Isa-beg Ishaković, vojskovođa koji je osnovao Sarajevo, Skoplje, Novi Pazar

3
25

Navršilo se tačno 555 godina od postanka Sarajeva, grada koji je ustanovio vakif Isa-beg Ishaković.

Piše: Jasmin Agić

Značaj djelovanja Isa-bega Ishakovića za historiju Bosne i Hercegovine i Sarajeva nemjerljiv je s obzirom na to da je ovaj sposobni vojskovođa i političar uspio ostati zapamćen kao osnivač gradova i veliki vakif. Isa-beg je osnovao Sarajevo kao zasebnu urbanu i graditeljsku cjelinu početkom marta 1462. godine, a u 2017. navršava se punih 555 godina postojanja tog grada.

Ishaković je prije Sarajeva osnovao cijeli niz drugih gradova na Balkanu, a najvažnija mjesta koja i danas u sklopu svojih urbanih cjelina imaju objekte koji su njegov vakuf jesu Skoplje i Novi Pazar.

Zanimljivo je, kaže u razgovoru za Al Jazeeru historičarka iz Sarajeva Ramiza Smajić, da je Isa-beg Ishaković prvi objekat na području Sarajeva podigao nekoliko godina prije nego što je napisana vakufnama, koja se smatra dokumentom osnivanja grada. Isa-beg je 1457. godine, po naređenju sultana Mehmeda Fatiha II, podigao džamiju danas poznatu kao Careva, a nedaleko od džamije izgradio je dvor – Saraj – po kojem grad i dobija ime.

Udareni temelji Sarajeva

Vakufom Isa-beg Ishakovića podignuti su prvi graditeljski objekti orijentalno-islamske gradske kulture na području Bosne i Hercegovine, a sama vakufnama, kako pojašnjava Smajić, najstariji je osmanlijski dokument takve vrste u Bosni i Hercegovini. Uspostavljanje vakufa proizvod je planirane državne politike koja je carske velikodostojnike obavezivala da ostavljaju legate u mnogim gradovima, pa je, djelujući po tom principu, i Ishaković prije sarajevskog utemeljio i vakufe u Skoplju i Novom Pazaru.

Vakuf u Novom Pazaru i Skoplju

Osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković veliki je vakif i Novog Pazara. Praktično mu je udario temelje podizanjem vojnog logora s obzirom na to da je taj prostor bio na udarnoj liniji osmanlijskih osvajanja. Uslijedila je izgradnja hamama (još uvijek aktivan kao “banja”) i džamije (porušena nakon Prvog svjetskog rata).

Iako je Ishaković i u Skoplju uvakufio veliku džamiju na ime svog oca Ishaka, najviše se spominje kao osnivač Sarajeva. I on i njegovi sinovi ostat će zapamćeni po vrlo prijateljskim odnosima sa Dubrovnikom, i to ne samo preko trgovaca nego i preko ljekara koji su dolazili iz Dubrovnika da liječe u Bosni. Često su razmjenjivani i pokloni povodom praznika ili porodičnih slavlja.

Sama vakufnama dokument je u kojem su pobrojani objekti koji će biti podignuti, kao i način na koji će oni biti održavani. U vakufnami se ne spominje ranije podignuta džamija, a rad njenih vjerskih službenika finansirao se direktno iz carske blagajne. Vakufnama eksplicitno spominje tekiju i most.

“Vakufnama Isa-bega Ishakovića napisana je na arapskom jeziku s uobičajenim uvodom, u kojem se objašnjava zašto vakif izdvaja dio svoje imovine za podizanje i održavanje svog vakufa. U ovoj vakufnami Isa-beg Ishaković uvakufljuje tekiju i most, a za njihovo održavanje uvakufljuje mlinove u selu Brodac (današnja Bentbaša), hamam (banju), tekuću vodu za potrebe hamama, han, dućane i više zemljišnih površina na području današnjeg Sarajeva i okoline”, pojašnjava Smajić.

Tekija i mnogi drugi objekti

Tekija koju je uvakufio Isa-beg Ishaković upotrebljavala se ne samo za vjerske svrhe nego i kao svratište, prenoćište i kuća za siromašne, a njena multifunkcionalnost činila ju je svojevrsnim društvenim centrom tek formirane gradske sredine. Osim tekije, u vakufnami se spominje i most za koji je Isa-beg naložio da se podigne na Miljacki i koji je spajao, s jedne strane, Carevu džamiju, a sa druge mjesto na kojem se danas nalazi Kolobara-han.

Prvobitno Sarajevo nalazilo se na području današnje Bentbaše, a s razvojem gradskog života ono će se širiti nizvodno niz Miljacku. Na svojim historijskim počecima Sarajevo je cijeli dio grada koji je dao izgraditi Isa-beg Ishaković pamtilo po toponimu koji je dobio ime po osnivaču grada, a tek je u kasnijem periodu promijenio naziv.

“Na osnovu istraživanja iz prvorazrednih izvora danas znamo da je Isa-beg našao najprikladnijim da se na mjestu srednjovjekovnog naselja Brodac (današnji prostor od Bentbaše do Baščaršije) utemelji novi grad. Isa-beg je to zemljište oduzeo zatečenim vlasnicima, a u zamjenu im dao zemlju u selu Vrančić u Hrasnici. Tu na Bentbaši dao je izgraditi tekiju (záviju) i musafirhanu (gostionicu), koja se smatra najstarijom u Bosni. Cijeli taj dio naselja nazivan je Isa-begovom mahalom narednih pola stoljeća da bi vakufima Muslihudina Čekrekčije polahko prešao u upotrebu naziv Čekrekčijina mahala”, objašnjava Smajić.

Mnogi objekti vakufa uništeni kroz historiju

Ishaković je za potrebe održavanja objekata džamije, tekije i mosta uvakufio veliki broj objekata i zemljišnih parcela. Direktor vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Senaid Zajimović pojašnjava da je kao vakif Isa-beg podigao devet mlinova na Miljacki i ostavio veliki broj zemljišnih parcela namijenjenih isključivo za izdržavanje vakufa.

Iako je izgrađena sredstvima iz carske riznice, Careva džamije danas je dio Isa-begovog vakufa i predstavlja najljepši spomenik njegovog vremena i dobročinstva. Mnogi objekti tog vakufa s vremenom su uništeni, ali Careva džamija i hamam koji se nalazi tik uz nju i danas su dio sarajevske gradske jezgre.

“Danas od Isa-begovih vakufa imamo živu Carevu džamiju, koja je nekoliko puta rušena i pretvarana čak i u magacine, ali je uvijek nakon rušenja bila i popravljana. Posljednji popravak Careve džamije desio se 2015. godine, kada je obnovljen i hamam. Taj hamam je do 2015. bio ruglo Sarajeva, a imao je sudbinu kao i mnogi drugi slični objekti i vakufi u Bosni i Hercegovini. Bio je uništavan, uzurpiran, otuđivan, nacionaliziran, a 2004. proglašen je nacionalnim spomenikom, a godinu kasnije vraćen je Vakufskoj direkciji”, kaže Zaimović.

Dvorac (Saraj) koji je podigao Ishaković, po kojem je, uostalom, grad i dobio ime, uništen je još u vrijeme Osmanlijskog carstva, a na njegovom mjestu podignuti su vojni logor i kasarna. Historijski izvori nedvosmisleno lociraju Saraj na mjesto gdje se danas nalazi sjedište Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, a Zajimović kaže da taj odabir nije nimalo slučajan zato što su na mjestu osmanlijske kasarne i austro-ugarske vlasti po dolasku u Bosnu podigle zgradu namijenjenu za smještaj vojske i vojne komande.

Austro-Ugarska radi intervencije

Austro-ugarske vlasti napravile su intervenciju na još jednom objektu Isa-begovog vakufa, vjerovatno s namjerom da poboljšaju i ojačaju putnu infrastrukturu grada, ali su tom intervencijom narušili i izmijenili prvobitni izgled objekta. Most koji je Isa-beg podigao, a koji se nalazio na Miljacki i spajao Carevu džamiju i Kolobara-han, ne nalazi se, između ostalog, na originalnoj lokaciji.

“Most je preživio, ali je austro-ugarska vlast donijela odluku da ga pomakne uzvodno 10 do 20 metara i on je na ovom današnjem mjestu. Ostalo je ime, pa se on danas zove Careva ćuprija. Prvobitni most je uništen jer je Austro-Ugarska kameni most zamijenila betonskim”, objašnjava Zajimović.

Mlinovi na Miljacki potpuno su uništeni, a većina zemljišnih posjeda, koji su bili dio Isa-begovog vakufa, u vrijeme dviju Jugoslavija otuđeni su, a zatim nacionalizirani ili predani privatnim licima na upotrebu, kaže Zajimović potcrtavajući da je “Kolobara-han fizički prisutan, ali je bio uništen i vakufska direkcija planira da obnovi taj objekat”.

Porodično porijeklo

Isa-beg Ishaković drugi je sandžak-beg Bosanskog sandžaka, a vojno-administrativnom oblašću upravljao je od 1464. do 1470. godine. Bio je posljednji krajišnik Bosanskog krajišta, kaže Ramiza Smajić, a o njegovom porijeklu postoje dvije verzije koje kažu “da je riječ o bratu Stjepana Vukčića Kosače, Hranušiću, koga je ovaj predao sultanu Mehmedu Fatihu II kao izraz lojalnosti, a on primio islam i izgradio karijeru kao pripadnik vojničke klase ili da je riječ o pripadniku istočnobosanske velikaške porodice Pavlović koga su zarobile akindžije, a on se onda pokazao kao izuzetno sposoban i naslijedio vođu akindžija”.

Isa-beg Ishaković zbog svog graditeljskog i prosvjetiteljskog djelovanja spada u red najznačajnijih ličnosti historije Bosne i Hercegovine. Iako je prije dolaska u Bosnu osnovao još nekoliko balkanskih gradova, od kojih su najveći Skoplje i Novi Pazar, historiografija ga pamti kao čovjeka koji je izabrao lokaciju, a zatim graditeljskim nalozima udario prve obrise Sarajeva.

Izvor: Al Jazeera


Sandžak PRESS pratite putem Facebook | Twitter | Android| iPhone

Stavovi iznešeni u ovom tekstu su autorovi i moguće je da isti ne predstavljaju stavove naše redakcije.
Komentari su vlastita mišljenja autora i redakcija zadržava pravo brisanja vulgarnih i uvredljivih komentara.

3 KOMENTARI

  1. I ovaj Srbin poreklom.heee.pa najbolji u turskoj vojsci izgleda behu Srbi.Vidis da njih ne bi nebi bilo ni seher Sarajeva ,a kamoli kasaba raznih..

    3

    2
  2. I onda dođu seljačići sa kojekakvih brda, obrazuju se po tom istom Sarajevu, vide kulturu, nauče šta je higijena, popločana ulica i tome slično, pa se onda izdašno zahvale tako što se popnu na to isto brdo da ga granatiraju. Zašto…… Pitam ja vas.

    8

    2
    • pa za to sto Allah dadne Iman samo onom koga voli, a dunjalucko znanje i dunjaluk opcenito daje svakom….e za to su nevjernici prokleti….gle, najbolji primjer ti je seselj…lik ima 4 doktorske titule, a ahlak mu je poput krmka….to je dokaz da je Vjera tj Iman najveca blagodat u ovome zivotu, a vAllah i u sljedecem….no nije cudo na vlahudiju sto su takvi kavi su…no je cudo na nas koji se pripisujemo Islamu, zasto oklijevamo pri zauzimanju stava naspram ove casne Vjere….80% tkzv. muslimana su nepismeni tj. ne poznaju arapsko pismo…a poznavanje arapskog jezika je vadzib za muslimana…e to se osporava….mnogi nece da priznaju da je nemoguce da se gaji ova vjera bez znanja….i tako ostaje nada na sljedece generacije kad izumiru svi titovi pijoniri koji su mentalno porobljeni predrasudima…

      4

      1

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.