Kome smeta bosanski?

8
23

Sandžak – Priboj je nekada bio većinski bošnjački grad, a danas ima svega 18% Bošnjaka. U posljednjem ratu, paravojne jedinice su upadale u bošnjačka sela, maltretirale i ubijale civilno stanovništvo. Sjeverin, Kukuroviće i druga mjesta pretrpjela su etničko čišćenje.

Od 2004. godine je aktuelizirano pitanje službene upotrebe bosanskoga jezika u Priboju. Bošnjaci zadovoljavaju zakonski minimum od 15% stanovništva, ali i dalje voljom skupštinske većine općine Priboj nemaju pravo na službenu upotrebu svog jezika.

Zakon o zabrani diskriminacije (Službeni glasnik RS br. 22/09 od 30. 3.2009), 24. član, jasno zabranjuje diskriminaciju nacionalnih manjina na osnovu nacionalne pripadnosti, etničkog porijekla, vjerskih ubjeđenja i jezika. Član 14. Evropske povelje o ljudskim pravima i slobodama iz 1950. godine zabranjuje svaki vid diskriminacije zasnovan na rasi, spolu, vjeri, jeziku, političkom ubjeđenju, socijalnom statusu… Također je i Povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, koju je i R Srbija ratificirala, jasno prekršena. Kada se ovome dodaju još članovi 14. i 75. Ustava R Srbije i član 11. Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, zaključuje se da rečenična i teorijska konstrukcija spomenutih članova nema nikakvu primjedbu. Ali, praktična primjena istih biva amnestirana „rupom“ u zakonu.

Kome smeta bosanski jezik u Priboju

U Priboju zabranjen bosnaski jezik ...

Prema riječima predsjednika općine Priboj Lazara Rvovića (SNS), on nije nadležan za pitanje uvođenja bosanskog jezika u Statut općine. On također kaže da je pitanje bosanskog jezika lingvističke prirode.  Navedena izjava svjedoči da ni SNS ni druge partije u vladajućoj koaliciji neće pokrenuti pitanje bosanskog jezika zbog birača, jer to smatraju porazom i nedoslijednošću politike stranke kojoj pripadaju. Lokalnu vladajuću koaliciju čine: SNS, SPS, DSS, SDA i NS. Većinsko stanovništvo Priboja, iz čijih redova (osim SDA) su predstavnici navedenih partija ne želi i neće da njihove komšije imaju pravo na ravnopravnu upotrebu svog jezika. Dobar dio ih pokušava na svaki način otežati status Bošnjaka koji su preživjeli zadnji egzodus na teritoriji koja zvanično nije bila u ratu. To što Bošnjaci po osnovu procentualne zastupljenosti imaju pravo da se i u višim instancama obraćaju na svom jeziku i da nadležni moraju odgovoriti istim jezikom u općini Priboj nema nikakve veze, jer tu važe lokalna pravila.

Pitanje bosanskog jezika je pokrenuto još 2004. godine kada je OO SDP-a tražio dopunu Statuta općine Priboj, u smislu da u službenoj upotrebi bude i bosanski jezik i latinično pismo.
Ovo pitanje je razmatrano i na Ustavnom sudu (tužba podnijeta 25. 8. 2008), koji je donio zaključak da nije nadležan za ovakva pitanja: Ustavni sud je na osnovu člana 36. stav 1 tačka 19 Zakona o Ustavnom sudu (Službeni glasnik RS, broj 109/07) i člana 82. stav 1. tačka 1. Poslovnika o radu Ustavnog suda (Službeni glasnik RS, broj 24/08 i 27/08) odlučio da podnete inicijative odbaci zbog nenadležnosti – zavedeno je 30. 11. 2009.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je također saopćilo da nije ovlašćeno da Skupštini općine Priboj naloži dopunu Statuta sa uvođenjem bosanskog jezika u službenu upotrebu, kao i da je po ovom pitanju odgovorno Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu (odgovor zaveden 29. 12. 2009).

Lazar Rvović, predsjednik općine Proboj - protagonist borbe protiv bosanskog jezika

U odgovoru Zaštitnika građana stoji da postoje nedostaci u radu općinske uprave Priboj koji direktno krše ustavom zagarantirano pravo nacionalnih manjina na očuvanje svojih posebnosti. Također, u preporuci za postupanje upućenoj organima općinske uprave stoji da isprave postojeću grešku, te da u toku svog daljeg postupanja pribave mišljenje Savjeta za međunacionalne odnose (čiji je predsjednik, prema nezvaničnim informacijama, bio i predsjednik općine Rvović), kao i da predsjednik općine treba postupiti shodno članu 135. Statuta općine Priboj (Sl. List općine Priboj, br. 12/08) kojim je propisano da inicijativu za donošenje ili primjenu Statuta može podnijeti i predsjednik općine. Također, u preporuci se nevodi da se na osnovu pozitivnih propisa zaključuje da je jedinica lokalne samouprave u kojoj prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva živi više od 15% pripadnika jedne nacionalne manjine dužna da, kroz odredbe svog Statuta, uvede u službenu upotrebu jezik i pismo te nacionalne manjine (zavedeno 31. 3. 2010).

Prema svemu rečenom, prestupnik je Skupština općine Priboj sa svojom vladajućom kolacionom garniturom i predsjednik općine Lazar Rvović koji dozvolu za ovakvo postupanje nalaze u neefikasnom administrativnom aparatu države koja nije u stanju primjeniti svoje zakone.

Dok se kazna za prijestupnike ne definira, ostaje da Bošnjaci Priboja  uporno podsjećaju općinske i republičke vlasti da se svakodnevno krše njihova prava i da zadovoljenje istih zatraže pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Autor: Alen R. Duraković


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

8 KOMENTARI

  1. “Općina”???? 🙂 Išla sam u školu mnogo godina sa brojnim divnim ljudima islamske vere i zaista nikad nisam čula da je neko od njih za sve te godine rekao- “općina”. Doduše, kad se piše tekst, čovek se kontroliše, pa može svašta pisati… Opet naglašavam, ovo govorim bez cilja da vređam bilo koga. Iznosim svoje mišljenje i ono što sam uvidela iskustvom. I zaista, bosanski(bošnjački) jezik mi je fenomen. Uostalom, kao i crnogorski, bez razlike. Kada se nešto radi na silu, veštački, zaista zna da zvuči rogobatno, pa i humoristično.
    Nadam se da nećete izbrisati moj “slobodni” komentar. 🙂

    • “Prinadleznost”? 🙂 Isao sam u skolu mnogo godina sa brojnim divnim ljudima pravoslavne vjere,i zaista nikad nisam cuo da je neko od njih za sve te govine rekao-“prinadleznost”.Doduse,kad se pise tekst,covek se kontrolise,pa moze svasta pisati…Opet naglasavam,ovo govorim bez cilja da vrijedjam bilo koga.Iznosim svoje misljenje i ono sto sam uvidio iskustvom.I zaista,srbijanski(srpski) jezik mi je fenomen.Uostalom,kao i crnogorski,bez razlike.Kada se nesto radi na silu,vestacki,zaista zna da zvuci rogobatno,pa i humoristicno.
      Nadam se da necete izbrisati moj “slobodni” komentar. 🙂

  2. Bez vređanja bilo koje manjine, ali- realno- koje su karakteristike novog bosanskog jezika, a da su strane srpskom? Je li problem u samom nazivu “srpski jezik”? Je li problem u kompleksu, mržnji, u čemu li? Je l se možda ne razumemo? Ili je cilj stvaranja nekih kvazi razlika zarad samog razlikovanja? Pobogu, ljudi.

    • SRECO MOJA SLATKA… STO VI SERVI PRIJE SHVATITE DA NEMATE PRAVO MONOPOLA NAD OVIM JUZNOSLAVENSKIM JEZIKOM KOJI SMO ZAJEDNO KROZ VIJEKOVE STVARALI LAKSE CE VAM BITI

      NAJSTARIJE PISMO JUZNOSLAVENSKO JE BOSANCICA… 10. VIJEK

      NAJSTARIJI JUZNOSLAVENSKI DOKUMENT JE POVELJA KULINA BANA BOSANSKOGA

      SAMO TI CITAJ…

  3. da nije bilo SDA na vlasti , nebi se ni u pazaru ni u tutinu ucio bosanski , al u njihovo zdravlje dobise nasa djeca , i bosanski i verenauku, a nekom ako se ne svidi ovaj komentar nek slobodno izbrise…

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.