Kad neće fakultetska diploma, maline i kupine hrane pljevaljsku porodicu

0
22

Kad neće fakultetska diploma, maline i kupine hrane pljevaljsku porodicu

Pljevlja – Kada je shvatio, da bez veze, ni sa fakultetskom diplomom, ne može dobiti stalno zaposlenje, poljoprivredni inženjer Goran Laković, prije dvije godine riješio je da svoju egzistenciju veže za selo i sopstvenu poljoprivrednu proizvodnju. Prošle godine sa suprugom i djecom u pljevaljskom selu Poblaće zasadio je malinjak na površini većoj od jednog hektara, kao i 20 ari kupine.

Ove jeseni planira da zasadi i borovnicu na površini od jednog hektara.

“Zadovoljan sam poslom kojim se bavim i što mogu da obezbijedim egzistenciju mojoj porodici ne zaviseći pri tom ni od čije volje”, kaže Laković, koji znanje stečeno na fakultetu svakodnevno primjenjuje u svom voćnjaku.

U radu primjenjuje i iskustva iskusnijih proizvođača, a o svom trošku u Poblaće je dovodio najveće stručnjake čiji su mu savjeti puno značili.

Nije se pokajao što je ovo zanimanje izabrao kao glavno, iako rad u voćnjaku traje svakodnevno od jutra do mraka.

Na ideju da zasadi  maline  došao je slušajući iskustva komšija iz susjednog sela koje pripada Srbiji.

“Odlučio sam da se u tom poslu oprobam i ja jer moje komšije u Srbiji imaju dobru zaradu, iako nemaju velike malinjake. Nije bilo lako jer nisam imao zemlju. Prvo sam jednu parcelu uzeo pod zakup, jednu mi je dao komšija na korišćenje, a kasnije sam kupio dvije parcele. Mnogi su mi se u početku smijali, a sada ima dosta onih koji žele da zasade  maline ”, kaže Laković.

Goran Laković
FOTO: Goran Malidžan

On je u posao uložio dio novca koji je uštedio. Najbolje sadnice kupine i  maline  uvezao je iz Italije.

Prije nego što se odlučio za ovaj posao Laković je radio 25 godina u više državnih firmi, ali ni u jednoj nije dobio stalno zaposlenje. Da bi obezbijedio egzistenciju radio je i druge najčešće fizičke poslove u šumi, a jedno vrijeme bavio se i preprodajom sira.

“Fakultet sam završio pred početak rata, 1991. godine. Kada se situacija smirila zaposlio sam se u Zemljoradničkoj zadruzi. Brzo se rasformirala. Radio sam dvije godine u Rudniku uglja, zatim kratko i u jednoj apoteci u Nikšiću. Na projektu FAO radio sam tri godine. Supruga mi nikada nije radila, jer ni nakon 16 godina braka nije dobila državljanstvo”, ističe Laković.

Sa suprugom i dvoje maloljetne djece žive kao podstanari u Pljevljima, odakle svakodnevno putuje u četrdesetak kilometara udaljeno Poblaće. Nakon napornog rada uveče se vraća u Pljevlja. I tako svaki dan, jer malina i kupina zahtijevaju puno pažnje .

“Poblaće je ‘bogom dato’ za ovaj posao, zemlja je plodna, vode u izobilju. Jedini problem je veoma loš put do mog imanja jer je skoro osam kilometara makadam. Od marta do snijega ima mnogo posla. Trebalo je krčiti imanje, frezati dva puta, đubriti. Oko teških fizičkih poslova pomagali su mi brat i komšije. Sada me čeka veliki posao oko sadnje borovnica”, ističe Laković koji je do sada u posao uložio oko 30.000 eura, uključujući kupovinu traktora i parcela, a dio novca uspio je da povrati preko subvencija koje dodjeljuju Ministarstvo poljoprivrede i Opština.

Sa prodajom nije imao nikakvih problema, a oko 60 odsto prinosa prodaje građanima, a sa jednim otkupljivačem dogovorio je otkup viškova.

“Došlo je vrijeme da sve što se proizvede na selu može da se proda, jer ljudi konačno postaju svjesni koliko je važno jesti zdrave, domaće proizvode”, ističe Laković koji planira da naredne godine kupi kombi hladnjaču čime bi značajno sebi olakšao posao. 

Ima osiguranje, nedostaju mu samo skupe protivgradne mreže 

Da bi u potpunosti osigurao zasade nedostaju mu jedino protivgradne  mreže  čija je nabavka izuzetno skupa.

Laković je jedan od rijetkih poljoprivrednih proizvođača koji je osigurao proizvodnju.

“Bogu se molim jedino za zdravlje, za porodicu i sebe, a ostalo ćemo pokušati da ostvarimo radom. Nije bilo lako, ali u životu, često praviš iznuđene poteze. Supruga mi je veliki oslonac i podrška. Posla ima zaista dosta, ona radi uporedo sa mnom, učimo zajedno i gledamo kako da sljedeće godine bude još bolje, da ne pravimo greške koje smo pravili”, kazao je Laković.

On je istakao da ako bude sve kao što je planirao, sljedeće godine će mu trebati petnaestak radnika za berbu.

“Ove godine sam imao nekoliko”, ističe Laković. 

(Vijesti)


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.