U Antverpenu promovirana Enciklopedija, ljetnja škola i on-line učenje Bosanskog jezika

32
47

176b6aabbd837c7ebf7f9a3d15a49ed31245abdbe34312ea63f75660d9ea4256
Belgija – U subotu, 28. februara 2015. godine, u belgijskom gradu Antverpenu upriličena je promocija Enciklopedije sandžačkobošnjačke književnosti, te dva nova projekta Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru – Ljetnja škola Bosanskog jezika i On-line učenje Bosanskog jezika.

Pokrovitelj i organizator skupa je Bošnjačka kulturna zajednica u Belgiji, čiji su glavni nosioci sa Nedžad Ćeman, Miralem Pelivani, Sulejman Aličković te brojni aktivisti. Promociju je moderirala Maida Rustemagić.

Skup je otvorio Vehab-ef. Ramadani, učenjem odlomka iz Kur'ana, iščitavanjem poeme „Dinski nasihat na jezik Bosanki“ iz Enciklopedije, te kraćim obraćanjem, gdje je istakao važnost učenja, sakupljanja i prenošenja znanja.

U ime domaćina i organizatora skup je poselamio Nedžad Ćeman, predsjednik BKZ-a u Belgiji, koji je izrazio dobrodošlicu gostima iz Sandžaka, dr. Jahji Fehratoviću, dr. Suadu Bećiroviću i Salahudinu Fetiću, i zahvalio se Sandžak TV koja je došla biti medijski pokrovitelj ovog skupa.

Poseban selam, domaćin je uputio predstavnicima ambasade Bosne i Hercegovine u Briselu, na čelu sa konzulom Nerminom Mešinovićem, te im se zahvalio na nesebičnoj pomoći i podršci koju daju pri realizaciji projekata Bošnjačke kulturne zajednice.

O Bošnjaštvu, sa aspekta historije i bogatstva kulturne baštine Bošnjaka, govorio je poznati sandžački etnlolog Sulejman Aličković, koji živi i radi u Luksemburgu, koji je govorio sa aspekta njegove struke, o stećcima i bogumilima.

„Kada sam radio, otkrio sam da u 97% sandžačkih sela postoje stara sela, gdje postoje nekropole stećaka. A veza između Bošnjaka je pored jezika i kulture, upravo taj stećak. O stećku se može govoriti danima. O stećku nisu još uvijek napisane knjige. Stećak je još uvijek tajna i za historičare i za arheologe.“ – kazao je Aličković.

O značaju i važnosti Enciklopedije sandžačkobošnjačke književnosti govorio autor njena prva dva toma, dr. Jahja Fehratović, koji je kazao da je u toj enciklopediji sakupljena rasuta kultura jezika i književnosti sandžačkih Bošnjaka, na koju oni mogu biti ponosni.

„Mnoge naše vrijednosti su prestavljane ili tuđima ili su zataškivane. Ovo je prva enciklopedija u Bošnjaka. I naša namjera i cilj je bila da ukažemo i razgrnemo svu tu historiju i pregalaštvo naših predaka, koji su u kontinuitetu od srednjega vrijeka pa nadalje, bili prinčevi kulturne i umjetničke produktivnosti, te da sve to objedinimo kako se nebi razgrađivali i u tom pogledu. Ova dva toma predstavljaju samo prva dva koraka.“ – kazao je Fehratović.

Dva projekta Internacionalnog univerziteta promovirao je rektor dr. Suad Bećirović, koji je kazao da je Internacionalni univerzitet razumio i shvatio potrebu Bošnjaka u dijaspori, kao i važnost očuvanja Bosanskog jezika kod mladih bošnjačkih naraštaja koji se odgajaju u dijaspori, po očuvanje svog identiteta Bošnjaka.

„U današnjem vremenu, vremenu globalizacije, gdje svi imamo pristup društvenim mrežama, a mi Bošnjaci imamo bogatu i široku dijasporu, imamo situaciju da naša djeca koja su primjera radi rođena ovdje u Belgiji i govore Belgijskim ili Francuskim jezikom, a žele komunicirati sa našom djecom iz Sandžaka, govore jednim od svjetskih jezika pretežno engleskim.

Zato imamo potrebu i obavezu našoj djeci obezbijediti da uče o svom jeziku.

Naš Univerzitet, Internacionalni univerzitet je najpozvaniji za to, jer imamo s jedne strane razvijenu i jaku ekipu informatičara na departmanu za računarske nauke, koji mogu osposobiti programe neophodne za izvođenje on-line nasatave preko interneta, a sa druge strane departman za filološke nauke sa jakim i sposobnim kadrom.“ – kazao je Bećirović.

Veliko interesovanje kod ljudi privuklo je obraćanje rektora Bećirovića, tako da je bilo i pitanja vezanih na tu temu, posebno kada je u pitanju stručnost i kompetencija kadra koja predaje na IUNP-u kao i akreditacija Internacionalnog univerziteta.

„Internacionalni univerzitet se nalazi u postupku reakreditacije. To je prirodan proces koji prolaze svi univerziteti. Dozvola za rad je validna a samim tim i nastava koja se izvodi. Imamo primjera gdje su studenti iz inozemstva završili studije kod nas i sada rade u svojim zemljama. Imamo jednu koleginicu iz Belgije. Imamo puno momaka koji rade u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj. Ali ta diploma na Zapadu vam je poput vozačke dozvole. Hoćete li vi biti dobar ili loš vozač do zavisi od vas samih.

Ja sam završio osnovne studije u Njemačkoj, a kasnije studije u Novom Pazaru. Ja sam ekonomista. I dok sam studirao u Njemačkoj nisam shvatio ekonomske teorije. Dok na studijima u Novom Pazaru sam te teorije savladao. Jer da bi shvatili nešto, morate vidjeti kako to izgleda kada ne funkcionira. Poput automobila kojeg dobijete u dijelovima pa ga morate sastaviti.“ – odgovorio je rektor Bećirović.

Na kraju, izvedbom sevdalinki od Elmira Ramovića iz Rožaja, skup je odjavljen, a druženje nastavljeno.

5e6261ff167e3749af1ac8f5f6e04d8088c7d2bdaf7793e8323b4c4a896f17a5baacf662ecc79730c6d3d253395c1bf72fb2ae9857e6c03f50673cc66be04c1c cfa65186bf8e063a4bc669c0e0012936655a4b977213cf43d86876afdf37fdd6 81c50bd3da7bdd60e7bdf0d8fb988fb733de1541a08a5164274ded15931a71ea d017e0ba6cbe5566ebef866164214f6ee6d22e87ea950ec23242e15d89b34cfa


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

32 KOMENTARI

  1. Jel ima ima neka knjizevna kritika na Enciklopediju Sandzacko Bosnjacke Knjizevnosti od dr Jahje Fehratovica?Ono sto sam ja imao prilike da vidim to su uglavnom bili ” hvalospevi”
    Muftija je nesto govorio -ali to je sve bilo u stilu “Enciklopedija je tu i dotle”…. nista ga nedira, itd.
    Muradin Rebronja rece da ima tu knjigu i ja se ponada nesto ce rec o toj Enciklopediji,kad on “opleo ” o turizmu.
    Izvozu zdrave hrane isl.
    Dali je neko procito tu knjigu i valjal to cemu?
    Gde moze da se nabavi i po kojoj cijeni ?

  2. Interesantan mi je prizor na prvoj slici. Između Dr jahje i Ćemana se nalaze neotvorene flaše koka kole, vode i hladnog čaja, ali i otvorena flaša votke koja je pri kraju. Znači cuga se. Ako. Nemam ništa protiv, samo nemoj da neko pripisuje Srbima alkohol, kad vidimo da to čine i Bošnjaci.

      • Gazirana voda u staklenki sa metalnim čepom? Dokaži pametnjakoviću. da ne bi svojom replikom upravo ti ispao budala. I Morgen nisam navikla da vređaš. Odmah potežeš reč budala, što nije ni kulturno ni džentlmenski, ako ćemo pravo.

      • Ekskluzivne marke mineralne vode se prodaju u staklenim flasama 😉

        Izvini za ono budala, nije bilo neophodno. Sam sam kriv sto sinoc gledah dnevnik RTS sa izvjestajem o slavljenju RSa u beogradu sa laktasenkom, patriarhom i jos nekim “velikanima”. 😉 🙂

      • Pitao sam prijatelje u belgiju i kazu najvjerovatnije se radi o mineralnoj vodi Chaudfontaine. Eto, sad znas i da ima minerlalna voda na staklenu flasu i metalni cep seljanko 😉 😛

        Svasta cemo mi tebe vodek nauciti 😉 🙂

    • Olivera,ono je flasa kisele vode,a ne votka! Tacno je da ima Bosnjaka koji piju alkohol,ali mnogo manje nego Srba! U mojoj familiji recimo ne pije alkohol nijedan muskarac iako su neki od njih nekada (u Titovo vrijeme) pili alkohol! Hvala Bogu pa se narod opametio!!

      • Pgledao sam po internetu a pogledajte i sami Chaudfontaine postoji samo u providnim flasama tako da klasicna busnjacka prevara je u pitanje. 😉 🙂

    • Taman ti postavi pitanje xumese bavis delujes pametna
      Ti ga sat zasra za vijeka.
      Kakva votka Bog te ubijo.
      Sto rekne Ekrem.
      Hej covjece nepismeni
      Hej skim imam posla majko milaha ha haaa

    • Hehehe a stvarno se Oljice-Udbasice odavno nisam vise ismijao nego sada. Izgleda nisi odavno nista pila pa je pocelo da ti se prividja. A jos kaze nema kisele vode u staklenim flasama HAHAHA A na koje si brdu ti odrasla da mi je samo znati….

      • Na balkanskom brdu naravno! Sta znaju oni koje vrste i u kojim oblicima kisela voda postoji! Oni znaju samo za Knjaz Milosa!

      • Grešiš Aida, ti si ponikla sa balkaskih brda, a sada si gospođa iz dijaspore. Grešiš ako misliš da Srbija ima samo Knjaza Miloša. Ima i Karađorđa. Tu su i Heba, Minakva, Vrnci, Mg… Sve su u PVC flašama. Nego baš me interesuje koje marke je ta voda u staklenoj flaši?

    • Olivera,ta kisela voda se zove Chaudfontaine,nazvana po jednom turistickom mjestu Chaudfontaine koje posjeduje poznatu banju,a znaci na njemackom “vruci izvor”! Uostalom isto kao i Evian u Francuskoj(koji sam prosle godine licno posjetila).To su te najpoznatije kisele vode koje skoro uvijek dobiju ima po tom mjestu gdje postoji taj izvor1 U Austriji je recimo poznata Vöslauer koja je isto dobila ime po tom mjestu gdje je izvor( mjesto se zove Bad Vöslau). Inace kisele vode koje su u staklenim flasama kao sto je Chaufontaine su prilicno skupe! Kao sto vidis Jahja i ostali piju sve originale(original Cola,Eistee i ova voda).Znaju ljudi sta valja. A toga sto se tice da sam sada gospodja iz dijaspore mogu ti reci da sam ja i u Sandzaku bila gospodja! Ako ista ima pozitivno u tome sto su nas Srbi decenijama raseljavali i protjeravali sirom svijeta onda je to sto smo zahvaljujuci tome postali svjetski ljudi koji su mnogo sta probali,dozivjeli,upoznali mnoge kulture,mentalitete,koji znaju po nekoliko jezika itd.

      • Aida, hvala na iscrpnom odgovoru. Upravo sam se setila da sam dosta davno kupila Donat Mg u staklenoj flaši.
        Međutim, ne bih se složila da su vas Srbi proterivali i raseljavali. Eto ti si bila kao što kažeš, gospođa i u Sandžaku. Znači nisi morala trbuhom za kruhom. Ali razumem potrebu svakog da teži nečem višem. U našim uslovima devedesetih, kada su bili ratovi u okruženju, izbeglica na sve strane, sankcija, nije bilo moguće mnogima da ostvare svoje snove i ambicije. Tada su mnogi odlazili i Srbi i Bošnjaci i Hrvati i ostali. Svi koji su imali nekog napolju, pre svega.

      • Ma nemeres ti to njozi dokazat. 🙂 U srbiji ima samo PET flasa za mineralnu vodu – inda to mora da je tako u cijelom dunjaluku 😉 jer svi znamo da je srbija bar 100 godina ispred ostatka sveta 😆

        Ocigledno nije ni provirila nikud iz srbskog tamnog vilajeta… 🙂

      • Пре свега није истина да су Срби протеривали муслимане из тзв. Санџака. Да су Срби то хтели учинили би то још 1913. када је велики број муслимана кренуо за Турску из страха од промена које ће наступити са новом државом. Истина је, међутим, сасвим супротна. Српска војска није дозволила исељавање муслимана из једноставног разлога што су то били Срби муслиманске вере. Једна улица у Пазару носи име српског официра који је спречио исељавање. Нека ми буде опроштено, али заборавио сам му име. Песму «Остајте овдје» Алекса Шантић спевао је мостарским муслиманима који су се исељавали у Турску.

        Аида, ми ако смо из Србије, а ти живиш «напољу», не значи да немамо благе везе са животом. Драго ми је да си тако добро научила немачки али Chaudfontaine је француски назив, а не немачки како тврдиш(од Chaud fontaine – врела фонтана-извор). На немачком би најближи превод био Heißbrunnen, зар не? Иначе, и Evian и најпознатија немачка кисела вода Gerolsteiner без обзира на амбалажу су јефтине. Стаклена амбалажа је готово ишчезла и замењена је пластичном од поликарбонатних влакана. Такве боце изгледају готово исто као и стаклене иако нису. Остала пића нису никакви «оригинали» него напитци који се спремају по целом свету од концентрата који стижу из матичних компанија.

        Има велики број људи из Рашке области који се лепо снашао на западу. Међутим, већина зарађује тек, за тамошње прилике, скроман живот па не мораш да нам око неколико боца «продајеш маглу»… Осим ако у целој причи не налазиш психолошко оправдање за одлазак из завичаја…

      • Hvala Aida na objasnjenju.
        @ Olivera: U Njemackoj postoji najmanje 30 meni poznatih kiselih voda u staklenoj ambalazi.
        Mislim da ce ovaj tvoj komentar ostati zapisan u historiji SP,a u mojoj licnoj svakako. Kada ga se sjetim uvijek cu imati osmjeh na licu. Hvala ti na tome od srca:)

    • Olivera ako vec gledas izmedju onda ce ti brzo proraditi masta 😉

      A ti kao dama izgleda prakticiras flase…. Sjecas se ko je bio srbin sa cetitri srca …?

  3. Tako to rade pravi Bosnjaci !

    Bkz u Belgiji polako postaje referenca u dijaspori, njihove aktivnosti su opstebosnjackog karaktera i zasluzuju svaku pohvalu…
    Napokon smo dobili dva toma bosnjacke enciklopedije, pocinje online skola bosanskog jezika, samo dobre novosti.

    Samo tako nastavite vi pisete historiju Bosnjaka u EU.

    Selam

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.