Južni Tirol

1
227

Trentino-Južni Tirol ili Trentino-Alto Adiđe (nem. Trentino-Südtirol, ital. Trentino-Alto Adige) je jedna od 20 pokrajina Italije i jedna od 5 autonomnih oblasti sa specijalnim statusom (visok stepen autonomije). Glavni grad pokrajine je grad Trento, a drugi po veličini i značaju Bolcano. Službeni jezici pokrajine su: italijanski i njemački, odnosno lokalni jezici: ladinski i cimbriški.

Pokrajina Trentino-Južni Tirol spada u saobraćajno važne oblasti Evrope, gdje se Apeninsko poluostvo vezuje za Srednju Evropu. Tu su i veoma jasno izraženi i uticaji sa Severa (njemačka manjina, historija, alpski predeo), koji ovom dijelu Italije daju niz posebnosti.

Trentino-Južni Tirol je krajnje severna pokrajina Italije, granična ka Švajcarskoj na zapadu i ka Austriji na severu. Na jugozapadu se nalazi italijanska pokrajina Lombardija, a južno i istočno pokrajina Veneto.

Kao što postoji u nazivu pokrajina se sastoji iz dvije historijske oblasti, danas uspostavljene kao okruzi unutar date provincije:

Trentino, južna oblast u predalpskom dijelu (Dolomiti) i naseljena uglavnom italijanskim stanovništvom;

Južni Tirol, sjeverna oblast u oblasti visokih Alpa i tradicionalno naseljena njemačkim i Ladinskim stanovništvom;

Površina pokrajine je 13.607 km² i po ovome je Trentino-Južni Tirol jedna od manjih italijanskih pokrajina.

Reljef: Trentino-Južni Tirol je u potpunosti alpska oblast. U sjevernoj polovini pružaju se visoki Alpi sa uskim dolinama i teško prohodnim prevojima. Na krajnje severu pokrajine nalazi se poznati prevoj Brener. Južna polovina je također planinska, ali sa nižim planinama (tzv. Predalpi ili Dolomiti). Doline su šire i bolje naseljene.

Klima: Klima u pokrajini Trentino-Južni Tirol je kontinentalna klima. Ovo važi za dolinske krajeve. U višim predelima vlada oštrija planinska klima.

Vode: Glavna reka u pokrajini Trentino-Južni Tirol je reka Adiđe, koja ovdje teče gornjim i srednjnim dijelom toka. U nju se ulijeva druga po važnosti reka u pokrajini, Izarko. Na krajnjem jugu pokrajina izlazi na jezero Garda, tj. na njegovu sjevernu obalu.

Biljni i životinjski svet: Pokrajina Trentino-Južni Tirol je veoma pošumljena (više od 50%), znatno više od državnog prosjeka. Dolinski krajevi su obrađeni.

Trentino-Južni Tirol je podijeljena na 2 okruga, odn. provincije sa istoimenim gradovima kao upravnim središtima:

Na početku 20. vijeka današnja oblast Trentino-Južni Tirol bila je dio Austro-Ugarske, u okviru krunske pokrajine Tirol. U Prvom svjetskom ratu desile su se ovdje veoma važne promjene. Tada je južni deo današnje pokrajine bio poprište iscrpljujućih borbi između vojski Italije i Austro-Ugarske. Posle rata, Sporazumom u Sen Žermenu iz 1919. g. južni dio krunske pokrajine Tirol je pridodan Italiji. Sa ovim je bilo saglasno stanovništvo južne polovine oblasti, naseljene Italijanima, ali je sjeverna polovina, mahom naseljena Njemcima, bila protiv ovoga. U toku fašističke vladavine (1922-43.) južni Tirol, tada nazvan kao pokrajina Venecija-Tridentina, bio je predmet nasilne italijanizacije. Po dogovoru između Hitlera i Musolinija cjelokupno njemačko stanovništvo trebalo je biti raseljeno na „novoprisjedinjena“ područja Trećeg Rajha. Međutim, propast i jedne i druge strane na kraju Drugog svjetskog rata omela je ovaj plan.

Prvim italijanskim posleratnim ustavom bila je prevdiđena autonomija za tada imenovanu pokrajinu Trentino-Alto Adiđe, ali je sprovođenje ovoga bilo slabo i stalno odlagano. Ovo pitanje je zaštrilo odnose između Italije i Austrije do mjere da je bilo izmiješeno pred Ujedinjene Nacije 1960. g. U pokrajini se među mesnim Njemcima javio jak secesionistički pokret, koji je jak i danas. U međuvremenu je autonomija pokrajine zaživjela, što je dovelo do naglog razvoja pokrajine. Danas se pokrajina Trentino-Južni Tirol smatra italijanskom pokrajinom sa najvišim kvalitetom života.

Danas Trentino-Južni Tirol ima preko milion stanovnika. Posljednjih stotinak godina broj stanovnika se povećao za 1,5 puta, pri čemu se ovo odnosi naročito na posljednje decenije, kada je pokrajina zabeležila brz razvoj. Posljednjih decenija značajno se uvećao i broj stranog stranovništva na privremenom radu u pokrajini (danas 7% ukupnog).

Gustina Naseljenosti je oko 75 st./km², što je znatno manje od državnog prosjeka (200 st./km²). Međutim, dolinski deo pokrajine je veoma gusto naseljen, dok su protrane visine gotovo prazne i netaknute.

Etnička slika pokrajine je značajno drugačija nego u slučaju drugih italijanskih pokrajina. Tako u pokrajini dominiraju Italijani sa 60%, ali su veoma značajno i Nemci (35%). Mali udeo, mada su autohtono stanovništvo, čine Ladini (5%). nemačka nacionalna manjina posebno je brojna u okrugu Bolcano, gde čini 70% okružnog stanovništva.

Službeni jezici pokrajine su: italijanski (60%) i nemački (35%), odnosno lokalni jezici: ladinski (5%) i cimbriški nemački.

Izvor: NoviPazar.wordpress.com


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

1 komentar

  1. Već dugo se Džemail Suljević, zalaže za ideju da Sandžak dobije status kao Južni Tirol.Dobri su to koraci, pokazati da mi ne tražimo nešto, što odudara od evropskih standarda!

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.