Kada će Novi Pazar obnoviti svoju ‘Baščaršiju’?

32
178

Capture22

Novi Pazar – Potpredsjednik Vlade i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić i Mirjana Andić, direktorica Republičkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, kako je pisao Radio100+, boravili su prošle godine u Novom Pazaru povodom projekta gradske vlasti o rekontrukciji stare čaršije u najužem centru grada.

Ideja je da se, prema riječima gradonačelnika Meha Mahmutovića “uradi puno toga ali da nakon svih radova stara čaršija Novog Pazara sačuva prepoznatljiv duh historijski pečat”.

“Očekujemo pomoć stručnjaka iz Zavoda , kako bi smo zajednički, uz pomoć naših arhitekata oplemenili prepoznatljive lokacije parka i stare čaršije. Oplemeniti ove lokacije i učiniti ih atraktivnim posetiocim, velika je stvar, a svemu tome prethodi izrada projektne dokumentacije”, izjavio je Mahmutović pred novinarima.

Novi Pazar, kao jedan od bisera islamske kulture na Balkanu, nije uspio sačuvati autentičnu arhitekturu u periodu komunizma, kao što je sačuvalo Sarajevo ili Skoplje. 

Zato je želja građana Novog Pazara i Sandžaka da se ova kulturna baština vrati u svom punom sjaju.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

32 KOMENTARI

  1. pa ovo nisu slike iz novog pazara od kud albanska nosnja u novom pazaru ovo mora da su slikali albanske turiste u poseti novom pazaru

    • Culaf nije samo albanski… nosilo se ih u Turskoj italiju Grckoj Rumuniju Albaniju Bugarsku Bosnu itd I u Sandzaku naravno.. isto kao fez… kao danas kape francuzice sto nosu i albance i Bosnjake RAZUMIJES????

      • Ali za 100 godina nace se tvoj unuk albance kad vidi slike iz Bosne pa neki nosu kape francuzice kazace da su to albanci koji su dosli na odmor u Bosne… posto danas albance nose kape francuzice po kosovo i makedonije i albanije…. Bravo za tebe

      • Тачно, сви су те Чалме носили чак и Срби, па чак и четници пред ослобођење из метохије…
        Као што су у Србији носили фесве, које је чак и песма отпевала : ” Црвен фесић у драгана мога…”

      • Кахфу не пијем, али уз цеђену поморанџу и СП, инашалах увек 😉 ха ха ха

      • Po jutru se dan poznaje, mora da si zato tako kisela. 😉 Ja bi ti preporucio caj od kamilice i kahscicu meda. 🙂

      • Јок ја, слатка сам ко овај бистри сок од наранџе 😉 Ту мед није ни потребан, иако и њега трошим у тонама 😉

      • NEvalja ti to nikako milice. Narandze mora da su ili iz muslimanskih ili katolickih zemalja. Mozes se otrovati 😉 😆

  2. Turci su poznati kao dobri neimari,za gradnju mostova je otomansko carstvo bilo svjetski poznato.Sto to poslije niko nije htio da odrzava to je nesto drugo.Novi Pazar ima ogroman problem sa ulicama!Izuzetno su uske,a dvosmjerne,tako da voziti auto u tom gradu predstavlja pravu avanturu!Problem bi bio lako rjesiv kada bi od dvosmjernih ulica napravili jednosmjerne po ugledu na Prizren.I Prizren je imao isti problem dok KFOR trupe nisu rijesile problem na taj nacin.To bi samo trebalo malo dobre volje od gradske vlasti i nesto novcanih sredstava.Umjesto da rade prave stvari oni nabacuju jeftini asfalt koji je u nekim ulicama vec sada popucao kako cujem.Tako ti je to kada gradom drmaju Meo i dozivotni ministar.

  3. najveci problem je u nama samima,kraj prvomajske ulice i onaj dio oko hamama je morao biti obnavljan od istih materijala od kojih je gradjen …taj dio je bio pod zastitom …medjutim od 90-ih sa novcem si mogao da radis sta si htio i taj ambijent je delimicno unisten

    Novi Pazar ima jako velikih problema sa uredjenjem,vecina naselja su katasrofalnom stanju koje se ne mogu vise ispraviti,veliki dio grada je bez ikakvog plana zahvaljujuci divljoj gradnji…neka naselja od skora ali neka koja su formirana pod Turcima kroz koja jedva da moze auto da prodje u jednom smjeru

    nazalost i ovo sto kaze Milica ima istine…sokirao sam se brojem zgrada koje su Austrougari izgradili u Sarajevu za 40-ak godina a tek oni gradovi koji su bili duze pod njima od Vojvodine,Hrvatske ,Slo…po Vojvodini su i dalje sela po njihovim planovima sa sirokim ulicama ,stoje kanali koji su iskopani,ogroman broj gradjevina od prije 200–300 god.

    • @navijac:

      Samo da se osvrnem na otomansku gradnju. Nije istina da turci nisu gradili ali su gradili drugacijim materijalima no austro-ugari. Drvo, krec, glina zahtijevaju dosta paznje ako ce prezivjeti vise od 100 godina za razliku od kamena i cigle kod austro-ugara. Osim toga drvo gori mnogo bolje nego kamen 😉 , a nasi krajevi nisu bas poznati po tome da su periodi bez rata bili dugotrajni…

      Osim toga u nas su brdski krajevi gdje je prostor na kom se moze graditi i/ili gajiti usjeve luksuz. Nemozes ti nase krajeve porediti sa sirokom vojvodinom. I u rusiji su aleje takve da avion moze sletiti, jednostavno ne moraju stedjeti na prostoru, ravnica na sve strane. A u japanu gdje je mali deo zemlje naseljiv su ulicice ekstremno uske pa imaju i vozila koja su svrsishodna time. Mali su automobili, mali kamioncici koji dovoze namirnice u prodavnice, mala su vozila koja odnose smece, vatrogasna vozila itd.

      Ima i jos jedan biefekat natrpane gradnje u poredenju sa rastresitom a to je da ti je sve takoreci na dohvat ruke, sve ti je blizu. Kod rastresite gradnje odstojanja su veca. U los andelesu na primjer moras imati automobil jer je sve daleko zarad upravo takvog gradskog planiranja.

      Sada je na zapadu, u vremenima kada se nastoji smanjiti potrosnja energije zbog ekoloskih i drugih razloga na djelu trend gradnje natrpanog tipa – bas kao i onaj nas nekadasnji, gdje ti je sve na dohvat ruke, par minuta pjesice ili biciklom. Citavi dijelovi gradova koji su em natrpani em pekare, em prodavnicice, em kafei i restorani na svakom koraku. Zele stvoriti i onu toplu atmosferu koja se rada kada su ljudi tako blizu jedni drugima, kada je tako lako skupiti se i provoditi vrijeme zajedno itd. Izmedu ostalog su im elementi otomanske, italijanske, spanske arhitekture uzor a sve uz primjesu nordijskog minimalizma.

      I na kraju evo pa procitaj malo o otomanskoj arhitekturi i zivotu u seher uzicu, bas fino napisano: http://www.graduzice.org/userfiles/files/seheruzicedrugapolovina17veka.pdf

      • u pravu si sve i za materijale,konfiguraciju ali me mrzelo detaljnije da pisem 😀

        razlika izmedju Otomanske imprije i Austrougarske je i u sistemu …dok se ovamo zadrzao feudalni sistem tamo je kapitaliazam i industrijalizacija bila u zamahu sto je i bio preduslov mnogo vece izgradnje i infrastrukturnih projekata recimo u 19 v.

      • Босна није била део Аустроугарске него колонија Аустроугарске. У којој феудални односи нису били искључени.
        Док је у Србији још за време књажевине књаз Милош укинуо феудализам и спахијски систем. Србија је била друга земља у Европи која је то учинила иза Француске. Упоређења ради, САД си ропство укинуле 1911 год.

      • @navijac:

        Pa pri kraju svog postojanja otomansko carstvo nije funkcionisalo narocito efektivno. Vladajuce strukture zapale u korupciju i konformitet itd, napustili napredne principe koje su doveli do njegovog uspona. Zbog toga je otomansko carstvo onomad zvano “evropski bolesnik” bas kao sto je slucaj i sa rusijom danas. Ona po svojoj funkcionalnosti, polozaju, sastavu… nosi mnoge slicnosti sa otomanskim carstvom pocetkom 20og vijeka.

        @milica:

        Ropstvo u ameriki je zabranjeno 13im amandmanom na konstituciju i to 18og decembra 1865e 😉

        Da je sretenjski ustav manje-vise kopija francuskog ne cudi ni najmanje jer su njegovi pisci sve redom masoni bas kao i oni koji su pisali francuski 😉 🙂

  4. sandzak se vidi na slici,ne zaboravite da i bosnjaci nose albansku kapu, a svi mi zajedno sa albancima imali smo narodnu izreku, na primjer ako si dosljedan ,kazali smo (ako si turk)

    da znate srbi su prvi puta dosli na balkanu pri kraju 7 a pocetkom 8 vjeka
    i tu historiju srbi imaju vise pod osmanskim pasama,nego li bez pasaluka i pasa

  5. Једини проблем са исламском архитектутом је што је Турци нису ни градили.
    Ако изузмемо по коју репрезентазивнију џамију, по коју зграду велијата или хићмета турци у принципу за 500 год нису изградили ништа.

    • da turci nisu radili i gradili, te ucili nas kako nazvati jastuk jastukom, corbu corbom, dzezvu dzezvom itd bunar bunarom cesmu cesmom danas bi mi pricali prstima

    • То ти је као двориште и авлија, имали смо своју реч, ал паралелно смо присвојили и турску. То најчешће иде кроз зафрканцију, оријентализми су за то створени. 🙂
      Кад чујеш како говоре, турци, арнаути, арапи – можеш само да се смејеш…

  6. Ljudi,nemojte zuriti sa idejama I prijedlozima. Sacekajte da se izjasni Milica. Mi Bosnjaci bez nje ne umijemo nista. Odkako nas je napustila mi propadosmo,a tamo gdje je otisla rasu banane nalik na musko spolovilo.

    • Хвала што уважаваш моју просветитељску мисију на овом сајту, додуше на један уврнут начин.
      Ја лично волим лепу архитектуру, а исламску тј отоманско-балканску високо ценим, као сведену и не нападну.
      У њу је сваки народ уткао по нешто.
      Н. пазар није сачувао оно што су Скопље и Сарајево али је задржао нешто друго, а то је дух касабе по томе сте посебни и то чувајте.
      Нажалост, дивљом градњом преко свих габарита град је руиниран у косоварском стилу.

      • Milice, danas sam se definitivno uverila da musafiri ne mogu više bez tebe. I kad te nema na nekoj temi, traže te i pominju te. Ako se ovako nastavi posvađaće se Sandžaklije oko tebe. SB, Tt-jac, Južni sandžak, Agim……. Moja koleginica je već postala tvoj veliki fan. Skoro svaki dan citira delove tvojih komentara i replika.

      • Emrus na miljica kikiriki ce prodavas samo da me izdrzavas miljica miljica izbegljica ja te cekam ce da mi se vratis na kosova

  7. @Robin Kandic Rahn:

    Slazem se oko nosnje. Bas bi podiglo stimung, doprinijelo toplijoj atmosferi, kada bi ducandzije i osoblje restorana i kafica nosilo nosnje.

  8. I red je da se carsija uredi, da joj se vrati dusa nakon onog real-socijalistickog betonskog divljanja bez osjecaja za pazarsku tradiciju i specificnu arhitekturu.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.