Srbija, Kosovo – Ured Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) i Evropska komisija u četvrtak su objavili izvještaj koji pokazuje da korupcija ima veliku ulogu u svakodnevnom poslovanju mnogih kompanija na Zapadnom Balkanu.
Izvještaj koji je zasnovan na intervjuima sa više od 12.700 kompanija ukazuje na to da je korupcija treća najveća prepreka biznisu u regiji.
Korupcija, zajedno sa kriminalom, koči ekonomski razvoj regije.
U prosjeku, jedna od 10 kompanija koja je imala kontakt sa javnim službenicima dala je mito u periodu od 12 mjeseci.
Najveći iznosi na Kosovu i u Srbiji
UNODC i EK navode da se slika o mitu i korupciji razlikuje u državama regije.
U Srbiji je 17 posto ispitanih firmi imalo dodira s mitom u jednogodišnjem periodu, a u Albaniji 15,7 posto.
Firme u Hrvatskoj, prema istraživanju, platile su mito u prosjeku 8,8 puta u godini dana, a na Kosovu 7,7 puta.
Prema istraživanju, najveći pojedinačni iznosi mita plaćaju se na Kosovu (u prosjeku 1.787 eura po transakciji) i u Srbiji (935 eura po transakciji).
Na regionalnom nivou, u više od dvije trećine slučajeva mito je javnim službenicima isplaćeno u gotovini, u prosjeku 800 eura po transakciji.
Mito dolazi i u obliku hrane i pića (33,6 posto slučajeva), dok je u 21 posto slučajeva zabilježeno davanje drugih proizvoda u zamjenu za uslugu.
Mala preduzeća imaju mnogo više iskustva s mitom u odnosu na veća.
Najviše mita u građevinskom sektoru
Najkorumpiraniji je građevinski sektor, a 12,2 posto ispitanika potvrđuje da su dali mito zvaničnicima.
Slijede veleprodajni i trgovinski sektor (10,3 posto), transport i skladištenje (9,9 posto), proizvodnja, elektrodistribucija, naftna industrija i snabdijevanje vodom (9,2 posto).
Najveći procenat mita daje se lokalnim zvaničnicima niskog ranga, te službenicima poreske i carinske uprave, što sugerira na to da se mito koristi za utaju poreza, navodi se u izvještaju.
Ističe se da korupcija, uz kriminal, predstavlja težak teret za ekonomski razvoj regije.
Na regionalnom nivou 5,9 posto kompanija odlučilo je da ne pravi velike investicije u 12 mjeseci uoči istraživanja, zbog straha da će morati davati mito, dok se 9,1 posto odlučilo na taj korak zbog straha od kriminala.
“Ovaj teret bi postao mnogo lakši ukoliko bi bile uvedene ciljane mjere za zaštitu kompanija i sprečavanje korupcije”, izjavio je zamjenik izvršnog direktora UNODC-a Sandeep Chawla.
U izvještaju se navodi da se mito obično daje kako bi se “ubrzale procedure u poslovanju” (40,3 posto transakcija), a zatim zbog “boljeg odnosa prema kompanijama” (14,1 posto), te “omogućavanja finalizacije procedure (12,7 posto).
Skoro 18,1 posto transakcija mita nemaju neku posebnu svrhu, ali se novac u tim slučajevima daje javnim službenicima, kako bi ih se “pripremilo” za buduće kontakte.
UNODC i EK izvještavaju da se prijavljuje tek 1,8 posto slučajeva davanja mita zvaničnicima.
Glavni razlozi za ovo, kažu ispitanici, jesu da to smatraju “beskorisnim”, te da je davanje mita “ustaljena praksa” ili “znak zahvalnosti”.
Chawla je kazao da su podaci poput ovih o korupciji i kriminalu potrebni kako bi se kreirale politike u svrhu borbe protiv ovakvih problema.
Dodao je da treba pohvaliti vlasti na Zapadnom Balkanu, jer su bile spremne da istraže i bolje razumiju rasprostranjenost ove vrste kriminala u regiji.
(balkans.aljazeera)
