Izgradnja HE Brodarevo 1 i 2 doprinos razvoju Sandžaka

0
56

Brodarevo – Uvjereni smo da je općenito gledano, svaka hidroelektrana izvor čiste, zelene energije.

Obzirom na stratešku orijentaciju Brodarskog instituta da se bavi zelenim tehnologijama, vrlo smo zadovoljni da imamo priliku dati svoj doprinos na projektu izgradnje Hidroelektrana Brodarevo 1 i 2. Generalno, ovakvi veliki, infrastrukturni projekti doprinose razvoju čitavog kraja i zapošljavanju lokalnog stanovništva, kaže profesor Vladimir Koroman, generalni direktor Brodarskog instituta angažovanog od strane kanadske kompanije REV za hidraulička modelska ispitivanja bitna za rad HE Brodarevo 1 i 2 koje planira da gradi u Sandžaku.

-Eksperti tvrde da izgradnja hidroelektrana i brana pospješuje odbranu od poplava. Slažete li se sa takvim mišljenjem?

– Apsolutno. Gradnja hidroelektrana podrazumijeva i neke zahvate na krajoliku, posebno regulaciju toka rijeke. U slučajevima velikih voda koje se prirodno mogu pojaviti, takva voda se usmjerava u akumulaciju. Time je moguće regulirati protok vode, odnosno sprečavaju se poplave. Želim naglasiti da ćemo u sklopu našeg ispitivanja ispitati i veliki vodni val čija je vjerojatnost pojavljivanja jednom u 1000 godina. Donijet ćemo zaključke o funkcioniranju sustava i ponašanju vitalnih dijelova brane u takvim ekstremnim uvjetima. Gradnja brane u sklopu projekta gradnje hidroelektrana Brodarevo 1 i 2 doprinos je izbjegavanju takvih nepogoda, materijalne štete i rizika za sigurnost lokalnog stanovništva u budućnosti.

-Kada je potpisan ugovor između Brodarskog instituta i kompanije REV i šta tačno on podrazumeva?

-Ugovor je potpisan 17. decembra ove godine u Beogradu. Ugovorena je izgradnja fizikalnih modela dviju hidroelektrana: HE Brodarevo 1 i Brodarevo 2, te provedba ispitivanja na modelima. Modeli će biti izgrađeni u okruglom bazenu Brodarskog instituta u Zagrebu. To zapravo znači da ćemo, na temelju koordinata koje ćemo dobiti od naručitelja, fizikalno modelirati korito rijeke Lim i okolnu konfiguraciju terena lokacije gdje će biti smještene buduće hidroelektrane. Nakon što modeliramo topografiju, pristupit ćemo ispitivanjima, što znači da ćemo u zadanim hidrauličnim parametrima simulirati rad hidroelektrana i promatrati njihovo ponašanje u radu. Praktično, modeliranu topografiju poplavit ćemo vodom, na isti način i u jednakoj mjeri kako je to predviđeno projektom hidroelektrana, te ćemo promatrati što se događa. Temeljem takvih ispitivanja provedenih na fizikalnim modelima, vršit ćemo predviđanja što će se događati u naravi nakon što hidroelektrane budu izgrađene. Naime, naša ispitivanja, osim osnovne konfiguracije, obuhvaćaju i izvjesne modifikacije geometrije terena i hidrotehničkih objekata. Tako očekujemo da ćemo, do izrade završnog izvještaja o provedenim ispitivanjima, doći do adekvatnog rješenja i odgovoriti na sva pitanja interesantna projektantu, a u ranoj fazi projektiranja objekta.

Ovakva provjera ključnih parametara hidroelektrana vrlo je važna projektantu, za daljnju razradu glavnog projekta.

– U kojoj meri su hidraulička modelska ispitivanja bitna za rad HE Brodarevo 1 i 2?

– Provođenje ispitivanja je vrlo važno jer će donijeti zaključke o učinkovitosti elektrane i cijeni gradnje, još u ranoj fazi projektiranja. Praktično, zaključci do kojih ćemo doći ispitivanjem na fizikalnim modelima donose uštede u investiciji.

Na temelju uvjeta sličnosti između fizikalnih modela hidroelektrana i hidroelektrana u naravi, dobit ćemo odgovore na ključne probleme funkcionalnosti projekta u cjelini. Provjera funkcionalnosti objekta na modelima omogućuje povećavanje pouzdanosti u izradi projekta i smanjivanje rizika u donošenju odluka vezano uz glavni projekt. Nemoguće je, analitičkim putem, matematički izračunati sve važne parametre pa se iz tih razloga izrađuju fizikalni modeli. Bilo bi vrlo skupo napraviti pogrešku u projektu i u gradnji hidroelektrana. Da bi se velike pogreške izbjegle, investira se u gradnju fizikalnih modela i ispitivanje na modelima, u cilju optimiranja cijene gradnje elektrana i njihove učinkovitosti u eksploataciji.

-Da li se Brodarski institut već bavio sličnim projektima?

– Imamo višedesetljetno iskustvo i velike reference u području ispitivanja različitih fizikalnih hidrauličkih modela. Izdvojio bih naša ispitivanja na hidroelektranama Kosinj, Sklope i Novo Virje u Hrvatskoj, veliki broj fizikalnih modela luka i lukobrana, te fizikalni model budućeg kanala Dunav – Sava.

-Planirate li realizaciju još kojeg projekta u Srbiji u budućnosti?

-Vrlo smo zainteresirani za poslovanje u Srbiji, ona je naše prirodno tržište. Posebno područje našeg interesa su zelene energije to jest obnovljivi izvori energije, posebno vjetroelektrane, solarne elektrane, biomasa, male i velike hidroelektrane, te inženjering u zaštiti okoliša. Posebno dobre reference imamo u sustavima upravljanja hidroelektranama, gdje smo se već pozicionirali kao tržišni lider, ne samo u Hrvatskoj, već i na regionalnom planu.


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.