljudi koji dolaze u ovaj kraljevski grad.

“Barem ovih ostataka koje smo mi dočekali. Sama ideja je dio osjećaja blizine naših naselja i ovog grada. Odmah smo u svojim strateškim ciljevima stavili da uradimo određene stvari u cilju zaštite zidina. Tako smo uradili projekt u skidanju korova jer to bi bilo po nekim prioritetima prva faza u daljnjim fazama sanacije i konzervacije Bobovca. To smo i uradili 2012. godine”, rekao je Ibrišimović.

Međutim, od tada do danas se više ništa na tom planu nije uradilo.

“Izuzev projekata koje smo mi inicirali kroz naše strateške pravce. Našli smo za shodno da, prije svega, u cilju razvoja kulturnog i seoskog turizma, dovedemo vodu. Bobovac je poznat kao područje sa najvećom prosječnom godišnjom temperaturom u ovoj regiji. Tako smo doveli vodu na kraljevski grad Bobovac. Zaista, pokazalo se kao korisno za tehničke potrebe kao i za turiste koji dolaze”, istakao je Ibrišimović.

Također, među projektima je bila i izgradnja suvenirnice koja bi služila za prezentaciju suvenira sa područja opštine Vareš.

“Da to bude stalna postavka svih naroda, od simbolike koja je potvrđivala dugogodišnju tradiciju, život i suživot ovog naroda koji je okruživao ovaj kraljevski grad. Još nismo popunili onaj kapacitet kada su u pitanju suveniri. Suvenirnica je također bila jedan prioritet kada je u pitanju razvoj i očuvanje kulturno-historijskog Bobovca. Međutim, to nije zavisilo od nas samih, nismo imali finansijskih sredstava. Uradili smo program i aplicirali prema vladi Ze-Do kantona i na svu sreću poslije tri godine, neki dobri ljudi koji razumiju i osjećaju ovaj kraljevski grad, donijeli su odluku da finansiraju budžet ovog projekta i 2013. smo napravili tu suvenirnicu”, naglasio je Ibrišimović.

Nažalost, do maja ove godine taj objekt nije bio u funkciji.

“Od maja Bobovac je dobio domaćina, dobio je brigu, čuvare koji hoće i žele da ovaj grad ima onaj značaj i simboliku koja mu pripada kao jednom od najznačajnijih mjesta kada je u pitanju bosanska država. Za ovih nekoliko mjeseci se naša ideja pokazala opravdanom. Turiste smo, sigurno, u cijelosti zadovoljili. Uveli smo knjigu utisaka i ostali su tragovi pohvala. Neki su nudili i određenu novčanu podršku”, pojasnio je Ibrišimovć.

– Bobovac posjećuju turisti iz cijelog svijeta –

Govoreći o posjetama i turistima ističe da Bobovac posjećuju turisti iz svih dijelova svijeta, različitih interesovanja.

“Turisti i sa Istoka i Zapada su negativno fascinirani odnosom i stanjem u kojem se nalazi jedno tako važno historijsko mjesto. U knjizi utisaka se cijelo vrijeme provlači ta nebriga”, dodao je Ibrišimović.

Mišljenja je, kada je u pitanju daljnja revitalizacija Bobovca, da sada slijede projekti za koje trebaju veća finansijska ulaganja.

Enijad Sarač, predsjednik Upravnog odbora spomenutog udruženja i turistički vodič na Bobovcu, svakodnevno od maja radi sa turistima koji dolaze na Bobovac. Dočekuje ih, pokazuje ostatke ovog važnog spomenika kulture te im priča o historijskom značaju kraljevskog grada.

“Mi smo u ovoj priči od 19. maja ove godine, po ugovoru sa opštinom, isključivo da preuredimo ambijent na Bobovcu, koji je bio katastrofalan prije našeg pojavljivanja. Bilo je puno smeća, ovdje su vršene nedozvoljene radnje, prije svega napasanje stoke, loženje vatre…Mi smo uspjeli urediti ambijent na Bobovcu”, ispričao je Sarač.

Turisti su, kako kaže, i ranije dolazili na Bobovac, a njihov cilj je da taj broj povećaju. Izrazio je nadu da će u tome i uspjeti.

“Turisti dolaze iz svih zemalja, od Brazila do Sibira, od Genlanda do Novog Zelanda. Vjerujte da sam imao iz Rusije, Kanade, Austrije, Turske, evropskih zemalja… Tu sam da pomognem turistima da bolje razumiju ono što im oči vide. Turisti su razočarani stanjem zidina. Mi smo tu da pokušamo nešto učiniti”, poručio je Sarač.

– Pronađene kosti kraljeva –

U današnjem mauzoleju su od 1959. do 1967. rađena arheološka istraživanja. U kraljevskom mauzoleju na Bobovcu pronađeno je devet skeleta u pet grobnica. Tu su bili sahranjeni kraljevi Stjepan Dabiša, Stjepan Ostoja, Stjepan Ostojić, Tvrtko II i Stjepan Tomaš. S njima je vjerovatno bio sahranjen i posljednji bosanski kralj, Stjepan Tomašević, čiji su ostaci bili preneseni iz Jajca. Od deveta skeleta, samo jedan pripada ženskoj osobi, koja je sahranjena pored Tvrtka II. Pretpostavlja se da pripada supruzi Tvrtka II, kraljici Doroteji Gorjanskoj. Između grobova kralja Tvrtka II i groba žene za koju se pretpostavlja da je kraljica Doroteja Gorjanska nalazi se dječji grob, za kojeg se pretpostavlja da pripada djetetu Tvrtka II i Doroteje Gorjanske.

“Ovaj objekt je bio porušen kao i svi objekti na Bobovcu, a nadograđen je nakon arheološkog iskopavanja, sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Bio je komplet u freskama, a tretiramo ga kao mauzolej, mjesto gdje su ukopavane poznate ličnosti. Na Bobovcu su ukopani kralj Ostoja, Ostojić, Tvrtko II Kotromanić, Kralj Tomaš i kraljica Doroteja. Čuo sam da je nađen i manji skelet što znači da je pripadao djetetu”, ispričao je Sarač.

Naime, grobnice su otkopane, nađene su kosti koje su nakon toga prebačene u Zemaljski muzej u Sarajevo.

“Međutim, početkom devedesetih godina, obzirom da smo imali situaciju kakvo smo imali, zbog sigurnosti prebačene su u trezor Narodne banke u Sarajevu, navodno zbog sigurnosti. Nikada se više nisu vratile u Zemaljski muzej, a koji su razlozi za to ja ne znam”, rekao je Sarač.

(Anadolu Agency)

 

Pogledajte vijest na izvornom sajtu:

Kraljevski grad Bobovac i danas ima svoje čuvare: Dolaze turisti od Brazila do Sibira


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.