Kako je Ugljaninova vlast opustošila budžet?

Građevinska mafija II – U izvještaju Komisije za preispitivanje i analizu rada općinskih uprava javnih komunalnih preduzeća i ustanova grada Novog Pazara za period 2000-2008., nekoliko poglavlja se odnosi na građevniske poslove. Iako se ističe da je Komisija imala opstrukcije u radu, uspjela je utvrditi niz malverzacija oko izvođenja građevinskih radova. Prenosimo najzanimljivije detalje.

SPORTSKA HALA NA REKREACIONI CENTRU

Izgradnja Sportske hale na Rekreacionom centru predstavlja školskli primjer krađe budžetskih i sredstava iz raznih općinskih i republičkih fondova za koju na žalost do sada još niko nije odgovarao. Iako sportska hala još uvijek nije završena a opet se radi o istom izvođaču GP „Elmir“, za njenu izgradnju je utrošeno toliko para da su se mogle napraviti pet sportskih dvorana. Najčešće krađe vršene su putem dvostrukih, trosturkih i fiktivnih ugovora sa više firmi kojima su prebacivana budžetska sredstva za iste radove koji nikada nisu izvršeni.

Zavod za urbanizam izgradnju i uređivanje općine Novi Pazar potpisao je Ugovor o izgradnji ove hale sa slovenačkom firmom „Vidik Cindric“ CO 21. 6. 2002.  u vrijednosti od 391.061 eura. Isti ugovor i sa istim izvođačem potpisao je Sportski savez Sandžaka koga je zastupao Mensur Memić. Na ugovoru Saveza rukom je ispisano ime Delta banke i iznos dodatni iznos od 630.000 eura. Treći ugovor za izgradnju istoimene sportske hale potpisali su 21. 3. 2003. SO Novi Pazar i Zavod G.G.A.B „Manfreda“ za cijenu od 391.061 eura i kamatnu stopu na kredit od 6,9 % godišnje. Isti pravni subjekti zaključili su Aneks ugovora 10.10.2003. kojim se uvećavaju dimenzije dvorane (56.55×36) i cijena na 499.193 eura. Zavod za urbanizam je 27. 9. 2002. sklopio Ugovor (br. 2206) sa GP „Elmir“ o izvođenju radova na izgradnji sportske hale u vrijednosti od 130.000 eura. 2003. godini, raznim privatnicima, isplaćeno je više od 11.000 eura). 2004. godine GP „Elmir“ isplaćeno je 75.000 eura, Slovenačkoj firmi „Manfreda“ 100.000 eura, GP „Razvitku“ i drugim firmama preko 22.000 eura – što ukupno za ove tri godine iznosi 300.000 eura.

14.9. 2005. predsjednik općine Sulejman Ugljanin zaključuje ugovor  o izradi projektne dokumentacije – glavnog projekta sportske hale na Rekreacionom centru sa Projektnim biroom  ARHIS vlasnika Milivoja Milanovića u iznosu od 28.320 eura.

10. 11. 2005. predsjednik općine Sulejman Ugljanin i direktor GP „Elmir“ potpisuju ugovor o izgradnji svlačionica i nadstrešnice u vrijednosti radova 15.000 eura. Isti ugovorači 30. 11. 2005. potpisuju novi ugovor  o izvođenju pokrivačkih i bravarskih radova na sportskoj hali u vrijednosti od 16.520.000 DIN.

Komisija je utvrdila da na objektu nisu vršeni bravarski radovi i da je krov dvije godine ranije završen. Prema zapažanju Komisije na Rekreacionom centru je i 2009. godine bio postavljen samo „kostur“ sportske hale.

5. 6. 2006, Ugljanin u ime općine sa GP „Elmir“ potpisuje još jedan ugovor o izgradnji sportske hale na Rekreacionom centru, kao da na toj lokaciji nije ništa rađeno, vrijednosti 280.000 eura.

Prema podacima Izvještaju, svi otkriveni ugovori za izgradnju sportske hale na Rekreacionom centru vrijednosti su 1 900 000 eura.

Komisija je utvrdila da su uplate ovim firmama išle preko preko Zavoda za urbanizam  i općinskog budžeta. Ukupno je isplaćeno 1.105.000 eura.

Prema vještačenju, za kompletnu izgradnju ove hale bilo je potrebno oko 490.000 eura. Komisija iznosi da navedini utrošen iznos nije konačan jer su isplate „Manfredi“ vršene preko raznih banaka sa kojima su tadašnje opštinske vlasti potpisivale ugovore o kreditiranju.

U napomeni stoji da je je tokom 2006. Direkcija za sport Republike Srbije na ime završetka i izgradnje sportskih hala u Novom Pazaru uplatila oko 40.000.000 dinara. Ministarstvo za omladinu i sport Vlade Republike Srbije je 12. 4. 2010. potvrdilo je da je na budžet općine Novi Pazar uplaćen iznos od 41.500.000 dinara. Oko 20.000.000. tih sredstava uplaćeno je AS ING Beograd na ime izgradnje sportske hale u dvorištu OŠ „Desanka Maksimović“. Nije poznato kako je druga polovina sredstava utrošena.

GP „Elmir“ tuži Gradsku upravu za neisplaćene obaveza prema ugovoru o izgradnji sportske hali na Rekreacionom centru kod Trgovinskog suda u Kraljevu u vrijednosti od četiri miliona dinara. Priložena dokumenta odbrane, osim izvođača radova, potpisuju još i tadašnji predsjednik ooćine Sulejman Ugljanin  i gradski arhitekta Šefćet Zatrić. Od tog trenutka počinje saradnja Ljajićeve gradske vlasti sa GP „Elmir“.

UGLJANINOVA KUĆA NA ŠTETU DRŽAVE, A U KORIST POJEDINCA

Kuća predsjednika SDA Sulejmana Ugljanina rađena je istovremeno sa početkom izgradnje Sportske hale na rekreativnom centru.  Rješenjem SO Novi Pazar (br. 03-463-146) 26. 2. 2002. dato je na trajno korišćenje Kačapor Muminu, odborniku SDA SO Tutin, građevinsko zemljište površine 10 ari i 82 m2 na Rekreacionom centru u centru Novog Pazara kao naknada za eksproprisano brdovito-planinsko zemljište u selu Orlje.

Mumin Kačapor zaključuje Ugovor o trajnom korišćenju 4. 6. 2002. sa Zavodom za urbanizam Novi Pazar, po kome plaća samo komunalije za stambenu povšinu 487 m2 u iznosu od 470.633 DIN.

U fazi izgradnje objekta, Mumin Kačapor 12. 8. 2002. zaključuje Ugovor o kupoprodaji sa Sulejmanom Ugljanin. Iako je sudski spor bio u toku, jer je Okružni sud u Novom Pazaru poništio rješenje SO Novi Pazar, Ugljanin je izvršio uknjižbu objekta i parcele na svoje ime. Okružni sud je utvrdio da je rješenje donijeto na „štetu države, a u korist pojedinca“.

Kako je uknjižba na ime Ugljanina, jer se nije mogla izvršiti promjena stanja u katastru na predmetnoj parceli, općinski javni pravobranilac Mehdija Župljanin i Sulejman Ugljanin, koga zastupa Mahmut Memić, upućuju tužbu Vrhovnom sudu, koji 16. 11. 2005. odbacuje istu.

Općinski pravobranilac Mehdija Župljanin, načelnik Odjeljenja za urbanizam Sajida Mehmedović, šef Službe za imovinsko pravne poslove istog odjeljenja, Emina Međedović, općinski javni pravobranilac SO Tutin, Adem Ramičević i Mumin Kačapor 26. 7. 2006. organiziraju usmena javnu raspravu na kojoj konstatiraju da je ranija dokumentacija pravosnažna.

3. 10. 2006. Emina Međedović i Mehdija Župljanin pišu zapisnik kojim se konstaira da prvobranilac neću ulagati žalbu, te da je Rješenje po kom Kačapor Mumin ima pravo korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu donijeto na bazi pogrešno utvrđenih činjenica i krivotvorenih podataka. Na predmetnoj parceli je 2002/3. godine izgrađen stambeni objekt koji koristi Ugljanin Sulejman, te prema tome Kačapor Mumin više godina nema nikakve veze sa predmetnom parcelom i objektom. Spomenuta lica su u ovom postupku zloupotrijebila službeni položaj.

SPORTSKA HALA OŠ „DESANKA MAKSIMOVIĆ“

Za izgradnju ove hale je potpisano više ugovora ukupne vrijednosti preko 1 500 000 eura, a odrađeni radovi su koštali svega 3000 000 DIN.

Predsjednik IO SO Novi Pazar Sadik Ugljanin i predstavnik slovenačke firme Zavod G.G.A.V. Manfreda Aljoša Manfred potpisali su 10. 3. 2004. ugovor  o izgradnji sportske hale u dvorištu OŠ “Desanka Maksimović” u vrijednosti od 391.000 EURA. Drugi Ugovor o projektovanju i izgradnji sportske hale u dvorištu OŠ “Desanka Maksimović” poptisali su direktor GP “AS ING” Stevan Aleksić, beogradski privrednik rodom iz Novog Pazara, i predsjednik općine Sulejman Ugljanin u Beogradu 23. 5. 2006 u  vrijednosti 65.595.829 DIN sa PDV-om. 21. 5. 2007. isti ugovorači potpisuju prvi aneks ugovora koji se odnosi na na drugu fazu izgradnje i vrijedi 26.868.284,94 DIN sa PDV-om. Ukupna ugovorena cijena sa AS ING-om iznosi 92.464.113,94. DIN.

Komisija nije utvrdila iznos uplaćivan dobavljačima preko banaka kroz kreditna zaduživanja.

Komisija je konstatirala da su potpisivane situacije, od strane predsjednika općine, Nadzornog organa i izvođača radova za radove koji nisu izvedeni.

AS ING je tužio SO Novi Pazar i zahtjevao uplatu sredstava koja mu ne pripadaju. a Trgovinski sud u Kraljevu donio rješenja na štetu budžeta grada Novog Pazara. Ako na Višem sudu u Beogradu bude potvrđeno Rješenje Trgovinskog suda u Kraljevu, dosadašnji radovi će koštati oko trideset šest miliona dinara, iako su izvedeni samo početni radovi koji, prema nalazima vještaka Milivoja Milanovića, iznose tri miliona dinara.
Spomenuti Milovanović je vještačio skoro sve slučajeve, iako je njegova firma Arhis također učestvovala u „izgradnji“ sportske hale na Rekreativnom centru.

AS ING Stevana Aleksićai u to doba i sada uzima sve tendere koji se odnose na građevinske projekte u Novom Pazaru i okolini. Ovaj nekadašnji novopazarski privrednik ima samo kancelariju i dva radnika u Beogradu. Sve ponude za izgradnju hala, škola i drugih objekata na našoj teritoriji dobija jer je vješt u falsificiranju dokumenata i pronalaženju kanala do gradskih i republičkih vlasti.

ŠKOLA U BIJELIM VODAMA

Pred Trgovinskom sudom u Kraljevu vodi se spor sa jednim od podizvođača na izgradnji škole u Bijelim Vodama. Gradsko pravobranilaštvo tvrdi da ima dokumentaciju na osnovu koje preduzeće Arpa iz Tutina, vlasnika Izeta Hota, neosnovano traži da mu SO Novi Pazar plati 696.086 dinara za rušenje stare škole u tom selu.

Izgradnja nove školske zgrade otpočela je 17. 8. 2007. Investitor je bila turska agencija TIKA, koja je zaključila ugovor o izgradnji sa firmom Yedimen insaat iz Ankare.

U martu 2008., SO Novi Pazar raspisuje tender za rušenje već srušene stare školske zgrade u Bijelim Vodama. Na tenderu učestvuju preduzeća Kron Pešter-put, sa sjedištem u selu Baćica, vlasništvo Davida Gostiljca iz Čačka, Arpa Izeta Hota i ogranak Yedimen insaat u Tutinu, registriran februara 2008., čiji je zastupnik Sanela Hot. Najbolji ponuđač bila je Arpa Izeta Hota. Ista firma aprila 2008. zaključuje ugovor sa predsjednikom općine Sulejmanom Ugljaninom na 696.086 dinara. Arpinu fakturu za rušenje škole potpisala je Sanela Hot, zastupnica ogranka glavnog izvođača radova. Račun je na naplatu stigao pet dana prije primopredaje vlasti u ovom gradu (7. 8. 2008).
Poslovi nadzora rušenja povjereni su Samostalnoj zanatskoj radnji “Elektro Šiljo” iz Tutina, koja je vršila nadzor od 15. 12 2007.

Sa budžeta općine Novi Pazar na račun Yedimen insaat iz Tutina, pod naznakom “učešće u izgradnji škole”, 7. 3 2008. uplaćeno je 5.000.000 DIN, a 9. 5. 2008. još 1.500.000 DIN. Ova firma nije postojala u vrijeme izgradnje škole, u Agenciji za privredne registre upisana je tek 4. 4. 2008. Dakle, radi se o klasičnoj zloupotrebi službenog položaja izvršioca i nalogodavca budžeta u sprezi sa spomenutim licima koja predstavljaju spomenute privatne firme.

IZGRADNJA GRADSKOG JAZA

Za izgradnju jaza sa budžeta općine je izdvojeno oko milion eura, iako su radovi neuporedivo jeftiniji.

Radovi na Gradskom jazu vršeni su 2002-2008. Iste poslove na Gradskom jazu izvodilo je više građevinskih preduzeća. JP „Zavod za urbanizam“ i DVP „Zapadna Morava“ su 16. 7. 2002. godine potpisali ugovor o izgradnji Gradskog jaza. Ukupna vrijednost svih ugovora i aneksa iznosi 37.786.168,75 DIN. Za izvođenje radova na jazu zaključno sa 2004. „Zapadnoj Moravi“ uplaćeno je najmanje 31.312.408,90 DIN preko Zavoda i budžeta općine. Prema tvrdnjama Komisije, Sadik Ugljanin i Bajram Omeragić su osmislili i organizirali poslovanje sa Zapadnom Moravom u kom su imali odgovarajući procenat zarade. DVP „Zapadna Morava“ je 2010. godine dobila posao glavnog izvođača radova na vakufu Mearif na Hadžetu, gdje je podizvođač bilo GP „Elmir“.

5. 3. 2007. predsjednik općine Novi Pazar Sulejman Ugljanin i direktor GP „Amiga“ iz Kraljeva potpisali su ugovor o izvođenju radova na Gradskom jazu, uz obavezu da ova građevinska firma završi poslove do 20. 5. 2007. Općina se obavezala da otplaćuje kredit za ovu firmu kod Čačanske banke. Aneksom ugovora, prolongiran je rok za završetak radova, kao i uzimanje kredita. Kredit je uzet kod Reiffeisen  banke. Isplata je produžena do 20. 7. 2007. Obaveze općine su da otplati kredit. Kako je protekao rok za otplatu dugova, kamata je također morala biti otplaćena, te se ukupan iznos duga popeo na 44.532.206 DIN.

Tokom izgradnje jaza firmi „Kov trend“ isplaćivana su sredstva za izgradnju ograde na Gradskom jazu ukupne vrijednosti 830 000, iako je te radove izvodila „Amiga“.

Autor: Istraživački tim revije “Sandžak”