Izašla knjiga “Sandžak u arhivskim dokumentima” istraživača Sulejmana Aličkovića

11
45

Luxemburg – Poslje knjige “Bogumili Sandzaka”, svjetlost dana je ugledala još jedna knjiga etnologa i antropologa Sulejmana Aličkovića, “Sandžak u arhivskim dokumentima”, čiji je predgovor napisao prof. dr. Emir Ramić, a pogovor Akademik Alija Džogović.

Objašnjavajući nam na najslikovitiji način tradiciju, kulturu, običaje bošnjaka, zadirući u jedan vrlo kompleksan problem bošnjačke historije, kroz svoju prvu knjigu “Bogumili Sandzaka”, etnolog Sulejman Aličković potvrdjuje da su Bošnjaci Sandžaka i Bosne i Hercegovine jedan narod koji vjekovima ima isti jezik, kulturu, pismo, i vjekovno je živjeo u jednoj državi, dajući nam tako značajan prilog proučavanju zanimljive i vrlo burne historijske prošlosti Bošnjaka. U toj knjizi Sulejman Aličković nam osvjetljava historijske činjenice u kojima se definitivno pobijaju razni naučno istraživački projekti što Srpske Akademije Nauka i Umjetnosti tako i njenih mentora istoričara.

Osvrćući se na naučno istraživački rad etnologa Sulejmana Aličkovića, prof.dr,Emir Ramić preporučuje svim etnolozima i naučnim radnicima, da prvo prouče vrijedne radove sabrane u Bogumilima Sandžaka zatim u knjizi Sandžak u Arhivskim dokumentima i rukovodeći se tim znanjem, podacima i činjenicama da nastave svoj rad na polju Bošnjačke kulture i historije.

Listajući vrijedne stranice djela Sandžk u arhivskim dokumentima naići ćemo na bezbroj historijskih dokumenata sa teritorije Sandžaka u vremenu od 1836 god. pa do prvog svjetskog rata od izuzetne historijske važnosti za Bošnjake sa prostora Sandžaka. Zanimljivo je vidjeti razne objave, odnosno dozvole bez koje se nije smjelo kretati van svog mjesta boravka, preko raznih potjernica, naredbi za privodjenje, spiskova pojedinih stanovnika naselja i tako dalje i tako dalje. Etnolog Sulejman Alickovic nas sa ovom svojevrsnom istorijskom enciklopedijom upoznaje o stanju Bošnjaka u navedenom periodu, o njihovom podčinjenom položaju, o stradanju i protjerivanju te smatram da je ovom knjigom, za koju znam da je uložio mnogo truda i ogromne ljubavi za svoj kraj i Bošnjake zaslužio da svakako proučimo ono što nam je objavio, da sačuvamo od zaborava našu historiju, a autoru ovog bisera dugujemo ogromnu zahvalnaost i želimo mu još mnogo uspjeha u daljem radu.

S velikim poštovanjem

(Sandžak PRESS)

Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

11 KOMENTARI

  1. MILANE ??? A bas si morao da kazes imena RATKO i RADOVAN… Ovim si samo pokazao koliko ste vi zajadljivi nacionalisti,i koliko godina zivite unazad…Sa ovim neces vise nista doprinijeti, u stvari hoces MRZNJU… I ti hoces da ponizis neciju pamet neciji razumni um,sa tvojim zastarelim… Nije ti krenulo od ruke,knjiga je izasla,objavljena je… A,MOZEMO TI POSLATI JEDNU AKO HOCES… 🙂

    0

    0
  2. Asimilatorsko-mitoloska retorika bazirana na mitovima tipa zemlja-zrak padoh u budzak ili “obecano”-ukradeno na kraju ipak vraceno, moze imati za rezultat visoko ekstazirana stanja opijenosti sovinizmom. Ovo neprirodno stanje moze izleciti samo argument i materijalni dokaz i to je ono sto najbolnije u tretiranju dogmatske patologije. Ova knjiga to i jeste kao i predhodna, u Sandzaku je mozete naci u prostorijama BKZ a.

    Selamu alejk selamu alejk merhaba merhaba

    0

    0
  3. Jedino u čemu se slažem Milane Radoviću da si ti Srbin kao i svi ostli,kojima je SANU isprao mozok.Kao što vidiš knjiga tek izašla a ti je prglasi falsifikatom,tako je to kod vas jer nesmijete ni da je otvorite a neda pročitate šta je napisano.Pozdravi Srećak Džaju koji je poznat po svom pravcu zvani “destruktivizam” najvećeg falsifikatroa historije Bošnjaka a i vaše.

    0

    0
    • Duboko sam uveren da ste svi ovde veliki poznavaoci, neko historije, a neko istorije. To je kao onaj vic o dvojici sto se potukla oko toga da li je bolja cirilica il latinica, a kad je policija dosla da ih privede, potpisala se obojica s ‘x’ 😀

      0

      0
    • Cisto za vasu informaciju, onaj ko “naucni” rad pise da bi “cinio” nesto za neki narod je sve samo ne NAUCNIK, a njegov rad sve samo ne nauka, i to nema nikakve veze s time da li to radi za srpski, bosnjacki, eskimski ili bilo koji drugi narod.

      0

      0

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.