Katar? Zemlja snova…pročitajte kako se tamo živi!

2
108

Katar – Fudbalski stadion sa erkondišnom, klizalište na 45 stepeni i bazen za konje, neka su od mesta koje turisti mogu da vide samo u Kataru.

Posetilac u ovoj maloj zemlji ima mogućnost da sluša Bečki filharmonijski orkestar, uživa u filmskom festivalu “Tribeca”, gleda Jelenu Janković kako igra tenis ili sretne fudbalera Lea Mesija.

Katar se ni po čemu ne razlikuje od okolnih zemalja na Arapskom poluostrvu – toliko je bogat da je sve ekstravagantno. Ova majušna kraljevina u Persijskom zalivu, površne 11.000 km kvadratnik i oko 700 hiljada stanovnika, očarava i ostavlja bez daha! Jer, Katar ne ide ka budućnosti, već trči! Iako ova zemlja ne može da se pohvali bogatom istorijom i slavnom tradicijom, u Dohi, prestonici ovog emirata, koja ima oko 300 hiljada stanovnika, mogu se videti najvredniji primerci čitave islamske umetnosti, bogata kolekcija knjiga iz čitavog sveta i skupocene slike slavnih umetnika, pišu Novosti.

Novi emir, Tamim, odlučio je da od Dohe napravi regionalni hab-centar i da u njegovom sofisticirano kraljevstvo svako poželi da svrati. U tome ni srpski turisti nisu izuzetak, kojima je ovaj ekstravagantni grad usputna stanica na putu ka Australiji.

Stanovnici ove male zemlje velikog bogatstva, do sredine pedesetih godina 20. veka živeli su od ribarenja i vađenja bisera. Tada je većina stanovništva živela na severu zemlje, bliže Bahreinu. Od trenutka kada su pronađene neiscrpne rezerve nafte i gasa svi su se preselili na – jug. Sada Katarani žive kako i gde hoće, a ostalih milion useljenika – kako može. Jer, Katar ima dovoljno gasa da zagreje ceo Antarktik.

jemasmith/Flickr.com

U šali se obično kaže da je Katranin koji ima “jednu kuću, jedan auto i jednu ženu” – siromašan čovek! Kada Kataranin odluči da izgradi kuću, dozvolu dobija za jedan dan, a polovinu novca koje je uložio država mu – vraća. Inače, u Kataru se ne plaća porez, što je i razlog zašto milion stranaca radi u ovoj zemlji. Oni dolaze iz svih država sveta, od Britanije do Nepala, od Filipina do Maroka, a među njima je i 2.000 građana Srbije.

Zdravstveno, penziono i školstvo potpuno su besplatni.

Pošto je nemoguće dobiti katarski pasoš (koliko god živeli tamo, udali se za Katarca i rodili sina), a vlasnik zemlje ne može da bude stranac, Vlada se dosetila kako bi mogli da zarade i od nekretnina. Odlučili su da u glavnom gradu Dohi grade veštačka ostrva na kojima stranci kupuju stanove. Takva je “Perla”, novo naselje u obliku školjke, sa biserom u sredini, načičkano luksuznim šoping centrima, modernim soliterima i basnoslovnim jahtama.

Najlepši pogled na “Perlu” pruža se iz hotela “Hajat” u kojem Katarani vole da provode vikende. Ovaj legendarni hotel ima najbolji spa centar, branč petkom popodne i plažu na kojoj bogataši “divljaju” skuterima. Branč petkom je glavni događaj nedelje u kojem uživaju porodice zajedno.

» Zitona «/Flickr.com

Ipak, u ovom hotelu je najzanimljiviji luksuzni spa-centar sa zlatnim slavinama i zasebnim ulazom za muškarce i žene, ali u kojem postoje i sobe i za zaljubljene parove. Tradicionalne berbernice i danas postoje, a mnogi turisti uživaju u tretmanu, popularno nazvanom “ful gulfi” koji podrazumeva šišanje, pedikir, manikir i masažu. Muškarci u Kataru veoma drže do sebe, obučeni su u savršeno bele haljine, izuzetno su uredno obrijani i naparfimisani francuskim parfemima. U Kataru vlada kult lepote i sportskog načina života, pa čim ulicom prošeta “elegantno popunjen” muškarac, svi znaju da je iz neke od okolnih zemalja.

Venecija u Dohi, hotel za konje, trke kamila

Katarani žive isključivo u kućama, stranci u stanovima. Pristojan stan može da se iznajmi za 700, a da se kupi za pola miliona dolara. U pomenutoj “Perli”, na devet veštačkih ostrva, u luksuznim stambenim jedinicama živeće 50.000 stranaca, a u izgradnji je i novo naselje, “Lusail”, za 150.000 stanovnika.

Naime, za Dohu su mnogi čuli tek kada je dobila Svetsko fudbalsko prvenstvo u 2022. godini. Fudbal je sada velika strast katarskih plemkinja koje se utrkuju u kupovini britanskih i španskih fudbalskih klubova, a upravo se završava kopija stadiona “Old Traford”. Zbog ljubitelja fudbala ove godine je započeta izgradnja metroa koji će kompletno biti završen za četiri godine. Gradi se i novi stadion za Svetsko prvenstvo u fudbalu. Postojeći “Halifa” ima 55.000 mesta, otvoren krov i – erkondišn. Dok je napolju 55, unutra je 25 stepeni. Pored je hotel visok 320 metara sa bakljom na vrhu koja se, kada je upaljena, vidi iz svih delova Dohe.

Sarah_Ackerman/Flickr.com

Pored se nalazi i još jedna velika atrakcija – šoping mol “Velađo” koji je savršena kopija Venecije. Duž Grand kanala nižu se radnje svetskih brendova i poslastičarnice, a na kraju se nalazi klizalište. U toku je izgradnja i snežnog parka, kako bi mali Katarani mogli da uživaju u snežnim čarolijama. Inače, šoping molovi igraju veliku ulogu u socijalnom životu Katarana. Na letnjoj temperaturi od 50 stepeni molovi su jedino mesto gde mogu da se druže, idu u bioskop, šetaju, provode ili voze – gondolom. Jer, disanje preko dana je skoro nemoguće i sve, apsolutno sve je klimatizovano, pa i autobuska stajališta.

I hipodrom i Ekuisterian klub imaju erkondišn, kao i hotel za konje. U njemu se nalazi 500 lepotana iz svih krajeva sveta, smeštenih u luksuznim boksovima, sa skupocenom opremom i bazenom (dubok 3,5 metara), i ostalim blagodetima za omiljene životinje kraljevske porodice. Trke se održavaju od oktobra do maja, kada je i špic sezone u ovoj zemlji. Turistima su daleko uzbudljivije trke dugonogih kamila koje jure po pesku 40 kilometara na čas! Ova čarolija, u stilu Lorensa od Arabije, takođe se održava samo u zimskim mesecima, a za razliku od ranijih godina umesto džokeja na grbi se nalazi robot težak 26 kilograma. Nagrada za pobednika je 5.000 dolara!

Kraljica i emir

Konji su omiljena zabava starog šeika Hamada bin Kalife, koji je, praktično osnovao državu. On je krajem juna presto predao svom četvrtom sinu, šeiku Tamimu, koji je sa 33 godine najmlađi arapski lider.

Uprkos tome što Katar ima kralja, čitav emirat diše u ritmu koji daje kraljica-majka, šeika Moza bint Al Naser. Ova prelepa žena učinila je više za svoju zemlju od svih dosadašnjih vlada. Zahvaljujući njoj žene nisu samo počele da skidaju veo, već na katarskom državnom univerzitetu svake godine diplomira 150 mladića i 800 devojaka! Žene sada zauzimaju ključna mesta u državi, pa i šefovska.

I korniš, šetalište pored mora, najbolji je dokaz ženske superiornosti. Jer, na sedam kilometra dugačkoj stazi mogu se videti same žene kako šetaju i leže na travi, pa čak i u sred noći, dok je muškarcima zabranjen ulazak u park! Doha je, kažu, najsigurniji grad na svetu.

I na starom suku, Vakifu, postoji i deo na kojem samo žene prodaju hranu i robu koju su napravile. Godine 1940. u Dohi (i, uostalom, čitavoj zemlji) postojao je samo jedan kružni tok na kojem je po čitav dan stajao jedan policajac. Ljudima je bilo čudno kako može ceo dan da stoji pa su čitav suk nazvali Vakif – što znači uspravan. I danas policajci nose istu uniformu kao pre 70 godina, kada je zemlja bila pod britanskim protektoratom.

Suk je idealno mesto za kafu, naročito uveče i pogotovo ako uživate u mirisu nargile sa ukusom jabuke. Ovde se prodaju ćilimi iz Bagdada, začini iz Irana, masline iz Sirije, egipatski pamuk, sokolovi iz Srbije, papagaji iz Australije. Nažalost, originalni suk praktično ne postoji, jer je u celini rekonstruisan, svaki pedalj je čist, uredan i, zahvaljujući erkondišnu, rashlađen.

SaNYouRFriendLyNeighbor/Flickr.com

I Zlatni suk se, takođe, nalazi u zgradama iz šezdesetih godina, ali sjaj koji šljašti iz njega čini ga večnim. Pored zlatnog nakita za svaki deo tela, ovde se mogu kupiti i prelepi biseri, a cena je kao i svuda na Orijentu – relativna.

Neizbežan je i odlazak u Muzej islamske umetnosti, u kojem će se posetioci diviti persijskim tepisima, prelepim turskim mozaicima i preciznim rezbarijama iz Damaska, ali i arhitekturi kubiste Peija koji je izgradio fantastičan hol u stilu minareta iz Samare.

Kultura je važan deo života u Dohi, a ljubitelji klasične muzike mogu da uživaju i filharmoniji koja se nalazi u koncertnoj dvorani koja ima atmosferu iz 19. veka. Ipak, posetioci Katara najviše uživaju u kulturnom selu Katara. U ovom naselju, koje je osmislila šeika Moza, nalaze se vile za umetnike, lepe plaže, restorani, galerije, bioskop i amfiteatar sa 1.000 mesta i fantastičnom akustikom. Kompleksom dominira spomenik posvećen – ženi.

Za to vreme muškarci mogu da luduju po peščanim dinama visokim i po 200 metara i da se “tojotinim” džipom spuštaju sve do strmih morskih bara koje se tokom noći stvaraju nedaleko od obale. Skupi, veliki i brzi automobili omiljena su zabava muškaraca u ovoj zemlji. Pored lova sokolovima, omiljena zabava Katarana je odlazak u rezervat jednoroga. Naravno, reč je o belom oriksu sa dva roga, koji je zahvaljujući svojoj eleganciji bio inspiracija za bajke o ovoj mitskoj životinji. Oriks je nacionalni simbol, a najveći broj ovih prelepih životinja živi u utočištu Al Maha, koje se nalazi na sat vremena vožnje od Dohe.

Hrana je u Kataru odlična, jer u Dohi rade najbolji kuvari sveta. Masline iz Tunisa, feta sir iz Grčke, losos iz Škotske, urme iz Vavilona ili sveže maline iz Arilja – mogu se kupiti u svakom trenutku. Svaki obrok je pravo slavlje, a počinje uz neizbežni arapski meze, a dobra vina mogu se popiti na svakom mestu. U ovoj zemlji umeju da uživaju – žene u dobroj garderobi, a muškarci u ekstremnim sportovima. U svakom slučaju, Katar je zemlja sa najmanjim brojem gojaznih.

Kikindski soko

Omiljene ptice Katarana su sokolovi. Oni ih drže iz zadovoljstva, zbog lova i kao statusni simbol. Dobri sokolovi žive po tri decenije, a dolaze iz Irana, Uzbekistana i – Kikinde. Mlad soko košta od 2.000 do 10.000 evra, a dokazano dobar lovac od četvrt do dva miliona dolara.

Najbolji dokaz poštovanja sokolova je činjenica da je to jedina životinja koju putnik može da unese u prvu klasu “Katar ervejza” i dobija specijalan obrok. Sokolovi dosta putuju, naročito leti, kada ih vlasnici vode u hladnije krajeve u Azerbejdžan, Pakistan…


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

2 KOMENTARI

  1. Kada bih vam rekao da će, pored ostalog, jednoga dana i u toj zemlji snova moći da rade i žive Sandžaklije, verovatno biste zaključili da sam mahnit.
    A zar niste zapazili da Katar ima izuzetno razvijen turizam? Sigurno već znate da turizam zapošljava veliki broj najstručnih radnika iz celog sveta.
    Kada bih vam rekao da će uskoro Sandžak biti rasadnik vrsnih kadrova (kuvara, konobara i supervizora)
    za izvoz u Kanadu, rekli biste da sam dvostuko mahnit.
    Javnost je od ranije upoznata sa činjenicom da Kanada ima veoma razvijen turizam koji ostvaruje 68 milijardi dolara godišnjeg prometa i gde radi milion i sto šezdeset hiljada zaposlenih direktno i 250 hiljada indirektno, u više od 80.000 restorana, što je više od poljoprivrede, šumarstva, automobilske industrije, naftne i gasne industrije i rudarstva zajedno.
    Javnost je upoznata i sa time da Kanada ima specijalni program uvoza stranih stručnih radnika, na određeno vreme, do tri godine. Godišnje uvoze, uglavnom iz Francuske i Belgije, 7.000 kuvara, 1.500 konobara i 3.500 supervizora. Konobare i kuvare plaćaju oko 20 dolara na sat a suprvizore oko 30 dolara.
    Imam posebno zadovoljstvo da vas obavestim da je Kanada donela novi zakon, koji stupa na snagu od iduće Nove godine, o ekspres uvozu, po kratkom postupku, stručne radne snage, ekonomskih emigranata, u neograničenom broju. Minimum je završena ugostiteljska škola, znanje kanadskih Hasap standarda bezbedne hrane i znanje engleskog jezika dovoljnog da može da komunicira sa gostima, kolegama na poslu i menadžmentom.
    Ovo je sistem sličan ženidbi i udadbi. Oni koji bi da se usele tamo i da rade (snahe) šalju svoje biografije u specijalnu banku podataka. Tu banku podataka koriste poslodavci (mladoženje) i daju svoju ponudu. Ako se ponuda prihvati, kreće proces za dobijanje papira u roku od najviše šest meseci.
    Naoružan tim podacima, ubrzano pripremam registraciju Rebronjine internacionalne agencije za zapošljavanje ugostitelja u Kanadu, registrovana u Torontu (vlasnici moj sin Samir i kćerka Melisa).
    U Novim Banovcima otvaramo, ako Bog da, do septembra, u prizemlju kuće pored glavne ulice, regionalni regrutni centar.
    Tu se svi zainteresovani ugostitelji prijavlju, popunjavaju aplikacije, kupuju priručnik o Hasap standardima i odgovarajuće priručnike engleskog jezika. Kada budu spremni da polažu pismeni i usmeni ispit iz Hasap standarda, i muhabet na egleskom, naša agencija u Torontu ih prijavljuje tamo gde treba. Agencija će se tamo boriti da svaki dobije najbolju ponudu.
    Nakon toga, dok se radi na papirima, počinje trening u trajanju od tri meseca, i to baš u Pazaru (Pazar kao regionalni trening centar). Mora biti restorani u hotelu, da u sobama borave a u restoranima vrše praksu.
    Verujem da će naša agencija u Torontu uspeti da, pored mnogih drugih pogodnosti (zarada, smeštaj, plaćanje avinske karte..) da hotel plati, ili barem kreditira, troškove školarine i boravka u hotelu.
    E, sad se vi verovatno pitate kakve to veze ima sa Katarom?
    Nakon Kanade, ceo turistički svet je njihov… jer će imati znanje, iskustvo i odgovarajuće kanadske ćahate. Neće tražiti nego birati zemlju, hotel i radnu poziciju.
    Volj ti UA Emirati, volj ti Kraljevina Saudijska Arabija, voljt ti Katar. Biraj ago šta ti je drago.
    Da samo dodam da će u Kanadu moći da idu svi ugostitelji regiona zapadnog Balkana.
    Više o tome, ako Bog da, kada budem dolazio u Pazar za Bajram.
    Selam svima.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.